Primjeri JOPPD obrazaca – umanjenje doprinosa mirovinsko osiguranje od 1. prosinca 2023.
Prema izmijenjenom Zakonu o doprinosima, pri isplati mjesečne plaće manje od 1.300,00 eura bruto, počevši od plaće za prosinac 2023. godine, poslodavac je dužan umanjiti osnovicu za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti. U članku se na deset primjera obrađuje način određivanja umanjenja osnovcie ovisno o visini bruto plaće, postupci koji se provode za radnika koji radi kod dva ili više poslodavaca u istom mjesecu, korištenje šifri za iskazivanje umanjenja osnovice u obrascu JOPPD, iskazivanje podataka u obrascu JOPPD i ispravak iskorištenog umanjenja osnovice ako se mjesečna plaća isplaćuje u dva ili više navrata, pa se drugom isplatom za isti mjesec korigira ranije iskorišteno umanjenje.
Porezna obilježja prigodnih darivanja radnika u 2023. godini
Prema propisima o porezu na dohodak koji se primjenjuju u 2023. godini, radnik može ostvariti
neoporezive godišnje nagrade po više osnova: prigodnu nagradu do 663,62 eura godišnje, novčanu
nagradu za radne rezultate do 995,43 eura godišnje, dar u naravi do 132,72 eura godišnje i dar za
dijete do 15 godina starosti u iznosu do 132,73 eura po djetetu.
Pravo radnika na ove nagrade uređuje se kolektivnim ugovorom koji obvezuje poslodavca, pravilnikom
o radu i/ili ugovorom o radu. Poslodavac koji nema obvezu propisanu izvorima radnog prava koji ga
obvezuju, može donijeti odluku o isplati svakoga od navedenih neoporezivih primitaka, uvažavajući
propisane porezne uvjete i ograničenja.
Neoporeziva prigodna nagrada, darovi za djecu radnika i neoporeziva nagrada za radne rezultate
isplaćuju se na zaštićeni račun na kojemu se ne provodi ovrha na novčanim sredstvima.
Primjena novina u obračunu plaća od 1. prosinca 2023. godine
Dana 1. prosinca 2023. godine stupa na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (Nar. nov., br. 114/23.) kojim
se uvodi umanjenje osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko
osiguranje generacijske solidarnosti za radnike kojima mjesečna bruto plaća iznosi do 1.300,00 eura. Umanjenje osnovice koristi se samo
za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti i ne može se primijeniti za obračun doprinosa za mirovinsko
osiguranje individualne kapitalizirane štednje, niti za doprinose koji
se obračunavaju kao doprinosi na plaću (doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje i dodatni mirovinski doprinos za staž osiguranja s
povećanim trajanjem).
Nova prava zaposlenih u državnim i javnim službama uređena trećim dodacima kolektivnim ugovorima
Dodatkom III. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama i
Dodatkom III. Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike ugovorena su nova prava
zaposlenih u javnom sektoru i povećani iznosi ranije ugovorenih prava. Od novčanih prava, ističe se
povećanje osnovice za određivanje visine osnovne plaće, povoljnije pravo na naknadu za bolovanje
za prva 42 dana za zaposlene koji od prvog dana bolovanja ostvaruju naknadu na teret HZZO-a,
povećanje božićnice i pravo na nagradu za uskršnje blagdane kao novo materijalno pravo.
U članku se daje prikaz novih i povećanih prava zaposlenih u državnoj i javnim službama.
Proširena je primjena Kolektivnog ugovora za pomorce u linijskom obalnom pomorskom prijevozu
Od 1. prosinca 2023. godine, na temelju Odluke ministra nadležan za rad, proširena je primjena Kolektivnog ugovora za pomorce na brodovima koji obavljaju prijevoz u linijskom obalnom pomorskom prometu. Kolektivni ugovor je sklopljen u lipnju 2023. godine, na rok od 3 godine i primjenjuje se od 1. rujna 2023. godine. Proširena primjena odnosi se na […]
Oporezivanje plaće i drugog dohotka koji se nakon smrti ostavitelja isplaćuju nasljednicima
Nasljednik je porezni obveznik za dohodak koji mu pritječe iz naslijeđenih izvora dohotka, pri čemu
se naslijeđeni dohodak oporezuje prema istom izvoru kako bi se oporezivao ostavitelju. Za dohotke
koji podliježu obvezi doprinosa, ne utvrđuje se obveza za nasljednika, nego za ostavitelja. Obvezni
doprinosi iz plaće i na plaću obračunavaju se i plaćaju na ime ostavitelja i pripisuju mirovinskoj
osnovici ostavitelja. Primici koji bi bili neoporezivi da su isplaćeni ostavitelju, nasljedniku se isplaćuju
kao neoporezivi primici.
Isplata drugog dohotka nasljednicima ne podliježe obvezi doprinosa, a porez na dohodak se
obračunava za nasljednika kojemu se isplaćuje primitak od drugog dohotka. Porez iz naslijeđenog
dohotka obračunava se i plaća prema istom izvoru dohotka kao ostavitelju.
U članku se obrađuju obveze poslodavaca i isplatitelja drugog dohotka koji nakon smrti radnika
odnosno stjecatelja drugog dohotka, njihovim nasljednicima isplaćuju primitke na koje je ostavitelj
za života stekao pravo.
Doprinosi i porez na dohodak za radnike upućene na rad u inozemstvo
Izmjene Zakona o doprinosima kojima se od 1. prosinca 2023. uvodi umanjenje osnovice za obračun
doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti za radnike kojima mjesečna plaća iznosi
do 1.300,00 eura bruto, ne primjenjuju se na izaslane radnike. Izaslani radnik je radnik prijavljen
u sustave socijalnih osiguranja u Hrvatskoj, kojega je njegov hrvatski poslodavac uputio na rad u
inozemstvo ili ustupio povezanom poslodavcu u inozemstvu, a radnik za to vrijeme ostaje socijalno
osiguran u Hrvatskoj. U razdoblju izaslanja, koje traje ograničeno razdoblje, poslodavac je dužan za
radnika plaćati doprinose u hrvatske sustave socijalnih osiguranja, a osnovica, vrste i stope doprinosa
propisane su Zakonom o doprinosima.
Država nadležna za plaćanje poreza iz plaće izaslanog radnika u pravilu je država u kojoj se obavlja rad,
a iznimke su propisane ugovorom o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koji Hrvatska primjenjuje s
državom u koju je radnik upućen na rad.
U članku se obrađuje obračun obveznih doprinosa i poreza na dohodak te izvještavanje o plaćama
i ostalim primicima radnika koje hrvatski poslodavci na ograničeno razdoblje upućuju na rad u
inozemstvo ili ustupaju povezanom poslodavcu u inozemstvu.
Izmjene i dopune Zakona o doprinosima od 1. prosinca 2023.
Od 1. prosinca 2023. godine počinje primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima
kojim je uvedeno umanjenje osnovice za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske
solidarnosti za radnike kojima mjesečna bruto plaća iznosi do 1.300,00 eura. Umanjenje osnovice
koristi se samo za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti i ne može se
primijeniti za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane štednje, niti za
doprinose koji se obračunavaju kao doprinosi na plaću (doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje
i dodatni mirovinski doprinos za staž osiguranja s povećanim trajanjem).
Ako je mjesečna bruto plaća do 700,00 eura, osnovica za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje
generacijske solidarnosti umanjuje se za 300,00 eura, a ako mjesečna bruto plaća iznosi od 700,01 do
1.300,00 eura, osnovica se izračunava po formuli propisanoj Zakonom o doprinosima tako da se iznos
umanjenja smanjuje što je plaća bliža graničnom iznosu od 1.300,00 eura mjesečno.
Pravo na umanjenje osnovice ima svaki radnik kojemu plaća za određeni mjesec iznosi do 1.300,00
eura, neovisno o broju sati na koje se odnosi plaća i neovisno o ugovorenom tjednom radnom vremenu.
Mjerodavan je podatak o ukupnoj plaći radnika pa za radnike koji su istovremeno u radnom odnosu
kod dva ili više poslodavaca, svaki poslodavac koristi razmjerno umanjenje osnovice.
Odluke Vlade RH o privremenim dodacima na plaću za određene zaposlenike državnih i javnih službi
Vlada RH je u razdoblju od lipnja do kolovoza 2023. godine donijela tri odluke kojima se povećavaju
mjesečne plaće određenih službenika i namještenika u državnoj službi i u javnim službama. To su
sljedeće odluke:
1. Odluka o isplati privremenog dodatka na plaću državnim službenicima i namještenicima te
službenicima i namještenicima u javnim službama (Nar. nov., br. 65/23.)
2. Odluka o isplati dodatka na plaću državnim službenicima i namještenicima u pravosudnim tijelima
(Nar. nov., br. 87/23.) i
3. Odluka o isplati dodatka na plaću državnim službenicima i namještenicima (Nar. nov., br. 97/23.).
Sve tri odluke su privremenog karaktera, a obrazložene su potrebom poduzimanja interventnih
mjera do cjelovitog uređivanja sustava plaća u državnim i javnim službama.
Obveza uručivanja obrasca IP1 i za materijalna prava i naknade troškova koji se isplaćuju odvojeno od plaće
Prema stajalištu Ministarstva rada, poslodavci su obvezni sva materijalna prava i sve naknade troškova koja isplaćuju ili na drugi način omogućavaju radniku, uključujući i primitke koje isplaćuju odvojeno od plaće, iskazivati u obrascu IP1 koji radniku treba uručiti u roku 15 dana od isplate primitka. Prema takvom tumačenju nadležnog tijela, i za svaki neoporezivi primitak […]