Obračunska plaćanja u uvjetima blokade računa

Tržište je uvijek turbulentno i svakodnevno poslovanje može dovesti do poteškoća pa i blokade
računa poduzetnika. Koji su bili koraci zakonodavca i koja su ograničenja stavljena pred osobe koje
se suočavaju s takvom situacijom, autorica obrađuje u ovome članku.
Stečaj udruge

Zakon o udrugama navodi razloge prestanka udruge, među ostalima i stečaj kao jedan od razloga
prestanka, no provođenje stečajnog postupka nadalje ne uređuje, već to prepušta specijalnom
zakonu, Stečajnom zakonu.
Koji su razlozi otvaranja stečajnog postupka i kako se ima provesti, autorica predstavlja u tekstu koji
slijedi.
Izmjene ugovora o radu prema Izmjenama i dopunama Zakona o radu

Ugovor o radu je dvostranoobvezni ugovor po kojemu svaka ugovorna strana ima obveze prema
drugoj ugovornoj strani. Prilikom sklapanja ugovora o radu uvijek se radi o suglasnosti volja ugovornih
strana, stoga je nedopustivo da pojedina ugovorna strana pokuša pojedini uglavak izmijeniti
jednostrano, onako kako joj odgovara, bez pokušaja dogovora sa suprotnom stranom.
Zasnivanje radnog odnosa u udruzi

U godini velikih novina u radnopravnom zakonodavstvu, svakako se valja pozabaviti zasnivanjem
radnog odnosa u udrugama. Udruga kao poslodavac, kako zaposliti radnika, jesmo li dužni provesti
javni natječaj, smijemo li zaposliti radnika u nepunom radnom vremenu, na određeno vrijeme, samo
su neka od pitanja koja nam se nameću
Neprijavljeni rad stranaca

Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada primjenjuje se i na državljanina treće zemlje koji nema
zakonit boravak sukladno propisu kojim se uređuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca
koji su državljani trećih zemalja.
Pitanje rada stranaca rješava se kroz dva propisa, Zakonom o strancima i Zakonom o suzbijanju
neprijavljenoga rada, a postavlja se pitanje kako valja postupiti i kako ta dva propisa koegzistiraju u
praksi.
Godišnji odmor radnika nakon neplaćenog dopusta

U praksi se razmjerno često pojavljuje pitanje prava na godišnji odmor nakon neplaćenog dopusta.
Pitanje je samo po sebi problematično zbog minimalne zakonske regulacije instituta neplaćenog
dopusta, ali i zbog različitog poimanja i uopće slabog poznavanja neplaćenog dopusta u praksi.
Prilikom dovođenja neplaćenog dopusta u vezu s pravom na godišnji odmor radnika, situacija se
dodatno komplicira.
Volontiranje stranaca u Republici Hrvatskoj

Volontiranje se prepoznaje i promiče kao aktivnost ili usluga od interesa za Republiku Hrvatsku koja
dovodi do poboljšanja kvalitete života, izgradnje socijalnog kapitala, osobnog razvoja, do aktivnog
uključivanja osoba u društvena zbivanja te do razvoja humanijeg i ravnopravnijeg demokratskog
društva.
Želimo li biti organizator volontiranja stranaca, moramo uzeti u obzir više propisa koji uređuju
boravak i rad stranaca, vizni sustav i slično.
Autorica predstavlja zakonski okvir i uopće osnove za provođenje volontiranja stranaca u našoj
sredini.
Ograničenje rada nedjeljom

Svjesni smo okolnosti da se u nas, ali i u brojnim zemljama okruženja nedjelja smatra danom odmora, odnosno neradnim danom. Kako bi se ograničio rad njeljom interveniralo se u dva propisa. Zakon o trgovini (Nar. nov., br. 87/08., 116/08., 76/09., 114/11., 68/13., 30/14., 32/19., 98/19. i 32/20.) nacionalni je Zakon koji uređuje djelatnost trgovine. […]
Internet trgovina

Nove tehnologije imaju nemalu ulogu u osvajanju tržišta i stvaranju konkurentske klime. Internet
kupovina iz udobnosti vlastitog doma potrošačima nosi brojne pogodnosti. Naš zakonodavac
pokušava stvoriti što bolji zakonski okvir, što je u okolnostima brzog razvoja tehnologije ozbiljan
zadatak.
Djelatnost je visokoregulirana kroz Direktive i naše propise, nastoje se zaštititi potrošači, ali i olakšati
poslovanje trgovcima.
Izmjene Zakona o trgovini i ograničenje rada nedjeljom

Ograničenje rada nedjeljom se u našoj državnopravnoj tradiciji pokušalo riješiti u više navrata. Prema
novom zakonskom rješenju radno vrijeme trgovina, prodajnih objekata uređuje se na način da su
trgovine zatvorene nedjeljom i u dane blagdana. Trgovac može samostalno 16 nedjelja u godini
odrediti kao radne, s time da se trajanju radnog vremena prodajnih objekata od 90 sati tjedno, dodaje
15 sati koje raspoređuje od ponedjeljka do nedjelje, što čini 105 radnih sati tjedno od ponedjeljka do
petka.