Nove kontrole JOPPD-a: razdvajanje mirovinskih doprinosa za I. i II. stup
Došlo je do promjena u kontrolama prilikom zaprimanja JOPPD- a vezano za obvezu razdvajanja doprinosa na I. i II. stup mirovinskog osiguranja. Zaposleni umirovljenici: Novozaposlene osobe (prvo zaposlenje): Isplate za prethodna razdoblja: Ako su za umirovljenike (samo I. stup) u prethodnim razdobljima greškom uplaćivani doprinosi i za II. stup, REGOS je ta sredstva već prenio […]
EU bespovratna sredstva za hrvatski inkluzivni turizam
„Turizam za sve“ naziv je poziva na dostavu projektnih prijedloga otvorenog od 1. lipnja do 30. rujna
2026. godine, namijenjenog uključivanju osoba s invaliditetom u sektor turizma i ugostiteljstva, kroz
unaprjeđenje njihovih vještina, osiguravanje za njih pristupačnog turizma, edukacija zaposlenih
u sektoru te prilagodbu turističkih sadržaja i usluga. Na poziv se mogu javiti udruge ili ustanove s
registriranom djelatnošću obrazovanja odraslih u obveznom partnerstvu s gospodarskim subjektima
ili javnim ustanovama odnosno javne ustanove u obveznom partnerstvu s udrugama ili ustanovama
za obrazovanje odraslih. Minimalni iznos bespovratnih sredstava koji se za provedbu projekta može
zatražiti je 60.000 eura, a maksimalni iznos 400.000 eura. Ukupna alokacija bespovratnih sredstava,
najvećim dijelom financiranih iz proračuna Europske unije, iznosi 7 milijuna eura.
Novine u zapošljavanju stranih radnika
Posljednjih godina Zakon o strancima se nerijetko mijenja jer valja odgovoriti na izazove i potrebe
tržišta rada. Nakon prošlogodišnje znatne izmjene u ožujku, pred nama je nova izmjena. Promjene
nisu malene, izmijenilo se nešto manje od sedamdeset članaka Zakona, no naše će razmatranje
biti ponajviše usmjereno na rad stranaca i promjene vezane uz boravak i rad stranaca u Republici
Hrvatskoj.
Pravni aspekti otvaranja i poslovanja obrta
Zakon o obrtu (Nar. nov., br. 143/13., 127/19. i 41/20.), uređuje pitanja osnivanja i obavljanja obrta,
vrste obrta te prava i obveze obrtnika. Zakon uređuje i institute domaće radinosti i sporednog
zanimanja, kao i pravne osobe koje obavljaju obrt. O tim pitanjima se posebno bavimo u ovom članku.
Zakon o obrtu propisuje i pitanja obrazovanja i osposobljavanje za obavljanje vezanih obrta,
organiziranost obrta i još neka druga pitanja koja nisu u neposrednom interesu naših pretplatnika.
Obrt za cestovni prijevoz tereta i obračun PDV-a
Usluge prijevoza tereta spadaju u usluge na koje se kod obračuna PDV-a primjenjuje opće načelo
vezano za definiciju mjesta obavljanja pa se iste oporezuju prema sjedištu poreznog obveznika
primatelja usluge. Važna je i primjena poreznih oslobođenja kod usluga prijevoza tereta koje se
obavljaju pri izvozu odnosno pri uvozu dobara, kada su korisnici usluga sa sjedištem u Hrvatskoj.
O specifičnostima obračuna PDV-a kod obrta za cestovni prijevoz tereta, autorica piše u nastavku
članka.
Internet bankarstvo – razvoj, regulatorni okvir i funkcionalnosti
Internet bankarstvo predstavlja važan segment digitalne transformacije financijskog sektora, koji se
razvijao usporedno s napretkom informacijskih tehnologija. Njegov razvoj obilježen je prelaskom s
osnovnih online usluga na napredne digitalne platforme koje korisnicima omogućuju brzo i učinkovito
upravljanje financijama. Regulatorni okvir osigurava sigurnost, transparentnost i zaštitu korisnika,
dok funkcionalnosti internet bankarstva kroz stalnu dostupnost usluga i omogućavanje automatizacije
procesa pozitivno utječu na učinkovitost u upravljanju novčanim tokovima te cjelokupnim financijama
poduzeća.
Naknada plaće za bolovanje zaposlenih i samozaposlenih osiguranika u 2026.
Pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad jedno je od temeljnih prava
iz sustava obveznoga zdravstvenog osiguranja, a njegova primjena u praksi zahtijeva pravilno
utvrđivanje osnovice i poznavanje posebnih pravila obračuna. U praksi se najčešće pojavljuju dvojbe
vezane uz primitke koji ulaze odnosno ne ulaze u osnovicu za naknadu plaće, obračun naknade
kod promjene statusa osiguranja te primjenu pravila na zaposlene i samozaposlene osiguranike.
Dodatne izazove donijele su i izmjene podzakonskog propisa kojim se za obje kategorije osiguranika
uvodi satna osnovica za obračun naknade plaće. U članku se analizira način utvrđivanja osnovice
za naknadu plaće prema pravilima obveznoga zdravstvenog osiguranja, uz prikaz pravila i primjera
obračuna naknade plaće zaposlenih i samozaposlenih osiguranika u 2026. godini.
Službeni put i radno vrijeme
U slučaju kada poslodavac upućuje radnika na službeni put, radnik u pravilu na službenom putu
provede više sati u odnosu na njegovo ugovoreno dnevno radno vrijeme. Smatraju li se u tom slučaju
svi sati provedeni na službenom putu radnim vremenom radnikom ili ne, kako u evidenciji radnog
vremena evidentirati sate službenog putovanja te je li poslodavac dužan radniku pored dnevnice
isplatiti i povećanu plaću za prekovremeni rad? Odgovor na sva prethodno navedena pitanja, kao
i ostala pitanja vezana uz problematiku radnog vremena radnika na službenom putu pročitajte u
tekstu koji slijedi.
Regulatorni okvir strukture plaće s naglaskom na transparentnost prema Direktivi EU
Sustav plaća u hrvatskom radnom i poreznom okviru dugo je bio obilježen neujednačenim definicijama
ili izostanku istih, što je dovodilo do različitih tumačenja i nepreciznih obračuna. Tek su posljednje
izmjene i dopune Zakona o radu, koje su stupile na snagu 1. siječnja 2023. godine, donijele cjelovit
opis plaće i njezinih sastavnica te omogućile jasnije razlikovanje osnovne plaće, dodataka i ostalih
primitaka.
Takvo razgraničenje nužno je jer radnopravni, porezni, ali i propisi o doprinosima ne obuhvaćaju
pojam plaće na jednak način, a poslodavci moraju istodobno poštovati sve te sustave. Razlike u
definicijama izravno utječu na obračun doprinosa, porezno opterećenje, određivanje osnovice za
naknadu plaće i obveze izvještavanja.
Određivanje dužine punog i razmjernog godišnjeg odmora, naknada plaće i regres
Radnik ima za svaku kalendarsku godinu provedenu u radnom odnosu pravo na puni godišnji odmor.
Radnici kojima radni odnos prestaje u tijeku godine i radnici koji su u kalendarskoj godini kod
poslodavca radili kraće od šest mjeseci ili im to nije bio jedini radni odnos u godini, ostvaruju pravo na
razmjerni dio godišnjeg odmora. Zakonom o radu propisan je način određivanja razmjernog dijela.
Odluku o razdoblju korištenja godišnjeg odmora donosi poslodavac, uvažavajući potrebe posla, a ako
je to moguće i potrebe i želje radnika. To se jednako odnosi na radnike koji ostvaruju pravo na puni i
na radnike koji ostvaruju pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora.
Visina naknade plaće za razdoblje korištenja godišnjeg odmora određuje se kolektivnim ugovorom,
pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a ne može iznositi manje od prosječne plaće radnika u prethodna
tri mjeseca. Regres za godišnji odmor je dodatni primitak radnika, može se isplatiti neoporezivo kao dio
prigodne nagrade koja je ograničena na 700,00 eura po radniku godišnje i/ili kao plaća.