Fleksibilni proračun: kako statički plan pretvoriti u dinamički alat za efikasnu kontrolu menadžmenta
Sustav nagrađivanja menadžmenta temelji se na ostvarenju planiranih ciljeva odnosno realizacijom
poslovnog plana menadžment stječe pravo na nagrade i bonuse. Zbog toga je za svako poduzeće
važno razviti i implementirati odgovarajući sustav planiranja te odgovarajuće mehanizme i
instrumente kontrole izvršenja ciljeva i ocjene efikasnosti menadžmenta. Temeljni upravljački
izvještaj poduzeća je glavni poslovni plan u kojemu su sistematizirani i kvantificirani ciljevi poduzeća
za nadolazeće plansko razdoblje. Glavno obilježje, a ujedno i glavni nedostatak glavnog poslovnog
plana je njegova statičnost odnosno činjenica da se temelji na samo jednoj razini aktivnosti. Ukoliko
se ostvarena razina aktivnosti razlikuje od razine aktivnosti na kojoj se temelji glavni poslovni plan,
takav statički poslovni plan više nije odgovarajuća podloga za ocjenu efikasnosti menadžmenta
budući da se ne može prilagoditi, a samim time ni usporediti s ostvarenom razinom aktivnosti. U
cilju otklanjanja nedostataka i ograničavajuće korisnosti u ocjeni efikasnosti menadžmenta, mnoga
poduzeća sastavljaju fleksibilni proračun koji se temelji na više razina aktivnosti te koji glavnom
menadžmentu predstavlja kvalitetnu podlogu za ocjenu efikasnosti menadžmenta. U ovom članku
autorica prezentira postupak sastavljanja fleksibilnog proračuna i izvještaja o izvršenju troškovnog,
profitnog i investicijskog centra odgovornosti te time ukazuje na značaj i ulogu fleksibilnog proračuna
pri kontroli izvršenja ciljeva i ocjeni efikasnosti menadžmenta pojedinog centra odgovornosti.
Kako prepoznati financijske poteškoće u poduzećima?
U članku se nastoje prikazati najčešći pokazatelji koji mogu upućivati na potencijalne probleme u
poslovanju poduzeća. Pravodobno prepoznavanje odstupanja i promjena u poslovanju od iznimne
je važnosti jer mogu predstavljati prijetnju financijskoj stabilnosti. Iako negativan novčani tok često
odražava prisutnost financijskih poteškoća, on je uglavnom posljedica, a ne uzrok problema. Stoga
je nužno kontinuirano pratiti poslovanje i pravodobno reagirati na sve izazove kako bi se spriječio
nastanak ozbiljnijih financijskih poteškoća.
Faktoring kao financijski instrument i njegovo evidentiranje u računovodstvu
Faktoring predstavlja oblik financiranja koji obuhvaća pravni i financijski odnos, a odnosi se na otkup
predmeta faktoringa od strane faktoring društva (pružatelja usluge faktoringa). Proces se provodi na
temelju ugovora o faktoringu, pri čemu se predmeti faktoringa otkupljuju s pravom ili bez prava na
regres. Budući da je područje faktoringa vrlo opsežno, autor će u nastavku rada definirati sam proces
faktoringa, prikazati njegove glavne vrste te pojasniti računovodstveni tretman pojedinih oblika
faktoringa u skladu s važećim računovodstvenim standardima. Osim toga, bit će analiziran i utjecaj
računovodstvenih promjena na godišnji obračun faktoring društva.
Vremenska razgraničenja prihoda i rashoda
U praksi vrlo često poslovni događaji započinju u jednom, a završavaju u drugom obračunskom
razdoblju. Stoga, učinci takvih transakcija utječu na prihode i rashode kroz više obračunskih
razdoblja. Uvažavajući načelo nastanka poslovnog događaja, prihode i rashode potrebno je priznati
u iznosima i u onom obračunskom razdoblju na koje se i odnose, tj. u trenutku njihova nastanka, a
ne kada se ostvari primitak ili izvrši isplata novca ili novčanog ekvivalenta. Upravo iz tog razloga,
prilikom evidentiranja poslovnih događaja, a radi istinitog i fer prikazivanja financijskih izvještaja,
subjekt mora učinke takvih transakcija vremenski razgraničiti. Razlikuju se stavke aktivnih i pasivnih
vremenskih razgraničenja, a njihova specifičnost je iskazivanje kao zasebnih pozicija u bilanci, uz
dodatna pojašnjenja u bilješkama uz financijske izvještaje. U radu autorica prikazuje računovodstveno
evidentiranje pojedinih kategorija aktivnih i pasivnih vremenskih razgraničenja sukladno odredbama
HSFI-a 14 – Vremenska razgraničenja, uz osvrt na odgovarajući porezni tretman s aspekta poreza na
dodanu vrijednost.
Računovodstveni tretman sredstava iz EU fondova prema MRS-u 20
Sredstva dodijeljena iz EU fondova smatraju se oblikom državnih potpora koje se dodjeljuju radi
financiranja različitih projekata i unapređenja poslovanja subjekata. Poduzetnici mogu ostvariti
takve potpore u novčanom obliku, primjerice za nabavu nove ekološki prihvatljive opreme, strojeva
ili specijaliziranih postrojenja, ali i u nenovčanom obliku, dok pojedine potpore služe za pokriće
određenih tekućih troškova poslovanja. U okviru državnih potpora razlikujemo potpore koje se odnose
na imovinu od potpora povezanih s dobiti. Za subjekte koji primjenjuju Međunarodne standarde
financijskog izvještavanja, računovodstveni tretman i objavljivanje državnih potpora uređeno je MRSom 20 – Računovodstvo državnih potpora i objavljivanje državne pomoći. U sklopu primjene ovog
standarda važno je odrediti trenutak priznanja potpore, razmotriti hoće li se prikazivati po bruto ili
neto načelu te utvrditi odgovarajući računovodstveni tretman s obzirom na vrstu i namjenu potpore.
U nastavku članka detaljnije su analizirani zahtjevi standarda i postupanja u različitim situacijama
dodjele potpora, uz procjenu specifičnih uvjeta priznavanja i mjerenja te određivanje razdoblja u
kojima se potpora treba priznati radi pravilne usklađenosti s nastankom povezanih rashoda.
Novi Pravilnik o strukturi isadržaju godišnjih financijskih izvještaja
Novi Pravilnik o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja objavljen je u Nar. nov., br.
107/25. od 30. 7. 2025., a stupio je na snagu 7. 8. 2025. godine. Pravilnik se primjenjuje pri sastavljanju
financijskih izvještaja za razdoblja koja počinju teći od 1. siječnja 2025. godine ili nakon tog datuma.
Organizacija i provedba inventure kod trgovačkih društava
Inventura (popis) imovine i obveza obvezni je proces za sve poduzetnike, kako je propisano Zakonom
o računovodstvu i Općim poreznim zakonom. Ovaj postupak obuhvaća popis stvarnog stanja imovine
i obveza te usklađenje s knjigovodstvenim evidencijama. Ako nisu provjerene i točno utvrđene sve
stavke imovine i obveza korisnici se ne mogu pouzdati u vjerodostojnost takvih financijskih izvještaja,
zbog toga je točan popis imovine i obveza ključan za pouzdanost financijskih izvještaja.
Pravilna organizacija, uključujući imenovanje odgovornih osoba i definiranje rokova, ima značajnu
ulogu u uspješnom provođenju. Veće organizacije često započinju popis ranije zbog obujma posla,
dok sezonski intenzivne djelatnosti popis provode početkom nove godine. Važno je napomenuti da
knjiženje rezultata inventure treba biti usklađeno s datumom popisa, uz provođenje prethodnih
kontrola i priprema. Kroz članak su detaljno razrađeni postupci i specifičnosti provođenja inventure
te se daju praktična rješenja za provedbu inventure, kao i primjeri knjiženja u računovodstvu nakon
provedbe inventure.
Naknada za korištenje privatnog automobila u državnoj službi i javnim službama
Pravo zaposlenih u javnim službama na naknadu za korištenje privatnog automobila u službene svrhe
uređeno je čl. 76. Temeljnog kolektivnog ugovora za zaposlenike u javnim službama, a naknada je
određena u visini neoporezivog iznosa. U Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike
nije ugovoreno pravo zaposlenih na naknadu za korištenje privatnog automobile u službene svrhe.
U članku se obrađuju porezna obilježja primitka kojega zaposlenici javnih ustanova i državni
službenici i namještenici ostvaruju po osnovi naknade za korištenje privatnog automobila u službene
svrhe, analiziraju se porezna obilježja drugih troškova povezanih s korištenjem privatnog osobnog
automobila, obvezne evidencije, način isplate primitka te tehnika i način obavještavanja Porezne
uprave o isplaćenim naknadama.
Rok donošenja i dopuštenost izmjene odluke o odabiru tijekom roka mirovanja
Prema Zakonu o javnoj nabavi, odluka o odabiru se donosi unutar 30 dana od isteka roka za dostavu
ponuda, ukoliko naručitelj u dokumentaciji o nabavi nije odredio duži rok. Za prekoračenje rokova
uložene su žalbe o kojima je odlučivala DKOM ili Visoki upravni sud. Zakon propisuje i prekršajnu
odgovornost kada se ne postupa sukladno navedenom pa se u članku navodi presuda donesena u
prekršajnom postupku pokrenutom temeljem takvog navoda
Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2026. – 2028.
Članak objašnjava proračunski proces u RH, pravni okvir i uloge Ministarstva financija te JLP(R)S u
izradi proračuna. Naglasak je na novinama u Pravilniku o proračunskim klasifikacijama – uvođenju
obveznih skupina i podskupina, osobito za EU sredstva, s rokovima primjene. Daje se pregled
kako pravilno planirati EU projekte i evidentirati prihode/rashode ovisno o ulozi korisnika i izvoru
sredstava, uz upućivanje na novu “Uputu EU”. Na kraju podsjeća na obveze transparentnosti i objavu
proračunskih dokumenata u strojno obradivim formatima.