Određivanje naknade za bolovanjena teret HZZO-a u slučaju promjene osnove osiguranja
Članak objašnjava kako se određuje osnovica i visina naknade plaće na teret HZZO-a za vrijeme
privremene nesposobnosti za rad, osobito kad je u šestomjesečnom obračunskom razdoblju došlo
do promjene osnove osiguranja (zaposleni ↔ samozaposleni). Za zaposlenike se osnovica računa iz
prosjeka isplaćenih redovitih plaća u posljednjih 6 mjeseci, a za samozaposlene iz mjesečne osnovice
osiguranja za doprinose (neto), uz uvjete staža i podmirenih doprinosa.
Naknada za bolovanje obrtnika i drugih osoba koje obavljaju registriranu samostalnu djelatnost
Izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju od 1. kolovoza 2025. godine
povećani su najviši i najniži iznos mjesečne naknade na teret HZZO-a za sve osigurane osobe koje
zbog privremene spriječenosti za rad ostvaruju pravo na naknadu. Obrtnici, poljoprivrednici i
osobe koje obavljaju profesionalnu djelatnost slobodnog zanimanja i po toj su osnovi obvezno
osigurani, ostvaruju pravo na naknadu za bolovanje od 43. dana spriječenosti za rad zbog bolesti, a
u propisanim slučajevima (ozljeda na radu, komplikacije u trudnoći) od prvog dana spriječenosti za
rad. Isplata naknade za bolovanje od strane HZZO-a uvjetovana je podmirenim obvezama doprinosa
za zdravstveno osiguranje.
Naknada za bolovanje određuje se od osnovice na koju su plaćeni doprinosi za šest mjeseci koji
prethode mjesecu u kojemu je započeto bolovanje. Ta se mjesečna osnovica za svrhe određivanja
visine naknade za bolovanje preračunava u neto plaću, a dnevna svota naknade se određuje uz
pretpostavku šestodnevnog radnog tjedna. Utvrđivanje dnevne osnovice za obračun naknade za
bolovanje provodi HZZO na obrascu Potvrda o osnovicama osiguranja.
Obrtnicima, poljoprivrednicima i osobama koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost
miruje obveza doprinosa u razdoblju od 43. dana spriječenosti za rad odobrene od strane ovlaštenog
doktora, a samo u propisanim slučajevima od prvog dana spriječenosti za rad.
Naknada plaće za bolovanje do 42 dana – isplata na teret poslodavca
Radnik koji je privremeno nesposoban za rad zbog bolesti ili ozljede ostvaruje pravo na naknadu plaće
za vrijeme bolovanja. Trošak naknade ovisno o dužini trajanja raspoređuje se između poslodavca i
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Poslodavac snosi trošak naknade plaće za prvih
42 dana privremene nesposobnosti za rad (odnosno 7 dana kada je riječ o radnicima – invalidima
rada). Nakon isteka tog razdoblja, poslodavac i dalje isplaćuje naknadu, ali sredstva za isplatu
osigurava HZZO. Od ovoga pravila postoje određene iznimke, primjerice za radnike koji su navršili 70
godina života te za radnike upućene na rad u treću državu, gdje je trošak naknade isključivo na teret
poslodavca za cijelo vrijeme trajanja privremene nesposobnosti.
Visina naknade plaće za prvih 42 dana bolovanja uređuje se izvorima radnog prava na razini
poslodavca, uz poštovanje ograničenja iz propisa o zdravstvenom osiguranju i primjenu načela
povoljnijeg prava za radnika.
Obveza obavješćivanja poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad i zlouporaba bolovanja
U hladnije doba godine, poštede od rada zbog privremene nesposobnosti za rad nisu tako rijetka
pojava. Pred poslodavcima je nimalo jednostavan zadatak, organizirati rad u danim okolnostima,
rasporediti posao na preostale zaposlenike, po potrebi pronaći radnike koji će obavljati rad ako se
odsutnost radnika produži i slično.
Poslodavcu je nužna informacija u koje vrijeme će radnik biti odsutan. U praksi se neobično često
susrećemo s izvjesnim problemima oko obavijesti poslodavcu o novonastaloj situaciji.
Što kaže zakon, koje su obveze radnika, a koje poslodavca?
Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad na teret HZZO-a
Kod obračuna naknade plaće za razdoblje privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad
koja se isplaćuje na teret nositelja obveznog zdravstvenog osiguranja (HZZO-a) treba paziti na
propisana pravila, kao što su uvjet prethodnog osiguranja, isplate u relevantnom šestomjesečnom
razdoblju, gornja i donja granica za visinu naknade i dr.
Uvažavajući ograničenja iz propisa o zdravstvenom osiguranju te upute i postupanja nadležnih
institucija, u članku pokazujemo primjere obračuna naknade plaće za vrijeme privremene
nesposobnosti za rad u slučajevima kada poslodavac radniku isplaćuje naknadu nakon čega traži
refundaciju od HZZO-a.
Kontrola privremene nesposobnosti za rad
U ovom članku izložit će se pravo na kontrolu privremene nesposobnosti za rad od strane poslodavca.
Poslodavac ima dvije mogućnosti kontrole radnika za koje je utvrđena privremena nesposobnost za rad.
Jednu vrstu kontrole predviđaju Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13.,
137/13., 98/19. i 33/23.) i Pravilnik o kontroli privremene nesposobnosti za rad (Nar. nov., br. 130/13.).
Drugu vrsta kontrole moguće je ostvariti putem privatnih detektiva u skladu sa Zakonom o privatnim
detektivima (Nar. nov. 24/09. i 114/22.), budući da privatni detektivi mogu prikupljati obavijesti
i informacije o uspješnosti osoba u obavljanju poslova, kao i o povredama radnih obveza i radne
discipline.
Te su kontrole poslodavcima na raspolaganju kako bi im se omogućilo da utvrde nezakonito ponašanje
i postupanje svojih radnika koji su privremeno nesposobni za rad.
Posebnosti otkazivanja ugovora o radu za vrijeme privremene nesposobnosti za rad
U odredbama o prestanku ugovora o radu javlja se zakonska zaštitna funkcija koja se ogleda
u dodatnim aktivnostima koje je poslodavac dužan provesti prilikom jednostranog otkazivanja
ugovora o radu. Situacija se dodatno komplicira kada se radnik koristi pravom poštede od rada radi
privremene nesposobnosti za rad odnosno bolovanjem.