J.d.o.o. – pravne i računovodstvene posebnosti
Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću osniva se na jednostavniji, jeftiniji način i uopće
je pravni oblik za ostvarenje poduzetništva tamo gdje za to nije potreban veći kapital. Takvo društvo
kapitala može imati najviše pet članova i jednog člana uprave. Najznačajnija posebnost j.d.o.o.-a je
što takvo društvo mora imati zakonske rezerve koje se koriste na zakonom propisan način. Iako se
j.d.o.o. kao pravni oblik pojavljuje u pravnom prometu od 2012. godine još uvijek ima nedoumica i
pitanja vezanih na tu temu pa su se na ista osvrnuli i autori u tekstu.
Volontiranje maloljetnika
Organizator volontiranja može biti udruga, zaklada i fundacija, ustanova i svaka druga pravna osoba
iz čijeg osnivačkog akta proizlazi da nije osnovana s ciljem stjecanja dobiti, a i tada može u svoj rad
uključivati volontere samo u one aktivnosti koje su usmjerene isključivo ka zajedničkoj dobrobiti, s
time da nema zapreke da volonter bude i maloljetna osoba.
Poseban je izazov mlade uključiti u volontiranje te im na taj im način približiti volontiranje. Koje su
obveze organizatora volontiranja kada se uključuje najmlađe, autorica razlaže u tekstu.
Sklapanje ugovora o radu na određeno vrijeme ili probni rad
Nerijetko poslodavci sklapaju prvi ugovor s radnikom u formi ugovora o radu na određeno vrijeme, ne
zbog toga što smatraju da će im radnik na tom radnom mjestu trebati samo neko određeno vrijeme,
već se pribojavaju kako će otkazati ugovor o radu radniku koji se nije pokazao u skladu s očekivanjima.
Institut radnog prava kroz koji bi valjalo iskušati radnikove stručne i druge sposobnosti jest probni rad.
Skupština udruge
Skupština je najviše tijelo upravljanja udruge. Jedino je obvezno tijelo udruge, a u pravilu je čine svi
članovi udruge.
Kako skupština funkcionira, koje su joj nadležnosti do detalja kako valjano provesti skupštinu brojna
su pitanja koja si postavljamo, jer je zakonska regulativa štura i ostavlja mnogošto samoj udruzi za
odlučiti i provesti u praksi.
Ugovor o radu na određeno vrijeme prema izmijenjenom Zakonu o radu
Radni odnos se zasniva sklapanjem ugovora o radu koji može biti sklopljen na određeno i neodređeno
vrijeme. Iako je slovom Zakona ugovor o radu na neodređeno vrijeme pravilo, praksa je ugovor o radu
na određeno vrijeme učinila mnogo češćim ugovorom koji radnici i poslodavci sklapaju.
Kako zakonodavac dugi niz godina nastoji izmjenama propisa demotivirati poslodavce da sklapaju
ugovore o radu na određeno vrijeme, bit će zanimljivo pratiti primjenu posljednje izmjene i dopune
Zakona o radu.
Doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori u 2023. godini
Udruženje obrtnika, područne obrtničke komore i Hrvatska obrtnička komora čine jedinstven sustav
organiziranosti obrta. Članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori je obvezno, čime se osigurava siguran
priljev sredstava za obavljanje zakonske i statutarne dužnosti. Promjene u naplati i visini u odnosu
na prethodnu godinu nije bilo.
Članarina Hrvatskoj gospodarskoj komori
Kako je prošle godine, nakon trideset godina, došlo do korjenitih promjena u sustavu obvezatnosti
plaćanja članarine Hrvatskoj gospodarskoj komori, ove godine novina nema, no svakako se valja
podsjetiti na obveze za one subjekte koji su ostali obveznici plaćanja članarine.
Osnivanje udruge u skladu s izmjenama i dopunama Zakona o udrugama
Udruge, kao najbrojnije organizacije civilnog društva, imaju važnu društvenu ulogu jer se zapravo
radi o svakom obliku slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih odnosno pravnih osoba radi
zaštite vlastitih probitaka.
Autorica u tekstu iznosi kako teče sam postupak osnivanja.
Ograničenja ovrhe na plaći
Kako bismo odredili zaštićeni dio plaće prema članku 173. Ovršnog zakona u 2023. godini koristi se prosječna neto plaća u 2022. koja je iznosila 7.583,00 kuna (NN 125/22.) (7.583 / 7.53450 = 1.006,437) – 1.006,44 eura – kriterij za 2023. MJESEČNO NETO PRIMANJE ZAŠTIĆENO OD OVRHE DOZVOLJENA OVRHA Primanje < 1.006,44 eura ¾ neto primanje […]
Zaštita drugog dohotka od ovrhe
Ovršni zakon uređuje postupak prisilnog ostvarenja tražbina na temelju ovršnih i vjerodostojnih
isprava. Ovršenici se suočavaju s ograničenjem raspolaganja na stvari koja je predmetom ovrhe.
Ovršni zakon omogućava zaštitu određenog novčanog iznosa i osobama kojima jedini prihodi nisu
plaća, mirovina ili druga stalna novčana primanja, već neka druga primanja, drugi dohodak po
posebnim propisima.
Autorica razrađuje u kojim se situacijama i na koji način ovrha na takvoj vrsti primitaka ograničava
odnosno provodi.