Aktualna pitanja i odgovori
Radnik je radio kod poslodavca svega četiri mjeseca u trenutku prestanka radnog odnosa, ima li pravo na godišnji odmor
E-trgovina (prodaja na daljinu) i primjena posebnog postupka oporezivanja (OSS) i očekivane izmjene od 1. siječnja 2027.
Promet proizvoda i obavljanje usluga koji se smatraju da spadaju u krajnju potrošnju pripada
državama potrošnje pa isporučitelj kao porezni obveznik ima obvezu plaćanja PDV-a u državi potrošnje
ako obavlja isporuke krajnjim potrošačima. Da bi se pojednostavnilo pitanje registracije poreznih
obveznika u svakoj državi članici u kojoj obavljaju isporuke oporezive prema mjestu potrošnje,
propisana je mogućnost primjene posebnog postupka oporezivanja kod prodaje dobara na daljinu
i kod obavljanja određenih usluga koje se oporezuju prema mjestu potrošnje. Primjena posebnog
postupka oporezivanja sastoji se u mogućnosti plaćanja PDV-a na jednom mjestu, najčešće u državi
sjedišta, korištenjem elektroničkog sustava (OSS – One Stop Shop). Svrha elektroničkog sustava
je omogućiti poreznim obveznicima ispunjavanje obveze plaćanja PDV-a prema svim državama
članicama EU podnošenjem prijave PDV-a putem tog sustava na jednom mjestu. Sustav omogućava
da se podaci iz prijave podnesene u državi prijave automatski prenose onim državama članicama u
kojima su isporuke oporezive i u kojima treba platiti PDV prema načelu odredišta.
Oporezivanje naknada članovima nadzornih odbora rezidentima i nerezidentima
Naknade koje trgovačka društva sa sjedištem u Hrvatskoj isplaćuju članovima nadzornih odbora i
pomoćnih tijela tih organa, oporezuju se kao drugi dohodak i podliježu obvezi doprinosa za socijalno
osiguranje. Drugim dohotkom smatraju se i naknade koje se isplaćuju predstavniku radnika u
nadzornom odboru.
Ako je član nadzornog odbora obvezno osiguran u drugoj državi članici EU, državi EGP, Švicarskoj,
Velikoj Britaniji ili u nekoj od država s kojom Hrvatska primjenjuje dvostrani ugovor o socijalnom
osiguranju i isplatitelju dostavi valjanu potvrdu o pripadnosti sustavu socijalnog osiguranja te države,
u Hrvatskoj se ne plaćaju doprinosi. Za nerezidente članove nadzornih odbora trgovačkih društava sa
sjedištem u Hrvatskoj, porez na dohodak se plaća u Hrvatskoj, bilo da se radi o poreznom rezidentu
države s kojom Hrvatska primjenjuje ili rezidentu države s kojom nije u primjeni ugovor o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja.
Što fiskalizacija od 2027. donosi obrtnicima i poduzetnicima koji nisu u sustavu PDV-a?
Od 1. siječnja 2027. započinje nova faza primjene Zakona o fiskalizaciji koja će izravno utjecati na
trgovačka društva, obrtnike i osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, a nisu upisani u registar
obveznika PDV-a. Nakon što su tijekom 2026. bili obvezni zaprimati i fiskalizirati ulazne eRačune, od
početka 2027. postaju i obveznici izdavanja fiskaliziranih eRačuna. Tako će se, uz dosadašnju obvezu
eIzvještavanja o odbijanju fiskaliziranog ulaznog eRačuna, njihove obveze eIzvještavanja proširiti te
će obuhvaćati i dostavu podataka o naplati eRačuna te podataka o isporukama za koje nije bilo
moguće izdati eRačun ako je primatelj obveznik Fiskalizacije 2.0. Time se njihove obveze u okviru
Fiskalizacije 2.0 izjednačavaju s obvezama ostalih obveznika fiskalizacije koji su u sustavu PDV-a.
Aktualnosti interne revizije i fokusna nove rizike u planovima interne revizije u 2027. godini
U sve većim promjenama poslovnog okruženja i uloga interne revizije postaje sve značajnija. U ovom
članku dan je prikaz standardnih aktualnih vrsta i faza interne revizije. Promjenom geostrateškog,
klimatskog i poslovnog okruženja interna revizija se redizajnira i prilagođava ovisno o planiranim
područjima rizika. Sistematizirani su standardni postupci upravljanja rizicima te su navedena
najvažnija prioritetna područja generiranja novih rizika koje treba uključiti u plan interne revizije za
2027. godinu.
Revizijski dokazi – primjenaMRevS-a 500 u reviziji financijskih izvještaja
Kako bi osigurao osnovu za izražavanje revizijskog mišljenja, revizor mora pribaviti dostatne
i primjerene revizijske dokaze. Revizijski dokazi obuhvaćaju informacije koje revizor koristi pri
donošenju zaključaka na kojima temelji svoje mišljenje, a primarno se pribavljaju revizijskim
postupcima provedenima tijekom revizije, iako mogu uključivati i informacije pribavljene iz drugih
izvora, uključujući, u određenim okolnostima, informacije iz prethodnih revizija. Prilikom oblikovanja
i provođenja revizijskih postupaka revizor razmatra njihovu primjerenost u odnosu na svrhu postupka
i tvrdnje koje se testiraju te procjenjuje relevantnost i pouzdanost informacija koje će se koristiti
kao revizijski dokazi. Ovisno o procijenjenim rizicima značajnog pogrešnog prikazivanja, revizor
može provoditi testove kontrola i dokazne postupke, pri čemu dokazni postupci uključuju testove
detalja i dokazne analitičke postupke. U članku autorica razmatra odredbe MRevS-a 500 – Revizijski
dokazi1 koje se odnose na odgovornost revizora za oblikovanje i provođenje revizijskih postupaka
radi pribavljanja dostatnih i primjerenih revizijskih dokaza, kao i povezanost revizijskih dokaza s
tvrdnjama koje se testiraju te osnovnim vrstama revizijskih testova, uz osvrt na povezane zahtjeve
drugih MRevS-ova.
Skrećemo pozornost da je Odbor za međunarodne standarde revidiranja i izražavanja uvjerenja (engl.
International Auditing and Assurance Standards Board (IAASB) u kolovozu 2026. godine objavio novi
prijedlog MRevS-a 500 (izmijenjen)2, u okviru projekta Audit Evidence and Risk Response; riječ je o
nacrtu za javno savjetovanje, a ne o važećem standardu. Komentari na prijedlog standarda mogu se
dostaviti IAASB-u do 15. prosinca 2026. godine. U ovom članku polazi se od važećeg teksta MRevS-a
500 te prijedlog MRevS-a 500 (izmijenjen) nije ugrađen u prikaz zahtjeva standarda.
Pravni, računovodstveni i porezni okvir likvidacije trgovačkog društva
Prije nego što društvo bude brisano iz registra, kao posljednja faza postojanja društva dolazi likvidacija
koju valja provesti.
Likvidacija društva provodi se ako je imovina društva dostatna kako bi se namirili svi vjerovnici s
kamatama, u protivnom se ima provesti stečajni postupak.
Likvidaciju provodi likvidator koji mora imate posebne kvalitete. Likvidator mora poznavati
računovodstvene i porezne propise, kao i odredbe Zakona o trgovačkim društvima.
Ostali poslovni rashodi – računovodstveno evidentiranje i izvještavanje
Ostali poslovni rashodi povremeno se pojavljuju prilikom obavljanja djelatnosti poduzetnika te ih u
pravilu nije moguće jednostavno planirati odnosno predvidjeti. Sukladno odredbama Pravilnika o
strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja iskazuju se kao posebna pozicija u računu dobiti i
gubitka.
Primjeri takvih rashoda uključuju rashode od prodaje i otuđenja dugotrajne imovine, rashode
donacija i darovanja, manjkove i otpise, kazne, penale, naknade štete.
U članku se daje pregled ostalih poslovnih rashoda te se na primjerima obrazlaže računovodstveno
evidentiranje takvih rashoda.
Zakup i ulaganja u tuđu imovinu iz računovodstvene i porezne perspektive
Sklapanje ugovora o zakupu poslovnog prostora predstavlja poslovni događaj koji se na odgovarajući
način evidentira u poslovnim knjigama poduzetnika. Ugovor o zakupu može se sklopiti s fizičkom
ili pravnom osobom koja je vlasnik poslovnog prostora. Tijekom korištenja zakupljenog prostora
poduzetnik se može naći u situaciji u kojoj je potrebno izvršiti određena ulaganja u njegovo uređenje
ili može sam donijeti odluku o takvim ulaganjima. Budući da je riječ o ulaganju vlastitih sredstava u
imovinu koja nije u vlasništvu poduzetnika, potrebno je osigurati i odgovarajuće računovodstveno
evidentiranje nastalih poslovnih događaja. U nastavku će se kroz praktične primjere zakupa poslovnog
prostora i ulaganja u tuđu imovinu prikazati njihov računovodstveni tretman i utjecaj na financijske
izvještaje poduzetnika sastavljene u skladu s Hrvatskim standardima financijskog izvještavanja.
Ulaganje u investicijsko zlato – računovodstveni i porezni tretman
Ne postoji zaseban računovodstveni standard koji definira investicijsko zlato i uređuje računovodstveni
tretman ulaganja u investicijsko zlato. Pojam investicijskog zlata definiran je s poreznog aspekta
odnosno propisima o porezu na dodanu vrijednost te je u kontekstu PDV-a potrebno primijeniti
posebni postupak oporezivanja investicijskog zlata. S obzirom na to da nisu doneseni posebni zahtjevi
HSFI-a odnosno MSFI-a koji bi sveobuhvatno uredili računovodstveni tretman fizičkog investicijskog
zlata, potrebno je razviti odgovarajuću računovodstvenu politiku uvažavajući zahtjeve HSFI-a
3 – Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške odnosno MRS-a 8
– Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i greške. Autorica u nastavku
prikazuje problematiku računovodstvenog tretmana ulaganja u investicijsko zlato i moguća rješenja,
uz osvrt na međunarodnu praksu.