Arhiva

Aktualna pitanja i odgovori

Aktualna pitanja i odgovori

Rokovi čuvanja poslovne dokumentacije proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija

Način čuvanja poslovnih knjiga, knjigovodstvenih isprava, financijskih izvještaja i druge dokumentacije
kod proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija uređen je računovodstvenim, arhivskim i drugim
posebnim propisima. Posljednjih godina dodatnu važnost dobivaju elektronički računi, elektronička
arhiva i digitalizacija poslovnih procesa, osobito nakon uvođenja obveznog eRačuna u javnoj nabavi.
U članku se analiziraju rokovi čuvanja dokumentacije, pravila elektroničke pohrane te posebnosti
koje proizlaze iz propisa koji uređuju poslovanje proračunskih korisnika i neprofitnih organizacija.

Izmjene i dopune (rebalans) financijskih planova školskih ustanova

Školske ustanove izrađuju i donose izmjene i dopune (rebalans) financijskog plana prema čl. 46.
Zakona o proračunu i čl. 40. – 44. Pravilnika o planiranju u sustavu proračuna. Rebalans financijskog
plana sadrži opći i posebni dio, a koji sadrži sve elemente propisane za opći i posebni dio financijskog
plana. Pravilnikom o planiranju u sustavu proračuna za školske ustanove kao proračunske korisnike
JLP(R)S-a nije propisana izrada obrazloženja uz rebalans financijskog plana. Rebalansom financijskog
plana mijenja se isključivo plan za tekuću proračunsku godinu.
Ostvareni viškovi/manjkovi prihoda prethodne godine mogu se uključiti u rebalans financijskog plana
u slučaju planiranja novih rashoda kod prenesenog viška odnosno većih prihoda kod prenesenog
manjka.

Knjigovodstveno evidentiranje predujmova u proračunskom računovodstvu

Iako davanje i primanje predujmova u sustavu proračuna nije zabranjeno, potrebno je voditi računa
o određenim ograničenjima. Za primanje predujmova ne postoje posebna ograničenja, a davanje
predujmova od strane proračunskih korisnika uređeno je zakonskim i drugim propisima osnivača.
Primatelj predujma evidentira obvezu po zaprimljenom iznosu, a uplatitelj iskazuje potraživanje za
dani predujam. Plaćanje predujma najčešće se temelji na predračunu ili ponudi, koji se ne smatraju
vjerodostojnom dokumentacijom za priznavanje rashoda.

Rizici usklađenosti u javnom sektoru u uvjetima digitalizacije

Digitalna transformacija javnog sektora u Republici Hrvatskoj donosi nedvojbene koristi, no
istodobno otvara nova područja rizika koja dosadašnji okviri nisu sustavno adresirali. Za razliku
od ranijeg okruženja, u kojemu su propusti uglavnom bili individualni i ograničeni, u digitalnom
okruženju ista pogreška može se bez odgode replicirati na tisuće predmeta, transakcija ili korisnika.
Rizici usklađenosti u digitalnom javnom sektoru sustavno se razvrstavaju u četiri kategorije: rizike
podataka, rizike sustava, procesne rizike i rizike vezane uz ljudski faktor. Postojeći okvir ukazuje
na prostor za iskorak, a pokrenute su mjere koje će poslužiti kao podloga za nove Smjernice za
integrirano upravljanje rizicima, čija se izrada očekuje do kraja prve polovine 2026. godine. Dodatno,
stupanjem na snagu Zakona o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske u listopadu 2025.
funkcija praćenja usklađenosti postaje zakonska obveza. Nadogradnja okvira zahtijeva uvođenje
eksplicitne kategorije digitalnih i IT rizika, obveznu procjenu rizika prije implementacije novih sustava,
jačanje kapaciteta unutarnje revizije te poseban pristup jedinicama lokalne i područne (regionalne)
samouprave. Navode se i preporuke čelnicima institucija, nositeljima unutarnjih kontrola i unutarnjim
revizorima, s naglaskom na to da digitalna transformacija javne uprave zahtijeva strateški pristup i
dugoročnu posvećenost na upravljačkoj razini.

Izglasane su izmjene Zakona o strancima

Uslijed početka primjene Pakta o migracijama i azilu izglasan je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o strancima. Još od jeseni prošle godine se prizivaju promjene Zakona o strancima. Izmjene Zakona o strancima donešene u ožujku 2025. su ponešto produžile postupke ishođenja dozvola za boravak i rad, a i javila se potreba usklađivanja sa zakonodavstvom […]

Korištenje godišnjeg odmora radnika koji je zaposlen u dodatnom radu

Prema čl. 18.a st. 7. Zakona o radu (Nar. novine, br. 93/14 do 64/23) poslodavac kod kojega je radnik zaposlen u dodatnom radu do 8 sati tjedno trebao bi takvom radniku omogućiti korištenje godišnjeg odmora u istom tjednu u kojem godišnji odmor koristi kod matičnog poslodavca. Neki poslodavci kod kojih su radnici zaposleni u dodatnom […]

Nove minimalne plaće u ugostiteljstvu od 1. svibnja

U NN br. 45/2026. je objavljena Odluka o proširenju primjene Kolektivnog ugovora ugostiteljstva. Od 1. svibnja 2026. povećavaju se minimalne osnovne plaće za zahtjevnija radna mjesta (npr. na 1.100 odnosno 1.250 eura bruto), dok se za jednostavne poslove već od početka godine primjenjivala minimalna plaća propisana Uredbom Vlade RH za 2026. godinu u iznosu od […]

EU bespovratna sredstva za uvođenje novih kurikula u strukovno obrazovanje

Poziv na dostavu projektnih prijedloga „Podrška ustanovama strukovnog obrazovanja za uvođenje
novih kurikula“, otvoren je za prijavu od 1. lipnja do 30. rujna ove godine. Na njega se mogu javiti
hrvatske ustanove za strukovno obrazovanje koje od školske godine 2025./2026. izvode nove
strukovne kurikule za stjecanje kvalifikacija temeljem rješenja Ministarstva znanosti, obrazovanja
i mladih. Cilj poziva je pružiti im podršku za razvoj i provedbu suvremenih kurikula, modernizaciju i
unapređenje kvalitete nastavnog procesa te poboljšanje uvjeta za učenje temeljeno na radu. Ukupna
bespovratna sredstva namijenjena provedbi poziva iznose 15 milijuna eura, a pojedinačni prijavitelji
mogu ostvariti potpore u iznosu od minimalno 100.000,00 eura do maksimalno 350.000,00 eura

Bitne izmjene Pravilnika o boravku državljana trećih zemalja u Republici Hrvatskoj

U Nar., nov., br. 43/26. objavljene su posljednje izmjene i dopune Pravilnika o boravku državljana
trećih zemalja u Republici Hrvatskoj, koje su stupile na snagu 30. travnja 2026. Ovim izmjenama i
dopunama Pravilnika konačno se definiraju uvjeti smještaja (boravka) državljana trećih zemalja, a
koji se odnose na veličinu stambenog prostora, opremljenost i funkcionalnost prostora te se uvodi
obveza prilaganja dokaza o zdravstvenom statusu i cijepnom kartonu državljana trećih zemalja koji
dolaze iz viznog sustava. U ovom članku autorica iznosi najvažnije novine Pravilnika koje se odnose na
uvjete izdavanja radnih dozvola i dokaze koji se prilažu uz zahtjev za izdavanje odobrenja privremenog
boravka temeljem dozvole za boravak i rad.