Obveze odvjetnika i javnih bilježnika u provođenju ZSPNFT-a
Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 108/17., 39/19. i 151/22.,
dalje u tekstu: ZSPNFT ili Zakon), odredio je obveznike koji su dužni provoditi mjere, radnje i postupke
za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma.
Među obveznicima koji su dužni primjenjivati ZSPNFT nalaze se i odvjetnici, odvjetnička društva i
javni bilježnici, ali oni imaju nešto drukčiji pravni položaj od ostalih obveznika.
O pravnom položaju odvjetnika, odvjetničkih društava i javnih bilježnika i specifičnostima koji ovi
subjekti imaju u vezi s primjenom i provođenjem ZSPNFT-a bavimo se u ovom članku.
Primjena Uredbe o zaštiti podataka (GDPR)
U situaciji ulaska umjetne inteligencije na velika vrata, prikupljanja i manipuliranja velikom količinom
podataka Uredba o zaštiti podataka čini se da je važnija nego ikad. Obvezatnost primjene Uredbe je
vrlo široko utvrđena, primjenjuje se na sve pravne osobe, trgovačka društva, pojedince koji obavljaju
djelatnost, udruge, bolnice i brojne druge subjekte.
Agencija za zaštitu osobnih podataka zauzela je 6. mjesto od 30 europskih nadzornih tijela po
ukupnom iznosu izrečenih upravnih novčanih kazni u 2025. godini. Samo prošle godine izrečeno je 13
upravnih novčanih kazni u ukupnom iznosu od 6.725.000,00 eura.
Nabava osobnog automobila na leasing kod obrtnika obveznika poreza na dohodak
Obveznik poreza na dohodak nabavu dugotrajne imovine evidentira u popisu dugotrajne imovine,
dok u Knjizi primitaka i izdataka evidentira izdatak prema obračunu amortizacije. Na isti se način
evidentira nabava dugotrajne imovine putem financijskog najma za razliku od operativnog najma
prema kojemu se izdaci evidentiraju prema plaćanju najamnine za određeno razdoblje. Obzirom
na specifičnosti evidentiranja i priznavanja izdataka ovisno o tome radi li se o operativnom ili
financijskom leasingu, autorica u članku na praktičnim primjerima piše o uvjetima za priznavanje
pretporeza, iskazivanju izdataka te načinu evidentiranja u poslovnim knjigama nabave osobnog
automobila putem leasinga kod obrtnika obveznika poreza na dohodak.
Novine koje donosi Pravilnik o kriterijima i načinu ostvarivanja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja
Novi Pravilnik o ostvarivanju prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja je stupio na snagu 16.
travnja 2026. godine. Pravilnik usklađuje postojeće propise i detaljnije uređuje ostvarivanje prava,
osobito u području sanitetskog prijevoza, smještaja uz dijete, naknade plaće i troškova prijevoza.
Nadalje, preciziraju se postupci vezani za ozljedu na radu te navode novine poput povrata troškova
lijekova u slučaju nestašice.
Isplata jubilarnih nagrada u 2026. godini
Kontinuitet rada kod istog poslodavca danas postaje sve rjeđi pa je jubilarna nagrada, između
ostaloga, jedan od oblika nagrađivanja lojalnosti koji dobiva na važnosti. U praksi poslodavci najčešće
koriste mogućnost neoporezive isplate nagrada u iznosima koji su uređeni poreznim propisima.
Važno je razlikovati izvor prava na jubilarnu nagradu (kolektivni ugovor, pravilnik o radu i dr.) od
poreznog tretmana isplate. U nastavku se prikazuju uvjeti za ostvarivanje prava na jubilarnu nagradu,
razgraničenje pojmova radnog i mirovinskog staža te porezni tretman isplata u 2026. godini.
Kolektivni ugovor ugostiteljstva 2026. – 2027.
Od 1. travnja 2026. primjenjuje se novi Kolektivni ugovor ugostiteljstva objavljen u Nar. nov., br.
37/26., osim odredbi o plaćama koje se primjenjuju od 1. svibnja 2026. godine. Kolektivni ugovor
ugostiteljstva sklopljen je na određeno vrijeme i traje do 31. prosinca 2027. godine.
U tijeku je postupak utvrđivanja javnog interesa za proširenje Kolektivnoga ugovora ugostiteljstva
na radnike i poslodavce koji nisu sudjelovali u njegovu sklapanju. Do stupanja na snagu odluke o
proširenoj primjeni, obvezuje poslodavce koji su članovi Hrvatske udruge poslodavaca – Udruge
ugostiteljstva i turizma, a nakon što se primjena proširi, bit će izvor prava i obveza za sve radnike i
poslodavce u djelatnosti, a njime ugovorene plaće prema složenosti poslova smatrat će se minimalnim
plaćama u djelatnosti.
U članku se daje prikaz ugovorenih prava radnika i obveza poslodavaca prema Kolektivnom ugovoru
ugostiteljstva 2026. – 2027.
Novi iznosi minimalnih plaća u trgovini od 1. travnja 2026. godine
Odlukom o proširenju primjene Kolektivnog ugovora o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora
za djelatnost trgovine – druge izmjene i dopune, povećane su minimalne plaće zaposlenih u trgovini
za sva četiri stupnja složenosti poslova. Odluka se primjenjuje od 1. travnja 2026. godine, pri isplati
plaća za travanj koju većina poslodavaca isplaćuje u svibnju 2026.
Druge izmjene i dopune Kolektivnog ugovora za trgovinu do zaključenja ovog broja časopisa
Računovodstvo i financije nisu objavljene u Narodnim novinama, ali ta činjenica ne utječe na obvezu
primjene Odluke o njihovoj proširenoj primjeni. Poslodavci u djelatnosti trgovine dužni su primjenjivati
nove iznose minimalnih plaća.
Aktualna pitanja i odgovori
Aktualna pitanja i odgovori
Samoizdavanje računa prema Zakonu o PDV-u i Zakonu o fiskalizaciji
Prema čl. 78. Zakona o PDV-u odnosno čl. 224. Direktive Vijeća 2006/112/EZ, račune može sastaviti
i kupac za robu ili usluge koje mu je isporučio porezni obveznik ako između dvije stranke postoji
prethodni sporazum i pod uvjetom da postoji postupak za prijam svakog računa od strane poreznog
obveznika koji isporučuje robu ili usluge. Radi se o samoizdavanju računa, umjesto isporučitelja,
primatelj isporuke sam sebi izdaje račun te ga evidentira kao ulazni račun, a isporučitelj isti
prihvaća kao svoj izlazni račun. Ovaj način izdavanja računa često se koristi u slučaju posredničkog
odnosno agencijskog poslovanja. Početkom primjene Zakona o fiskalizaciji javili su se problemi oko
samoizdavanja računa i provođenja postupka njihove fiskalizacije. U nastavku članka autorica na
primjerima pojašnjava institute samoizdavanja računa s gledišta PDV-a i fiskalizacije.
Statusi fiskaliziranih poruka u razmjeni eRačuna
Sustav za fiskalizaciju Porezne uprave je sustav koji zaprima, kontrolira i obrađuje podatke iz fiskalizacije
računa u krajnjoj potrošnji te fiskalizacije eRačuna i eIzvještavanja, prema odredbama Zakona o
fiskalizaciji (Nar. nov., br. 89/25.), koji se u RH primjenjuje od 1. siječnja 2026. godine. Korištenjem
Aplikacije za fiskalizaciju i eIzvještavanje, poreznom se obvezniku omogućuje pregled svih njegovih
fiskaliziranih podataka koji su zaprimljeni u sustav za fiskalizaciju Porezne uprave, kao i uvid u statuse
eRačuna, za određeno razdoblje oporezivanja. Statusi fiskaliziranih poruka u razmjeni eRačuna su
oznake u informacijskom sustavu koje izdavatelju i primatelju eRačuna omogućuju praćenje što se
dogodilo s eRačunom, kao i njegovu obradu, je li eRačun poslan, zaprimljen, odbijen ili plaćen te jesu
li podaci usklađeni. Navedeno praćenje eRačuna, trebalo bi u knjigovodstvu poduzetnika olakšati
postupke usklađenja podataka o potraživanjima i obvezama na karticama kupaca i dobavljača.
Na mrežnim stranicama Porezne uprave u dijelu Fiskalizacija 2.0, sredinom travnja 2026. godine,
objavljene su dorađene korisničke upute u sklopu FiskAplikacije, prema kojima je uveden dodatni
status eRačuna “čeka uparivanje” u kriterijima pretrage fiskaliziranih podataka. Jednako tako
dorađena je i aplikacija MikroeRačun koja omogućuje vizualizaciju zaprimljenih eRačuna, na koji način
je dostupan 2D barkod za plaćanje. Porezni obveznik pristupa navedenim aplikacijama korištenjem
elektroničke usluge ePorezna.