Dohodak od imovinskih prava
Dohodak od imovine i imovinskih prava jedan je od pet izvora dohotka. Kako se razlikuju imovinska
prava te na koji način se utvrđuje porezna osnovica i po kojoj stopi se oporezuje dohodak ostvaren
po toj osnovi, uređeno je Zakonom o porezu na dohodak. Dohotkom od imovinskih prava smatraju
se dohodak ostvaren po osnovi autorskih prava, prava industrijskog vlasništva i drugih imovinskih
prava, prema posebnim propisima.
Očinski dopust – iskazivanje u obrascu JOPPD
Trajanje očinskog dopusta se za razliku od drugih prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora
računa u radnim danima (ne u kalendarskim) i koristi se u neprekidnom trajanju. U očinski dopust se
ubrajaju samo dani u kojima zaposleni otac inače radi prema rasporedu radnog vremena. Ako nema
obvezu raditi u dane vikenda, blagdane i neradne dane, ti dani mu se ne ubrajaju u dane očinskog
dopusta. Samozaposlenom ocu se prema zdravstvenim propisima tjedan računa kao šest radnih dana
neovisno o radnom vremenu u kojemu obavlja djelatnost. Kako se utvrđuje visina naknade plaće
odnosno novčane naknade za vrijeme korištenja očinskog dopusta i kako se očinski dopust iskazuje u
obrascu JOPPD, pročitajte u nastavku članka.
Porezni i računovodstveni aspekt EU programa mobilnosti – Erasmus+
Ustanove svih razina obrazovanja i druge organizacije koje ispunjavaju uvjete propisane pravilima
o korištenju bespovratnih sredstava iz EU programa Erasmus+, mogu preko Agencije za mobilnost
ostvariti bespovratna sredstva namijenjena provođenju određene mjere iz toga programa i tako
realizirati projektnu aktivnost za koju su sredstva odobrena. Svrha provođenja programa mobilnosti
vezana je cjeloživotno učenje, razmjenu iskustava i dobre prakse, upoznavanje kulture i različitosti
drugih naroda i država, što sve doprinosi intelektualnoj izgradnji pojedinca kao građanina EU. Detaljne
informacije o prijavi programa dostupne su na mrežnim stranicama Agencije za mobilnost koja je u
RH ovlaštena za realizaciju i nadzor programa mobilnosti. Informacije o prihvatljivim troškovima za
pojedinu mjeru odnosno za pojedini program u okviru te mjere, dostupne su u posebnim brošurama
Agencije za mobilnost.
U sljedećem članku, autorice pojašnjavaju razliku između službenih putovanja i primitaka fizičkih
osoba kojima te osobe podmiruju troškove vezane uz provođenje mobilnosti, jer su primici po osnovi
mobilnosti u hrvatskom poreznom zakonodavstvu drugačije uređeni. Također, u članku se ukazuje na
način knjiženja bespovratnih sredstava namijenjenih za provođenje programa i knjiženja programom
učinjenih izdataka.
Neoporezivi troškovi prehrane radnika
Poslodavac smije svim svojim radnicima (zaposlenima na neodređeno ili određeno, s punim ili
nepunim radnim vremenom) neoporezivo nadoknaditi troškove prehrane. Porezni propisi u tom
smislu predviđaju dva modela neoporezivih primitaka za radnike: isplatu u novcu do 796,44 €
godišnje ili podmirivanje prehrane na temelju vjerodostojne dokumentacije do 1.592,76 € godišnje.
Izmjenama poreznih propisa krajem 2022. godine zakonodavac je povećao iznos koji radnik smije
neoporezivo primiti u novcu po osnovi troška prehrane. Isto tako, radnik sada smije primiti dvije
različite neoporezive nadoknade u tijeku godine, što do ove godine nije bilo dozvoljeno. S druge
strane, uvedene su određene restrikcije pa se tako od početka 2023. godine ovi neoporezivi primici
vezuju za trajanje radnog odnosa i ograničeni su na mjesečnoj razini. Na koji način i do kojih iznosa
radnik neoporezivo smije primiti naknade troškova prehrane, pročitajte u nastavku članka.
Oporezivanje dividendi i udjela u dobiti koje fizičke osobe rezidenti Hrvatske ostvare iz inozemstva ili u inozemstvu
Primici od dividendi i udjela u dobiti koje ostvaruju fizičke osobe, oporezivi su porezom na dohodak od
kapitala, po stopi od 10 %, uvećano za prirez porezu na dohodak. Na isti se način oporezuju dividende
i udjeli u dobiti koje fizičke osobe rezidenti Hrvatske ostvare u inozemstvu ili prime iz inozemstva, ako
nije drugačije propisano ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji Hrvatska primjenjuje
s državom izvora inozemnog dohotka. Porezni obveznik je dužan o ostvarenom dohotku izvještavati
Poreznu upravu Hrvatske, na obrascu JOPPD odnosno na obrascu INO-DOH.
U članku se analiziraju obveze fizičkih osoba, hrvatskih poreznih rezidenata koji dividendu i udjele u
dobiti prime izravno iz inozemstva ili u inozemstvu.
Korištenje privatnog automobila za službene svrhe u javnim i državnim službama
Prema Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama, zaposlenik
kojemu je odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, ima pravo na naknadu u iznosu
0,40 eura po prijeđenom kilometru. U Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike
nije uređena visina naknade za korištenje privatnog automobila za službene svrhe, ali je ugovoreno
načelo jednakosti prava u javnim i državnim službama pa i u državnim službama naknada iznosi do
0,40 eura po kilometru.
U članku se obrađuju porezna obilježja primitka koji fizička osoba ostvaruje po osnovi naknade za
korištenje privatnog automobila u službene svrhe, analiziraju porezna obilježja drugih povezanih
troškova, obvezne evidencije, način isplate primitka te tehnika i način obavještavanja Porezne uprave
o isplaćenim primicima.
Ispravci i nadopuna Obrasca JOPPD dostavljenog u kunama
Obveza svakog isplatitelja je redovito dostavljati Obrazac JOPPD s točno iskazanim podacima o
izvršenim isplatama. Točnost iskazanih podataka: obuhvat primitka, vrstu primitka, obračun i iznose
javnih davanja ili status u obveznom osiguranju osobe vrlo je važna kako se porezni obveznik ne bi
doveo u nepovoljan položaj ili ostvario neko pravo koje mu ne pripada. Stoga je važno nakon što se
greška utvrdi, ispraviti grešku u obrascu te ga nadopuniti ispravnim podacima. U članku donosimo
prikaz kako treba postupiti ako se nakon 1. siječnja 2023., od kada je uveden euro kao nacionalna
valuta plaćanja, ispravljaju i nadopunjuju obrasci dostavljeni u kunama s oznakama izvješća 22xxx,
21xxx i 20xxx.
Isplata autorskih naknada i drugog dohotka u 2023. godini
U 2023. godini se primici od autorskih naknada i drugog dohotka rezidentima obračunavaju i isplaćuju
u eurima. To se odnosi na ugovore sklopljene od 1. siječnja 2023., ali i na ugovore sklopljene do
31. prosinca 2022. po kojima se plaćanja obavljaju od 1. siječnja 2023. godine. Nema promjena u
visini obveznih javnih davanja koja se obračunavaju i plaćaju pri isplati drugog dohotka i autorskih
naknada. Doprinosi za mirovinsko osiguranje se plaćaju po stopi od 10 % odnosno 7,5 % i 2,5 %, a
doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje po stopi od 7,5 %. Na drugi dohodak ostvaren izravno
iz inozemstva i primljen od građanina, ne plaća se doprinos za zdravstveno osiguranje. Porez na
dohodak po odbitku plaća se po stopi 20 %.
Primici po osnovi drugog dohotka iskazuju se u obrascu JOPPD koji Poreznoj upravi treba dostaviti
na dan isplate ili sljedeći radni dan. U 2023. godini se podaci dostavljaju na obrascu JOPPD koji
je usklađen s promjenom državne valute i objavljen kao prilog izmjenama Pravilnika o porezu na
dohodak.
Isplata plaće u 2023. godini
Od 1. siječnja 2023. godine službena valuta Republike Hrvatske jest euro pa poslodavci, počevši od
navedenoga datuma, isplaćuju radnicima plaću u eurima. Doprinose, porez na dohodak i prirez također
utvrđuju u eurima i uplaćuju ih na propisane uplatne račune, a o isplaćenoj odnosno obračunanoj
plaći izvještavaju Poreznu pravu, predajom obrasca JOPPD u propisanom roku.
Od 1. siječnja 2023. godine primjenjuju se izmijenjene i dopunjene odredbe Zakona o porezu na
dohodak koje iznos osobnog odbitka poreznog obveznika i mjesečnu poreznu osnovicu utvrđuju u
eurima.
Počevši s isplatom plaće za mjesec siječanj 2023. godine, poslodavci primjenjuju nove osnovice za
obračunavanje doprinosa, koje su također utvrđene u eurima.