Izmjene Zakona o trgovini i ograničenje rada nedjeljom
Ograničenje rada nedjeljom se u našoj državnopravnoj tradiciji pokušalo riješiti u više navrata. Prema
novom zakonskom rješenju radno vrijeme trgovina, prodajnih objekata uređuje se na način da su
trgovine zatvorene nedjeljom i u dane blagdana. Trgovac može samostalno 16 nedjelja u godini
odrediti kao radne, s time da se trajanju radnog vremena prodajnih objekata od 90 sati tjedno, dodaje
15 sati koje raspoređuje od ponedjeljka do nedjelje, što čini 105 radnih sati tjedno od ponedjeljka do
petka.
Rad studenata u udrugama
Kako bi izvršavale svoje statutarne ciljeve radi kojih su i osnovane, udruge kao pravne osobe, mogu
zapošljavati radnike temeljem ugovora o radu. Također, nema zapreke da udruga koristi i usluge
fizičkih osoba izvan radnog odnosa temeljem nekog drugog ugovornog odnosa. Primjer takvog rada
je i studentski rad. U okolnostima sveopćeg nedostatka radnika na tržištu rada, studentski rad je
dobrodošla praksa i pomoć.
Tko su naručitelj posla, izvršitelji odnosno studenti, posrednici, tko uopće može biti u ulozi posrednika,
kakav ugovor valja sklopiti, kakvim smo evidencijama dužni popratiti rad studenata, autorica iznosi
u radu koji slijedi.
Dodatak I. Kolektivnog ugovora ugostiteljstva proširen je na sve poslodavce u djelatnosti
Primjena Dodatka I. o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora ugostiteljstva (Nar. nov., br. 55/23.) zaključenog 26. travnja 2023. proširuje se na sve poslodavce i radnike u Republici Hrvatskoj u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, područje I, odjeljci 55 i 56 Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2007. – NKD 2007. (Nar. nov., br. 58/07). […]
OGRANIČENJE RADA NEDJELJOM
Ograničenje rada nedjeljom se u našoj državnopravnoj tradiciji pokušalo riješiti u više navrata. Zakon o trgovini (Nar. nov., br. 87/08., 116/08., 76/09., 114/11., 68/13., 30/14., 32/19., 98/19. i 32/20.) nacionalni je Zakon koji na sveobuhvatan način uređuje djelatnost trgovine. Prema novom zakonskom rješenju radno vrijeme trgovina, prodajnih objekata uređuje se na način da su trgovine […]
Ovrha na plaći radnika
U Republici Hrvatskoj ovrha je uređena Ovršnim zakonom. Ovrha na plaći skup je radnji pomoću
kojih ovrhovoditelj prisilno ostvaruje svoje novčane tražbine, čime su poslodavci stavljeni u položaj
posrednika ili izvršitelja. Materija je sama po sebi složena, propis se često mijenja, stoga se u praksi
javlja nesigurnost jesmo li postupili u skladu s propisom i izvršili obvezu i uz to valjano zaštitili vlastitog
zaposlenika.
Prodaja od strane udruge i odgovornost za materijalne nedostatke
Proračunski korisnici i neprofitne organizacije smatraju se trgovcima ako prodaju svoje proizvode
potrošačima. Udruga je, kao i svaki drugi prodavatelj, obvezna potrošaču prodanu robu predati bez
nedostatka. No ako se nedostatak ipak pojavi tko je odgovoran za materijalne nedostatke, za koje
nedostatke uopće postoji odgovornost, što treba poduzeti kupac, rokovi u kojima se radnje imaju
poduzeti, samo su neka od pitanja koja nam se nameću.
Rad stranaca
Posljednjih godina tržište rada dramatično se mijenja. Brojne zemlje Europske unije, uključujući
i Hrvatsku, susreću se s nedostatkom radnika, a nerijetko se tada poseže za stranim radnicima.
Nedostatak radnika je posebice izražen u nekim djelatnostima. Potrebna je brza i okretna
administracija koja ne bi trebala usporavati procese pribavljanja radnika ni na koji način, a opet
voditi računa o kretanjima i potrebama tržišta rada.
Prestanak radnog odnosa radnika udruge
Udruga se može pojaviti u ulozi poslodavca i tada su prilikom izvršavanja radnog odnosa, poslodavci
kao i bilo koje drugo trgovačko društvo, obrt, ustanova i slično. Prestanak ugovora o radu može
postati delikatna situacija i za poslodavca i za radnika, stoga valja uzeti u obzir zakonsku proceduru
koju valja slijediti.
Zapošljavanje i rad maloljetnika
Osiguravanje dovoljne količine radne snage poslodavcima je posljednjih godina sve veći izazov.
Pitanja kako zaposliti umirovljenika, stranca pa i maloljetnika, itekako su učestala.
Nema zapreke da se mladi radno aktiviraju, no valja uvažiti cijeli niz posebnosti prilikom sklapanja
ugovora o radu i organizacije rada mlade osobe. Države članice Europske unije su se Direktivom
obvezale da će zaštititi mlade ljude od svih specifičnih rizika koji proizlaze iz njihovog nedostatka
iskustva, nepostojanja svijesti o postojećim ili potencijalnim rizicima ili iz njihove nezrelosti.
Kako se nedavno izmijenio Zakon o radu, prikazujemo na što bi poslodavac trebao obratiti pozornost
prilikom zapošljavanja maloljetnika.
Rad na izdvojenom mjestu i rad na daljinu
Pandemijsko vrijeme uvelo je promjene u odnosima radnika i poslodavaca, samim time i zakonodavaca.
Nedavne izmjene Zakona o radu uzimaju u obzir novonastale okolnosti, ali se i hvataju u koštac s brzim
razvojem novih tehnologija koje pridonose drugačijim navadama u poslovanju. Transparentnost i
predvidivost rada, ostvarenje ravnoteže profesionalnih i privatnih potreba radnika trendovi su koji
se protežu promjenama zakonodavnih okvira ukorijenjenim u Direktivama. U članku autori obrađuju
temu rada na izdvojenom radnom mjestu i rad na daljinu s pravnog i računovodstvenog aspekta.
Iako suštinski, tema usko vezana uz radno pravo za sobom povlači i određena pitanja iz područja
poreza i računovodstva.