Oblici radnog angažiranja umirovljenika uz isplatu mirovine
Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, korisnici mirovina se mogu zaposliti do polovine punog
radnog vremena, uz istovremenu isplatu mirovine. Zapošljavanje uz isplatu mirovine dozvoljeno je
korisnicima starosnih mirovina, prijevremenih i obiteljskih mirovina te invalidskih mirovina zbog
smanjene radne sposobnosti.
Osim u radnom odnosu do polovine punog radnog vremena, umirovljenici mogu raditi na temelju
ugovora o djelu, obavljati djelatnost sporednog zanimanja i domaće radinosti, mogu raditi na
privremenim i povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi, pomagati obrtniku koji je član
obitelji i uz propisane uvjete obavljati poljoprivrednu i šumarsku djelatnost.
U članku se daje sistematizirani pregled pravnih oblika radnog angažiranja umirovljenika koji
umirovljenicima omogućavaju povratak ili ostanak na tržištu rada, uz istovremeno primanje mirovine.
Novi iznosi neoporezivih dnevnica za inozemna službena putovanja i rad na terenu u inozemstvu
Od 8. veljače 2024. godine primjenjuje se nova Odluka o visini dnevnice za službeno putovanje u
inozemstvo za korisnike koji se financiraju iz sredstava državnog proračuna. Iznosi dnevnica propisani
novom Odlukom za porezne se svrhe primjenjuju kao najviši neoporezivi iznosi dnevnica za inozemna
službena putovanja i dnevnica za rad na terenu u inozemstvu.
Oporezivanje dividendi i udjela u dobiti porezom na dohodak od 1. siječnja 2024. godine
Izmjenama Zakona o porezu na dohodak od 1. siječnja 2024. godine povećana je stopa poreza na
dohodak ostvarenog isplatom dividendi i udjela u dobiti s 10 % na 12 %. Stopa od 12 % primjenjuje
se na oporezivi dohodak od dividendi i udjela u dobiti koji se isplaćuje od 1. siječnja 2024. godine,
neovisno o tome u kojoj je poreznoj godini ostvarena dobit koja se isplaćuje fizičkoj osobi dioničaru ili
udjeličaru. Od 1. siječnja 2024. godine ni na ovaj se izvor dohotka ne plaća prirez porezu na dohodak.
Isplata dobiti ostvarene u razdoblju do 31. prosinca 2000. godine i od 1. siječnja 2005. do 29. veljače
2012. godine i nadalje se ne oporezuje porezom na dohodak.
Doprinosi za obvezno osiguranje članova uprave trgovačkih društava za 2024. godinu
Člankom 12. Zakona o mirovinskom osiguranju propisana je obveza osiguranja za članove uprave,
izvršne direktore i likvidatore trgovačkih društava te za upravitelje zadruga, ako nisu osigurani po
drugoj osnovi. Ako su osigurani po bilo kojoj drugoj osnovi temeljem koje su upisani u matičnu
evidenciju mirovinskih osiguranika, nemaju obvezu osigurati se po čl. 12. Zakona o mirovinskom
osiguranju.
Za članove uprave i izvršne direktore trgovačkih društava, likvidatore i upravitelje zadruga koji
su zaposleni u pravnoj osobi u kojoj obavljaju navedene dužnosti, za 2024. godinu se primjenjuje
mjesečna osnovica za obračun doprinosa u iznosu najmanje 1.014,00 eura. Ako je plaća koju im
isplaćuje trgovačko društvo ili zadruga manja od 1.300,00 eura, umanjuje im se osnovica za obračun
doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti, kako je određeno čl. 21.a Zakona o
doprinosima.
Za članove uprave, izvršne direktore, likvidatore trgovačkih društava i upravitelje zadruga, Porezna
uprava provodi godišnji obračun doprinosa. U godišnjem obračunu se pri utvrđivanju osnovice i
obveze doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti, umanjenja iskorištena pri
isplati mjesečnih plaća smatraju podmirenima. Godišnji obračun doprinosa se ne provodi za osobe
koje su korisnici mirovina (osim korisnika invalidske mirovine zbog smanjene ili izmijenjene radne
sposobnosti) i za osobe u novoosnovanom trgovačkom društvu ili zadruzi koja ne obavlja djelatnost.
Ispravci i dopune obrasca INO-DOH
Obveznici ispostavljanja obrasca INO-DOH trebali su do 31. siječnja 2024. godine Poreznoj upravi
dostaviti obrazac INO-DOH za 2023. godinu. Ako obveznik ispostavljanja obrasca INO-DOH naknadno
utvrdi da su podaci u obrascu INI-DOH koji je preuzela Porezna uprava netočni, dužan je dostaviti
ispravak obrasca INO-DOH. Isto tako, ako se nakon predaje izvornog obrasca utvrdi kako je na njemu
trebalo iskazati podatke o još nekom stjecatelju odnosno vrsti primitka, obveznik je dužan dostaviti
dopunu obrasca INO-DOH.
U članku se obrađuje način iskazivanja podataka u ispravku i dopuni prethodno dostavljenog obrasca
INO-DOH.
Isplata ostalih materijalnih prava u državnoj službi i javnim službama u 2024. godini
Iznosi primitaka po osnovi naknada troškova, nagrada, pomoći i otpremnina koje ostvaruju državni
službenici i namještenici i službenici i namještenici zaposleni u javnim službama nisu izmijenjeni od
1. siječnja 2024. godine u odnosu na visinu tih prava u 2023. godini. No kako se za isplate ovih
primitaka od 2. siječnja 2024. godine primjenjuju novi neoporezivi iznosi propisani izmijenjenim
Pravilnikom o porezu na dohodak, te novine utječu na porezno obilježje primitaka. Uz to, novim
Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama uvedeno je pravo na godišnju nagradu za
rezultate rada kao novi neoporezivi primitak kojega, uz propisane uvjete, za 2024. godinu mogu
ostvariti zaposleni u državnoj i javnim službama.
U članku se obrađuje isplata ostalih materijalnih prava državnim službenicima i namještenicima i
zaposlenima u javnim službama s aspekta određivanja visine i poreznog obilježja primitaka koji se
isplaćuju u 2024. godini, nakon povećanja neoporezivih iznosa
Prava iz isteklih granskih kolektivnih ugovora javnih službi nastavljaju se primjenjivati od 1. siječnja 2024.
Prema Odluci o isplati materijalnih i nematerijalnih prava te drugih naknada za zaposlenike ostvarenih iz rada i po osnovi rada temeljem granskih kolektivnih ugovora (Nar. nov., br. 10/24.) koji su istekli u 2022. i 2023. godini, prava ugovorena tim kolektivnim ugovorima nastavljaju se primjenjivati od 1. siječnja 2024. i važe sve do sklapanja novih granskih […]
Minimalna plaća za 2024. godinu prema Uredbi Vlade RH i prema proširenim kolektivnim ugovorima
Minimalna plaća za 2024. godinu propisana Uredbom Vlade RH iznosi 840,00 eura bruto. Minimalne
plaće u djelatnosti graditeljstva i djelatnosti linijskog pomorskoga prijevoza određene su važećim
granskim kolektivnim ugovorima čija je primjena proširena na sve poslodavce u tim djelatnostima.
Kolektivni ugovor ugostiteljstva, koji je također bio proširen na sve poslodavce, istekao je krajem
2023. godine i do 31. ožujka 2024. primjenjuje se na temelju čl. 199. Zakona o radu. U iznos minimalne
plaće nisu uključeni dodaci za rad nedjeljom, blagdanom, noćni rad, rad u otežanim uvjetima i za
prekovremeni rad.
Zakon o minimalnoj plaći izvor je prava za sve radnike zaposlene u Republici Hrvatskoj, osim za
radnika koji je jedini zaposlen u pravnoj osobi u kojoj je član uprave, izvršni direktor trgovačkog
društva, upravitelj zadruge, likvidator ili u sličnom svojstvu prema posebnim propisima.
Umanjenje osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje od 1. prosinca 2023. i iskazivanje u obrascu JOPPD
Od 1. prosinca 2023. godine počinje primjena izmijenjenog Zakona o doprinosima kojim je uvedeno
umanjenje osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti
za radnike kojima mjesečna bruto plaća iznosi manje od 1.300,00 eura. Izmjenama Pravilnika o
doprinosima, koji je na snazi od 2. prosinca 2023., detaljnije su uređeni postupci u slučaju isplate plaće
u dva ili više navrata, pribavljanje izjava radnika koji su u određenom mjesecu u radnom odnosu kod
dva ili više poslodavaca te korištenje podataka Porezne uprave. Izmjenama Pravilnika o porezu na
dohodak, koje su na snazi od 2. prosinca 2023., izmijenjena je stranica B obrasca JOPPD, uvedene su
šifre za iskazivanje umanjenja osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske
solidarnosti i omogućen jednostavniji postupak ispravka iskorištenog umanjenja pri isplati plaće u
dva ili više navrata.
Umanjenje osnovice koristi se samo za doprinos za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti i
ne može se primijeniti za doprinos za mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane štednje niti za
doprinose koji se obračunavaju kao doprinosi na plaću (doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje i
dodatni mirovinski doprinos za staž osiguranja s povećanim trajanjem). Pravo na umanjenje osnovice
ima svaki radnik kojemu plaća za određeni mjesec iznosi manje od 1.300,00 eura, neovisno o broju
sati na koje se odnosi plaća i neovisno o ugovorenom tjednom radnom vremenu. Mjerodavan je
podatak o ukupnoj mjesečnoj plaći radnika pa za radnike koji su u određenom mjesecu u radnom
odnosu kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac koristi razmjerno umanjenje osnovice.
Isplata drugog dohotka i autorskih honorara u 2024. godini
U 2024. godini nema promjena u vrstama i stopama doprinosa koji se obračunavaju i plaćaju pri
isplati drugog dohotka i autorskih honorara. Doprinosi za mirovinsko osiguranje se plaćaju po stopi
od 10 % odnosno 7,5 % i 2,5 %, a doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje po stopi od 7,5 %.
Na drugi dohodak ostvaren izravno iz inozemstva i primljen od građanina, ne plaća se doprinos za
zdravstveno osiguranje. Novine se odnose na stopu poreza na dohodak. Porez na dohodak po odbitku
plaća se po stopi koju je kao nižu stopu odredila lokalna jedinica u kojoj stjecatelj drugog dohotka
ima prebivalište odnosno uobičajeno boravište. U 2024. godini se ne plaća prirez porezu na dohodak.
Za neke primitke od drugog dohotka koji se smatraju konačnim dohotkom, od 1. siječnja 2024.
se primjenjuje nova porezna stopa, a za neke je stopa poreza na dohodak ostala nepromijenjena
u odnosu na 2023. godinu. Krug primitaka po osnovi drugog dohotka koji se smatra konačnim
dohotkom proširen je na naknade za dobro obavljenu uslugu primljene od trećih osoba, uz uvjet da
su evidentirane u sustavu fiskalizacije gotovinskih računa.
Primici po osnovi drugog dohotka iskazuju se u obrascu JOPPD koji Poreznoj upravi treba dostaviti na
dan isplate ili sljedeći radni dan.