Direktiva (EU) 2023/970 o jednakosti plaća muškaraca i žena
Dana 10. svibnja 2023. godine Europski parlament i Vijeće Europske unije kao nadležna tijela donijela
su Direktivu (EU) 2023/970 koja se odnosi na jačanje primjene načela jednakih plaća muškaraca i
žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti putem transparentnosti plaća i mehanizama izvršenja.
Za razliku od uredbi koje predstavljaju neposredan izvor prava Europske unije koji se izravno
primjenjuje u Republici Hrvatskoj, direktive države članice moraju prvo implementirati u nacionalno
zakonodavstvo. Odnosno, direktive određuju pojedine ciljeve koje države članice moraju kroz
implementaciju ostvariti, dok im se ostavlja sloboda izbora na koji će način to one provesti.
Direktiva koja je tema ovoga članka donesena je 10. svibnja 2023. godine, a prema čl. 34. Direktive,
države članice su radi usklađivanja s ovom Direktivom dužne uskladiti zakonsku regulativu do 7. lipnja
2026. godine. U skladu s navedenim Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne
politike objavilo je Prijedlog plana zakonodavnih aktivnosti za 2026. godinu, a koji prijedlog uključuje
i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu „(EU)“. Prijedlog za Zakon potvrđuje većinsko
preuzimanje već navedene Direktive.
Novim Zakonom najavljuje se utvrđivanje minimalnih pravila za jačanje načela jednake plaće
muškaraca i žena za jednak rad ili rad jednake vrijednosti, zabranu svake izravne ili neizravne
diskriminacije u pogledu plaće na temelju spola te transparentnost plaća i snažniju provedbu prava
na jednaku plaću.
U nastavku ovoga članka u dva su dijela izložene najvažnije odredbe Direktive (EU) 2023/970. Prvi dio
se odnosi na sadržaj preambule, dok je u drugom dijelu izložen normativni dio Direktive.
Obveza poslodavca po zapljeni po pristanku dužnika prilikom isplate plaće
Dužnik može privatnom ispravom potvrđenom odnosno solemniziranom kod javnog bilježnika dati
suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća odnosno drugo stalno
novčano primanje, osim u dijelu u kojemu je to primanje izuzeto od ovrhe.
Radi se o zapljeni po pristanku dužnika ili u praksi poznatijoj kao administrativna zabrana.
Analiza kvalitete korporativnog upravljanja prema Smjernicama OECD-a
Dana 1. listopada 2025. na snagu je stupio Zakon o pravnim osobama u vlasništvu Republike
Hrvatske (Nar. nov., br. 102/25.), koji je između ostaloga propisao i obvezu provođenja analize
kvalitete korporativnog upravljanja državnih poduzeća. Glavna uloga u provedbi analize kvalitete
korporativnog upravljanja dodijeljena je Ministarstvu financija koje bi trebalo utvrditi metodologiju
za izračunavanje indeksa kvalitete korporativnog upravljanja te izračunavati taj indeks. Prilikom
provedbe analize kvalitete svakako bi se trebalo pridržavati Smjernica OECD-a jer jedino uspješno i
kvalitetno korporativno upravljanje državnim poduzećima preduvjet je za ulazak Hrvatske u OECD.
Novi Pravilnik o priređivanju nagradnih igara
U Nar. nov., br. 125 od 1. 10. 2025. objavljen je Pravilnik o priređivanju nagradnih igara. Pravilnik je
donio potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija temeljem čl. 69. st. 11. Zakona
o igrama na sreću (Nar. nov., br. 87/09. – 72/25). Pravilnik je stupio na snagu 9. 10. 2025. godine, a
danom njegovog stupanja na snagu prestao je važiti Pravilnik o priređivanju nagradnih igara (Nar.
nov., br. 8/10.).
Novim Pravilnikom moderniziran je i osuvremenjen način provođenja nagradnih igara, a uvedeni su i
novi instituti koji nisu bili predviđeni u dosadašnjem Pravilniku o priređivanju nagradnih igara.
Novi Pravilnik uređuje provođenje nagradne igre, a temelji se samo na jednoj odredbi Zakona o
igrama na sreću (čl. 69.) i uglavnom nema izravne veze s igrama na sreću.
Zbrajanje razdoblja osiguranja navršenog u državama članicama Europske unije i utjecaj na prava iz zdravstvenog osiguranja
Osiguranici hrvatskog sustava zdravstvenog osiguranja koji su u razdoblju koje utječe na njihova
prava iz zdravstvenog osiguranja bili zaposleni u drugoj državi EU ili su u drugoj državi EU obavljali
samostalnu djelatnost, mogu od HZZO-a tražiti da im se pravo odredi uz primjenu načela zbrajanja
razdoblja i asimilacije činjenica koje utječu na visinu određenog prava. Ova načela obvezuju sve
države članice EU.
U članku se obrađuje utjecaj tih načela na status u osiguranju, pravo na ortopedska i dentalna
pomagala i na visinu novčanih naknada.
Određivanje naknade za bolovanjena teret HZZO-a u slučaju promjene osnove osiguranja
Članak objašnjava kako se određuje osnovica i visina naknade plaće na teret HZZO-a za vrijeme
privremene nesposobnosti za rad, osobito kad je u šestomjesečnom obračunskom razdoblju došlo
do promjene osnove osiguranja (zaposleni ↔ samozaposleni). Za zaposlenike se osnovica računa iz
prosjeka isplaćenih redovitih plaća u posljednjih 6 mjeseci, a za samozaposlene iz mjesečne osnovice
osiguranja za doprinose (neto), uz uvjete staža i podmirenih doprinosa.
Rad uz mirovinu i novine od 1. siječnja 2026.
U posljednjih nekoliko godina promjene na tržištu rada značajno su utjecale na proširenje mogućnosti
rada umirovljenika uz istovremenu isplatu mirovine. Novi Zakon o mirovinskom osiguranju, koji je
stupio na snagu 1. srpnja 2025., uz zadržavanje prethodno proširenih mogućnosti rada uz mirovinu,
donosi i izmjene u zakonskoj regulativi rada umirovljenika, koje se obrađuju ovim člankom.
Novi podzakonski akti o vođenju matične evidencije HZMO-a i kontroli podataka
Na temelju novog Zakona o mirovinskom osiguranju, doneseni su sljedeći novi podzakonski akti:
Pravilnik o vođenju matične evidencije Zavoda, Jedinstvena metodološka načela za vođenje matične
evidencije o osiguranicima, obveznicima doprinosa i korisnicima prava iz mirovinskog osiguranja,
Pravilnik o postupku i načinu kontrole podataka o kojima ovise prava iz mirovinskog osiguranja. U
članku se daje prikaz njihova sadržaja.
Isplata naknade za neiskorišteni godišnji odmor
Poslodavac je dužan radniku kojemu je prestao ugovor o radu, a radnik nije iskoristio godišnji odmor
na koji je stekao pravo, isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor. Radnik ima pravo na
naknadu za neiskorišteni godišnji odmor neovisno o razlogu i načinu prestanka radnog odnosa.
Naknada za neiskorišteni godišnji odmor ne može iznositi manje od prosječne mjesečne plaće radnika
u prethodna tri mjeseca, razmjerno broju dana godišnjeg odmora na koji je radnik stekao pravo,
a nije ga iskoristio. U poreznom je smislu izjednačena s isplatom plaće i podliježe plaćanju javnih
davanja kao ostali primitak, bez mogućnosti korištenja oslobođenja i olakšica pri plaćanju obveznih
doprinosa.
U članku se obrađuje način određivanja visine naknade za neiskorišteni godišnji odmor na koji radnik
ima pravo, način isplate, iskazivanje u propisanim evidencijama i obveze poslodavca koji ne isplati
naknadu do kraja mjeseca u kojemu je dospjela obveza.
Godišnji obračun poreza na dohodak od nesamostalnog rada za 2025. godinu
Svrha godišnjeg obračuna poreza na dohodak od nesamostalnog rada kojeg poslodavci obvezno
sastavljaju tijekom prosinca (najkasnije 31. prosinca) za svoje radnike je omogućiti radnicima
korištenje poreznih prava koja iz nekog razloga nisu iskoristili tijekom godine, zatim izravnanje
porezne osnovice koje može rezultirati povratom više plaćenog poreza ili razlikom za uplatu. Autorica
objašnjava uvjete i razloge za sastavljanje godišnjeg obračuna s posebnim naglaskom na učinak
promjena poreznih stopa tijekom 2025. (npr. u Zagrebu od ožujka).