Dionice kao financijska imovina u proračunskom računovodstvu
Subjekti u sustavu proračuna ne susreću se često sa stjecanjem i prodajom dionica, ali kada do
takvih poslovnih događaja dođe, računovodstveno evidentiranje zahtijeva poznavanje posebnih
pravila proračunskog računovodstva. U članku se prikazuju mogućnosti stjecanja dionica, njihovo
evidentiranje kao financijske imovine, utjecaj načina stjecanja na rezultat poslovanja, evidentiranje
prihoda od dividendi te računovodstveni postupak pri prodaji dionica. Posebno se pojašnjava zašto
se kod prodaje dionica primitak od financijske imovine evidentira u visini troška stjecanja, dok se
razlika između prodajne vrijednosti i troška stjecanja iskazuje kao prihod ili rashod. Obrađuje se i
namjena primitaka ostvarenih prodajom dionica.
Provođenje jednostavne nabave i primjer akta jednostavne nabave
U svibnju ove godine nakon poduže javne rasprave na snagu stupa Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi. Radi se o nešto širokoj izmjeni, no svakako skrećemo pozornost na znatnije novine u provođenju postupaka jednostavne nabave. U sklopu novina naručitelji je bio obvezan u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu […]
Povećana je dužina godišnjeg odmora za 2026. godinu zaposlenima u državnoj službi
Prema Sporazumu o danima godišnjeg odmorakoji je Vlada RH u srpnju 2026. godine sklopila s reprezentativnim sindikatima državnih službi, državna tijela obvezna su za određene državne službenike i namještenike u ponovljenom postupku utvrditi dužinu godišnjeg odmora za 2026. godinu. Državni službenici i namještenici koji su za rad u 2025. godini ocijenjeni ocjenom izvrstan, naročito uspješan i […]
Primjena prava uređenih isteklim Kolektivnim ugovorom za državnu službu
Prema Odluci Vlade RH o produljenju primjene odredbi o materijalnim i nematerijalnim pravima državnih službenika i namještenika zaposlenih u državnim tijelima ostvarenih temeljem Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (Odluka je objavljena u Nar. nov., br. 84/26.), sva prava koja su državni službenici i namještenici zaposleni u državnim tijelima ostvarili iz rada i po […]
Narodne novine
Broj 67 od 25. lipnja 2026. godine
– Odluka o objavljivanju izmjena Međunarodnih revizijskih standarda
Bespovratna sredstva Europske unije za prevenciju diskriminacije i podršku žrtvama diskriminacije
Prevencija diskriminacije i pružanje potpore žrtvama diskriminacije“ poziv je na dostavu projektnih
prijedloga, većinskim dijelom financiran sredstvima Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) za Hrvatsku,
otvoren za prijave do 9. listopada 2026. godine. Poziv je primarno namijenjen udrugama koje djeluju
na ovom području, kao i ustanovama u partnerstvu s udrugama, a kao partneri tim prijaviteljima
u njemu mogu sudjelovati i drugi relevantni pravni subjekti. Pozivom će se pružiti podrška jačanju
kapaciteta organizacija civilnoga društva za prevenciju diskriminacije i pružanje potpore žrtvama,
jačanju kapaciteta stručnjaka koji rade i (ili) dolaze u kontakt sa žrtvama diskriminacije te pružanju
potpore žrtvama diskriminacije i osobama u riziku od diskriminacije. Ukupna sredstva raspoloživa
za ovaj natječaj iznose 8 milijuna eura, dok će se pojedinačnim projektima dodjeljivati bespovratna
sredstva u minimalnom iznosu od 100.000,00 eura i maksimalnom iznosu od 300.000,00 eura.
Obvezne evidencije o radu studenata
Naručitelj posla ima obvezu voditi evidencije o izvođačima, studentima koje mogu biti predmetom
nadzora zakonitosti rada i akata koji prate rad. Dugi niz godina naručitelji posla dužni su voditi
evidenciju o izvođačima. Unazad nepune dvije godine obvezni su voditi i evidenciju o trajanju rada
određenih kategorija fizičkih osoba, izvođača, u našem slučaju studenata. No praksa pokazuje da
mnogi naručitelji nisu svjesni svoje obveze ili je jednostavno ne ispunjavaju.
Autorica u tekstu prikazuje studentski rad, obvezu svih triju ugovornih strana, s posebnim naglaskom
na evidencijama o izvođačima i njihovom trajanju rada.
Zakon o upravljanju i održavanju zgrada – novi pravni okvir zajednice suvlasnika, zajedničke pričuve i prisilne naplate
nstitut zajedničke pričuve, predstavlja temeljni financijski mehanizam funkcioniranja svake zgrade.
Riječ je o novčanim sredstvima koja služe ne samo za održavanje zajedničkih dijelova i uređaja zgrade,
već i za cjelokupno upravljanje zgradom kao organiziranom cjelinom. Brojna pitanja svakodnevnog
funkcioniranja zgrada bila su nedovoljno razrađena.
Autorica u tekstu razlaže postavljen institut zajednice suvlasnika, mađuvlasnički ugovor, status
pravne osobnosti, upis u Registar suvlasnika, dodjelu OIB-a, raspodjelu troškova, prisilnu naplatu i
još mnogo što bi moglo biti od važnosti prilikom upravljanja i održavanja zgrada.
Obveze računovođa, revizora i poreznih savjetnika u sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma
Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 108/17., 39/19. i 151/22.),
propisuje niz preventivnih mjera kojima se jača učinkovitost nacionalnog sustava sprječavanja pranja
novca i financiranja terorizma. Zakonski okvir usklađen je i s mjerama utvrđenima Akcijskim planom
za jačanje učinkovitosti hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (Nar.
nov., br. 56/22.), a njegove su izmjene obveznicima donijele dodatne obveze te preciznija pravila u
vezi s prikupljanjem, provjerom i praćenjem podataka o strankama.
Za računovođe, revizore i porezne savjetnike navedeno znači obvezu provođenja mjera dubinske
analize prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa, ali i njegova kontinuiranog praćenja. Te mjere
obuhvaćaju identifikaciju i provjeru identiteta stranke i njezina stvarnog vlasnika, procjenu rizika
te utvrđivanje političke izloženosti stranke i stvarnog vlasnika. Njihov se profesionalni rad stoga,
uz računovodstvene, revizijske i porezne aspekte, sve snažnije povezuje s preventivnom ulogom u
sustavu financijskog nadzora.
U članku se detaljnije obrađuju obveze računovođa, revizora i poreznih savjetnika pri provođenju
mjera dubinske analize, utvrđivanju stvarnog vlasnika i političke izloženosti te stalnom praćenju
poslovnog odnosa. Posebna pozornost posvećena je praktičnim izazovima, potrebnim evidencijama i
odgovornosti obveznika u svakodnevnom radu.
Planiranje novčanog toka kao temelj učinkovitog upravljanja likvidnošću
Planiranje novčanog toka jedan je od temeljnih alata financijskog upravljanja, koji omogućuje
pravodobno predviđanje budućih priljeva i odljeva novca te očuvanje likvidnosti poduzeća. Za razliku
od dobiti, novčani tok pokazuje stvarnu sposobnost poduzeća da uredno podmiruje svoje financijske
obveze. Projekcije novčanog toka izrađuju se primjenom direktne ili indirektne metode, pri čemu
je direktna metoda pogodnija za kratkoročno upravljanje likvidnošću, a indirektna za dugoročno
financijsko planiranje. Njihova se pouzdanost povećava analizom scenarija i redovitim praćenjem
odstupanja između plana i ostvarenja. Razvoj ERP sustava, automatizacije i umjetne inteligencije
omogućuje preciznije prognoziranje novčanih tokova te pravodobno prepoznavanje rizika likvidnosti,
čime planiranje novčanog toka postaje važna podrška operativnom i strateškom odlučivanju.