Izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak od 1. siječnja 2024. godine
S ciljem poreznog rasterećenja građana i povećanja njihovog raspoloživog dohotka te pojednostavljenja
sustava i smanjenja porezne evazije u Hrvatskom saboru je izglasan Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o porezu na dohodak1 (dalje u tekstu: Zakon). Izmjene i dopune se odnose na novi način
utvrđivanja poreznih stopa koji omogućuje njihovo smanjenje zbog ukidanja prireza, proširenje
poreznih razreda, uvećanje osobnog odbitka, povećanje poreznih stopa na konačne dohotke i druga
pojednostavljenja o kojima više donosimo u nastavku.
Nadograđeni sustav elektroničkih usluga Porezne uprave
Svim poslovnim subjektima koji obavljaju gospodarsku djelatnost, omogućeno je korištenje
elektroničkih usluga Porezne uprave – ePorezna u sklopu Jedinstvenog portala Porezne uprave. Osim
poduzetnicima, elektroničke usluge dostupne su i građanima povezivanjem sa sustavom eGrađani.
Za pristup elektroničkim uslugama potrebno je posjedovati elektroničke vjerodajnice unutar sustava
NIAS koje predstavljaju sredstvo za elektroničku identifikaciju i autentifikaciju korisnika.
Nadograđeni sustav elektroničkih usluga Porezne uprave od travnja 2023. godine omogućuje
provjeru poreznih obveznika koji su upisani u registar obveznika PDV-a te provjeru je li PDV plaćaju
prema naplaćenoj naknadi. Nadalje, Porezna uprava je u korisnički pretinac započela s dostavljanjem
pisma upozorenja prema kojemu se porezni obveznici upozoravaju na moguće poslovanje s rizičnim
dobavljačima, dok je obveznicima fiskalizacije dana obavijest o radnoj verziji XML sheme za prijavu
podataka o napojnici u sustav fiskalizacije s primjenom od 1. siječnja 2024. godine, a prema prijedlogu
Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom iz šestog kruga porezne reforme.
Usluge socijalne skrbi u sustavu PDV-a
Isporuke u okviru socijalne skrbi kao djelatnosti od općeg društvenog interesa oslobođene su PDV-a
prema odredbama članka 39. Zakona o PDV-u. Ako određene osobe koje obavljaju usluge socijalne
skrbi obavljaju i oporezive isporuke za taj dio djelatnosti mogu biti porezni obveznici ako tijekom
odnosno istekom godine ostvare vrijednost isporuka iznad praga za ulazak u sustav PDV-a. Autorica
u članku piše o uslugama socijalne skrbi u sustavu PDV-a.
Isporuke u nizu – pripisivanje prijevoza
Isporuke u nizu smatraju se uzastopne isporuke istih dobara između više poreznih obveznika
(najmanje tri). Kod isporuka u nizu ista dobra se otpremaju izravno od prvog isporučitelja do
krajnjeg kupca. Obračun PDV-a kod isporuke dobara u nizu ovisi o pravilnom utvrđivanju mjesta
oporezivanja ovisno o tome radi li se o isporuci bez ili s prijevozom. Kako se kod isporuka u nizu samo
jedna isporuka smatra isporukom s prijevozom, važno je utvrditi kojoj se isporuci pripisuje prijevoz.
Isporuka kojoj se pripisuje prijevoz načelno predstavlja isporuku dobara unutar EU dok je isporuka
bez prijevoza lokalna isporuka. Autorica kroz primjere pojašnjava kojoj se isporuci pripisuje prijevoz
i kako se utvrđuje mjesto oporezivanja kod isporuka u nizu.
Obveze poreznih obveznika kod ulaska u sustav PDV-a tijekom godine
Prema odredbama Zakona o PDV-u pravna osoba sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom
odnosno fizička osoba s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu, koja ostvari vrijednost
isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj ili tekućoj godini u iznosu iznad 39.816,84 eura,
obvezna se je upisati u registar obveznika PDV-a od prvog dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca
u kojemu je prijeđen propisani prag. Osim obveze ulaska u sustav PDV-a nakon prelaska navedenog
praga, u sustav PDV-a može se upisati i dobrovoljno i to od datuma podnošenja zahtjeva. Autorica u
članku piše o obvezama i pravima poreznih obveznika koji su tijekom godine postali obveznici PDV-a
bilo po sili zakona ili dobrovoljno.
Oporezivanje nagrade stečajnog upravitelja, povjerenika u predstečajnom postupku i povjerenika u stečaju potrošača
Ministarstvo financija – Porezna uprava – Središnji ured PU je izdalo službeni odgovor na pitanje o
načinu oporezivanja nagrade stečajnih upravitelja (Broj klase: 410-01/23-01/65; Urudžbeni broj:
513-07-21-01-23-2 od 14. 6. 2023.). Odgovor se odnosi na oporezivanje stečajnih upravitelja i sudskih
vještaka, a iz sadržaja se može zaključiti kako je ključna dvojba postavljenog pitanja vezana uz to može
li se dohodak ovih osoba oporezivati prema propisima koji uređuju oporezivanje porezom na dobit.
Iz odgovora Ministarstva financija proizlazi kako se nagrada stečajnog upravitelja može oporezivati
na tri načina: kao dohodak od samostalne djelatnosti, kao drugi dohodak i kao ostvarena dobit.
Fiskalni teret kojemu podliježe ostvarena nagrada nije jednak i ovisi o izabranom načinu oporezivanja,
što motivira stečajnog upravitelja da izabere način utvrđivanja dohotka koji je za njega osobno
najisplativiji, a to mu porezni propisi dozvoljavaju. Prema stečajnim propisima nagrada stečajnog
upravitelja određuje se u bruto iznosu pa se nameće pitanje bi li stečajni sudovi pri utvrđivanju visine
nagrade trebali voditi računa i o fiskalnom teretu kojim je ta nagrada opterećena jer nejednaki porezni
teret rezultira nejednakim iznosom koji ostaje stečajnom upravitelju nakon plaćanja propisanih
javnih davanja.
U članku se objašnjava porezno opterećenje za svaki od tri moguća načina oporezivanja nagrade
stečajnog upravitelja i povjerenika u predstečajnom postupku te nagrade koju ostvaruje povjerenik
u stečaju potrošača koji nagradu naplaćuje od građanina nad čijom imovinom se provodi stečaj
potrošača.
PDV na isporuke povezanih gospodarskih subjekata jedinicama lokalne/područne samouprave
Kada se radi o transakcijama između jedinica lokalne samouprave i njihovih povezanih gospodarskih
subjekata (trgovačkih društava, ustanova, fondova i drugih pravnih osoba u njihovom vlasništvu),
česte su dvojbe vezane za poreznih status tih transakcija. Određene transakcije jesu isporuke koje
podliježu oporezivanju PDV-om, dok kod drugih transakcija nema isporuke kao predmeta oporezivanja.
Polazeći od osnovnih pojmova sustava oporezivanja PDV-om, autorica u članku obrazlaže kada
pojedine transakcije između jedinica lokalne/područne samouprave i njihovih trgovačkih društava
i drugih povezanih subjekata podliježu oporezivanju PDV-om, a kada se radi samo o transferima
sredstava koja nisu predmet oporezivanja PDV-om.
Isplata autorskih naknada fizičkim osobama rezidentima koji su obveznici PDV-a
Autorske naknade su primici fizičkih osoba autora koji svoja autorska djela ustupaju na korištenje
drugima ili izvode autorsko djelo po narudžbi. Autorsko djelo je definirano kao samostalna tvorevina
nad kojom autor polaže moralno i materijalno i pravo iskorištavanja toga djela, tj. pravo da bude
označen kao tvorac djela i pravo na naknadu. Umjetnička djela su po svojoj prirodi autorska djela
koja imaju umjetničko obilježje.
Ako je isporučitelj/autor obveznik PDV-a, dužan je na isporuke autorskih djela i umjetničkih djela
zaračunati porez na dodanu vrijednost. Autor je obveznik PDV-a po sili zakona ako u tekućoj ili
prethodnoj godini isporuči djela u vrijednosti većoj od 39.816,84 eura, pri čemu se pod naknadom za
isporuku podrazumijeva bruto primitak autora.
Autor i umjetnik koji je obveznik PDV-a može porez na dohodak od primljenih honorara plaćati po
odbitku od drugog dohotka, što podrazumijeva obvezu isplatitelja da pri isplati naknade obračuna i
plati pripadajuće doprinose, porez na dohodak i možebitni prirez i da isplaćenu svotu i plaćena javna
davanja iskaže u obrascu JOPPD.
Reforma carinskog zakonodavstva EU
Najave nove reforme carinskog zakonodavstva Europske unije koje se već duže vrijeme čuju iz Briselskih
krugova dobile su ovih dana konkretnije obrise. Naime, dana 17. svibnja 2023. Europska Komisija
(dalje: EK ili Komisija) je iznijela prijedloge reforme koja se smatra najambicioznijom i najopsežnijom
reformom Carinske unije EU-a od njezina uspostavljanja 1968. godine.1 Cilj ovoga članka je pružiti
prve informacije o najavljenoj i započetoj reformi carinskog sustava i carinskog zakonodavstva, o
njenim ciljevima i načinima provedbe te vremenskim okvirima provedbe. Kao osnova članka korišten
je dokument Europske komisije COM(2023) 257 final od 17. svibnja 2023. godine.
Porezna obilježja primitaka studenata i učenika koji rade preko ovlaštenih posrednika
Izmjenama propisa o porezu na dohodak od 1. siječnja 2023. godine povećani su neoporezivi primici
studenata i učenika koji rade preko ovlaštenih posrednika tako da u 2023. godini neoporezivi primitak
iznosi do 3.185,38 eura godišnje po studentu odnosno učeniku. Uz to, student i učenik koji radi preko
posrednika može na ostvarenim primicima koristiti pravo na godišnji osnovni osobni odbitak koji u
2023. godini iznosi 6.370,80 eura, tako da mu ukupna neoporeziva zarada iznosi do 9.556,18 eura.
Zakonom o obavljanju studentskih poslova propisana je minimalna satnica za redovne i izvanredne
studente koji rade preko ovlaštenih posrednika te obveza uvećanja ugovorene satnice ako student
radi prekovremeno, noću, nedjeljom te u dane blagdana i neradne dane propisane posebnim
zakonom. Satnica učenika koji rade preko ovlaštenih posrednika u pravilu se određuje ugovorom
između posrednika, naručitelja i učenika.
U članku se analiziraju neoporezivi i oporezivi primici redovnih i izvanrednih studenata i učenika
srednjih škola koji rade preko ovlaštenih posrednika.