Stečaj udruge

Zakon o udrugama navodi razloge prestanka udruge, među ostalima i stečaj kao jedan od razloga
prestanka, no provođenje stečajnog postupka nadalje ne uređuje, već to prepušta specijalnom
zakonu, Stečajnom zakonu.
Koji su razlozi otvaranja stečajnog postupka i kako se ima provesti, autorica predstavlja u tekstu koji
slijedi.
Pravni, računovodstveni i porezni tretman likvidacije trgovačkog društva

U razdoblju od nastanka razloga za prestanak društva do njegova prestanka provode se procesi likvidacije ili stečaja ili radnje potrebne za nastupanje sveopćeg sljedništva ili poseban postupak brisanja, ovisno o razlogu koji je doveo do prestanka. Likvidacija je posljednje razdoblje postojanja društva koje traje do njegova brisanja iz sudskog registra i u kojem valja naplatiti […]
Izmjene ugovora o radu prema Izmjenama i dopunama Zakona o radu

Ugovor o radu je dvostranoobvezni ugovor po kojemu svaka ugovorna strana ima obveze prema
drugoj ugovornoj strani. Prilikom sklapanja ugovora o radu uvijek se radi o suglasnosti volja ugovornih
strana, stoga je nedopustivo da pojedina ugovorna strana pokuša pojedini uglavak izmijeniti
jednostrano, onako kako joj odgovara, bez pokušaja dogovora sa suprotnom stranom.
Pravni, računovodstveni i porezni tretman likvidacije trgovačkog društva

Likvidacija je posljednje razdoblje postojanja društva. Likvidacija društva provodi se ako je imovina
društva dostatna kako bi se namirili svi vjerovnici s kamatama, u protivnom se ima provesti stečajni
postupak.
Kako bi se likvidacija trgovačkog društva provela u cijelosti, od likvidatora društva traži se poznavanje
računovodstvenih i poreznih propisa, kao i poznavanje odredbi Zakona o trgovačkim društvima. Iz
tog razloga u nastavku članka bit će obrađene posebnosti koje se pojavljuju u procesu likvidacije, kao
i obveze koje je potrebno provesti u samom računovodstvu.
Zasnivanje radnog odnosa u udruzi

U godini velikih novina u radnopravnom zakonodavstvu, svakako se valja pozabaviti zasnivanjem
radnog odnosa u udrugama. Udruga kao poslodavac, kako zaposliti radnika, jesmo li dužni provesti
javni natječaj, smijemo li zaposliti radnika u nepunom radnom vremenu, na određeno vrijeme, samo
su neka od pitanja koja nam se nameću
Neprijavljeni rad stranaca

Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada primjenjuje se i na državljanina treće zemlje koji nema
zakonit boravak sukladno propisu kojim se uređuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca
koji su državljani trećih zemalja.
Pitanje rada stranaca rješava se kroz dva propisa, Zakonom o strancima i Zakonom o suzbijanju
neprijavljenoga rada, a postavlja se pitanje kako valja postupiti i kako ta dva propisa koegzistiraju u
praksi.
Godišnji odmor radnika nakon neplaćenog dopusta

U praksi se razmjerno često pojavljuje pitanje prava na godišnji odmor nakon neplaćenog dopusta.
Pitanje je samo po sebi problematično zbog minimalne zakonske regulacije instituta neplaćenog
dopusta, ali i zbog različitog poimanja i uopće slabog poznavanja neplaćenog dopusta u praksi.
Prilikom dovođenja neplaćenog dopusta u vezu s pravom na godišnji odmor radnika, situacija se
dodatno komplicira.
Volontiranje stranaca u Republici Hrvatskoj

Volontiranje se prepoznaje i promiče kao aktivnost ili usluga od interesa za Republiku Hrvatsku koja
dovodi do poboljšanja kvalitete života, izgradnje socijalnog kapitala, osobnog razvoja, do aktivnog
uključivanja osoba u društvena zbivanja te do razvoja humanijeg i ravnopravnijeg demokratskog
društva.
Želimo li biti organizator volontiranja stranaca, moramo uzeti u obzir više propisa koji uređuju
boravak i rad stranaca, vizni sustav i slično.
Autorica predstavlja zakonski okvir i uopće osnove za provođenje volontiranja stranaca u našoj
sredini.
Ograničenje rada nedjeljom

Svjesni smo okolnosti da se u nas, ali i u brojnim zemljama okruženja nedjelja smatra danom odmora, odnosno neradnim danom. Kako bi se ograničio rad njeljom interveniralo se u dva propisa. Zakon o trgovini (Nar. nov., br. 87/08., 116/08., 76/09., 114/11., 68/13., 30/14., 32/19., 98/19. i 32/20.) nacionalni je Zakon koji uređuje djelatnost trgovine. […]
Internet trgovina

Nove tehnologije imaju nemalu ulogu u osvajanju tržišta i stvaranju konkurentske klime. Internet
kupovina iz udobnosti vlastitog doma potrošačima nosi brojne pogodnosti. Naš zakonodavac
pokušava stvoriti što bolji zakonski okvir, što je u okolnostima brzog razvoja tehnologije ozbiljan
zadatak.
Djelatnost je visokoregulirana kroz Direktive i naše propise, nastoje se zaštititi potrošači, ali i olakšati
poslovanje trgovcima.