Doc. dr. sc. Mirjana Hladika

Za 2022. godinu godišnji financijski izvještaji sastavljaju se prema Zakonu o računovodstvu (Nar. nov.,
br. 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20., 47/20. i 114/22.) i prema Pravilniku o strukturi i sadržaju
godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 95/16. i 144/20.), kojim su propisani obrasci financijskih
izvještaja: bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanim tokovima po direktnoj i indirektnoj
metodi, izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti i izvještaj o promjenama kapitala.
Poduzetnici koji imaju poslovnu godinu jednaku kalendarskoj po posljednji puta za 2022. godinu
sastavljaju i predaju financijske izvještaje iskazane u kunama. Financijski izvještaji za izvještajno
razdoblje koje završava s 31. 12. 2022. godine nisu se mijenjali u odnosu na 2021. godinu. Poduzetnici
koji imaju poslovnu godinu različitu od kalendarske i koja završava u 2023. godini svoje financijske
izvještaje morat će sastaviti i predati u valuti euro.
Autori u članku obrađuju zakonski okvir relevantan za sastavljanje izvještaja za 2022. godinu s osvrtom
na prikaz knjiženja prikaza isječaka financijskih izvještaja na primjerima i izvještavanje utjecaja mjera
za očuvanje radnih mjesta na prihode odnosno račun dobiti i gubitka.

Opća načela prevencije i pravila zaštite na radu, obveze poslodavca, prava i obveze radnika i
povjerenika radnika za zaštitu na radu, te djelatnosti u vezi sa zaštitom na radu uređeni su Zakonom
o zaštiti na radu. U određenim djelatnostima poslodavci imaju obvezu radnicima osigurati radnu
odjeću i obuću. Takva obveza proizlazi iz Zakona o zaštiti na radu, iz posebnih propisa, ili iz internih
akata poslodavca. Autorice u članku prezentiraju računovodstvene evidencije koje poduzetnici moraju
voditi ako nabavljaju radnu odjeću i obuću, prezentiraju računovodstveni tretman i priznavanje
rashoda za radnu odjeću i obuću, te objašnjavaju i prezentiraju porezni tretman zakonski propisane i
zakonski nepropisane radne odjeće (korporativna radna odjeća).

Mjerenje financijske imovine na datum sastavljanja financijskih izvještaja ovisi prije svega o klasifikaciji
pojedine financijske imovine u određenu kategoriju financijske imovine definiranu u standardima
financijskog izvještavanja. Obveznici primjene Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja
(MSFI) klasificiraju financijsku imovinu sukladno zahtjevima MSFI-a 9 Financijski instrumenti, prema
kojemu klasifikacija financijske imovine u određenu kategoriju financijske imovine ovisi o cilju
poslovnog modela subjekta za upravljanje financijskom imovinom i karakteristikama ugovornih
novčanih tokova od financijske imovine. Obveznici primjene Hrvatskih standarda financijskog
izvještavanja (HSFI) klasificiraju financijsku imovinu sukladno zahtjevima HSFI-a 9 Financijska imovina.
Pri mjerenju financijske imovine na datum sastavljanja financijskih izvještaja financijska imovina se,
u ovisnosti o klasifikaciji u određenu kategoriju financijske imovine, mjeri po fer vrijednosti ili po
amortiziranom trošku. U članku se navode i objašnjavaju odredbe MSFI-a 9 i HSFI-a 9 relevantne za
naknadno mjerenje financijske imovine te se ukazuje na utjecaj rastuće inflacije i kamatnih stopa na
mjerenje financijske imovine.

Većini poduzetnika kako u kalendarskom dijelu, tako i u poslovnome, 2022. godina dolazi kraju. U tom
razdoblju pred kraj poslovne/kalendarske godine poželjno je prekontrolirati stanja imovine, obveza
i kapitala i odraditi ispravke uočenih grešaka. Također, 2022. godina je posljednja poslovna godina
za koju se sastavljaju financijski izvještaji u kunama. Upravo iz tog razloga potrebno je posvetiti
puno više pozornosti usklađivanju stanja imovine i obveza i provesti ta usklađenja u poslovnim
knjigama 2022. godine kako bi sa što manje otvorenih stavaka otvorili početna stanja 2023. godine.
Iako još mnogo posla prethodi samom sastavljanju financijskih izvještaja, u članku autori upućuju na
određene aktivnosti i točke kontrole koje bi bilo dobro provesti u tom „predzaključnom“ razdoblju.
Regulatorni zahtjevi financijskog izvještavanja tijekom 2022. godine nisu se značajno mijenjali u
odnosu na regulatorne zahtjeve za financijskim izvještavanjem za 2020. i 2021. godinu.

Transparentno i pravodobno izvještavanje o cjelokupnom poslovanju poduzeća nužan je preduvjet
za razvoj društva i ekonomije te očuvanje prirodnih resursa. Zahtjevi korisnika za širim obuhvatom
financijskih i nefinancijskih informacija nameću poduzećima obvezu pripreme izvještaja o održivosti.
Izvještavanje o održivosti (ESG izvještavanje) podrazumijeva izvještavanje zainteresiranih internih i
eksternih korisnika o ekonomskom, ekološkom i društvenom aspektu poslovanja poduzeća, kao i o
njihovoj antikorupcijskoj politici i zaštiti ljudskih prava. Autorica u članku prezentira najznačajnije
promjene vezano uz izvještavanje o održivosti prema Prijedlogu izmjene Direktive o nefinancijskom
izvještavanju te ukazuje na važnost objavljivanja takvih informacija za investitore i druge korisnike.

Poslovni plan predstavlja temeljni upravljački izvještaj svakog poduzetnika. Potrebu za izradom
poslovnog plana potvrdili su financijski stručnjaci i menadžeri na svim razinama odgovornosti u
poduzeću. Poslovni plan u pravilu se izrađuje za razdoblje do jedne godine, a sadrži kvantitativno
iskazane ciljeve poduzetnika u planskom razdoblju. Poslovni plan sastoji se od operativnog i financijskog
plana. U operativnom dijelu poslovnog plana sadržane su operativne odluke menadžmenta kojima
se usmjerava alokacija oskudnih resursa poduzeća. U financijskom dijelu poslovnog plana sadržane
su financijske odluke menadžmenta koje su usmjerene na financiranje nabavke tih resursa. Aktualno
poslovno okruženje obilježavaju značajni poremećaji, kao što je inflacija, energetska kriza, povećanje
troškova te poremećaji u opskrbnim lancima, što je dovelo do gospodarske nestabilnosti i krize, a u
takvim je uvjetima otežano raditi planove, čak i u kratkom roku. Zbog toga, ali i zbog brojnih rizika
u poslovanju, poslovni plan za 2023. godinu treba izraditi pomoću kontinuirane metode (kvartal
za kvartalom), a ne pomoću jednokratne metode (odjednom za cijelu godinu). Takvim pristupom
poboljšava se kvaliteta i pouzdanost plana, smanjuju se odstupanja između planiranog i izvršenog te
se poboljšava kvaliteta procjene efikasnosti menadžmenta. U članku autori ukazuju na specifičnosti
izrade poslovnog plana u proizvodnji i trgovini te na aktualne izazove u projekciji budućih aktivnosti
u aktualnim gospodarskim uvjetima.