Doc. dr. sc. Mirjana Hladika

U svakodnevnom obavljanju svojih zadataka menadžeri su izloženi brojnim izazovima i nepredviđenim
situacijama. U cilju uspješnog suočavanja i rješavanja tih izazova od menadžera se zahtijeva razborito
upravljanje raspoloživim resursima i donošenje kvalitetnih poslovnih odluka. Značajnu podlogu
za donošenje poslovnih odluka čine računovodstvene informacije. U radu je prikazana primjena
inkrementalne analize kao instrumenta poslovnog odlučivanja koja se temelji na identifikaciji
relevantnih financijskih informacija (prihoda i troškova). U radu se objašnjavaju temeljne odrednice
koncepta inkrementalne analize te su dani neki slučajevi primjene inkrementalne analize u poslovnom
odlučivanju.

Računovodstveno evidentiranje biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda u trenutku žetve
određeno je zasebnim računovodstvenim standardom – MRS 41 Poljoprivreda odnosno HSFI 17
Poljoprivreda. Navedeni standardi zahtijevaju mjerenje biološke imovine po fer vrijednosti ako se
fer vrijednost biološke imovine može pouzdano izmjeriti, a relevantan standard za utvrđivanje fer
vrijednosti je MSFI 13 Mjerenje fer vrijednosti. Autorica u nastavku obrađuje najznačajnije odredbe
MRS-a 41 Poljoprivreda, vezano uz priznavanje i mjerenje biološke imovine i poljoprivrednih proizvoda
u trenutku žetve. Dodatno, u radu se na konkretnim primjerima iz prakse obrađuje računovodstveno
evidentiranje proizvodnje presadnica povrća (kupusa), proizvodnje kratkotrajne biološke imovine
(krumpira i kupusa) i računovodstveno evidentiranje državnih potpora za proizvodnju povrća.

Za 2023. godinu godišnji financijski izvještaji sastavljaju se prema Zakonu o računovodstvu (Nar. nov.,
br. 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20., 47/20., 114/22. i 82/23.) i prema Pravilniku o strukturi i
sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 95/16. i 144/20.), kojim su propisani obrasci
financijskih izvještaja: bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanim tokovima po direktnoj i
indirektnoj metodi, izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti i izvještaj o promjenama kapitala.
Poduzetnici kojima je poslovna godina jednaka kalendarskoj po prvi puta sastavljaju svoj godišnji
financijski izvještaj u eurima. Prema objavljenom GFI POD obrascu u Excelu na stranicama FINA-e
sastavlja se u eurima i centima. Također, prethodnu kolonu, 2022. godinu potrebno je također iskazati
u eurima i centima. U vrijeme pisanja ovoga članka na mrežnoj stranici FINA-e objavljen je GFI POD u
Excelu verzija 4.04. od 6. travnja 2023. godine.
Autori u članku obrađuju zakonski okvir relevantan za sastavljanje izvještaja za 2023. godinu s osvrtom
na prikaz knjiženja prikaza isječaka financijskih izvještaja na primjerima i izvještavanje utjecaja mjera
za očuvanje radnih mjesta na prihode odnosno račun dobiti i gubitka.

Mjerenje financijske imovine na datum sastavljanja financijskih izvještaja ovisi prije svega o klasifikaciji
pojedine financijske imovine u određenu kategoriju financijske imovine definiranu u standardima
financijskog izvještavanja. Obveznici primjene Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja
(MSFI) klasificiraju financijsku imovinu sukladno zahtjevima MSFI-a 9 Financijski instrumenti, prema
kojemu klasifikacija financijske imovine u određenu kategoriju financijske imovine ovisi o cilju
poslovnog modela subjekta za upravljanje financijskom imovinom i karakteristikama ugovornih
novčanih tokova od financijske imovine. Obveznici primjene Hrvatskih standarda financijskog
izvještavanja (HSFI) klasificiraju financijsku imovinu sukladno zahtjevima HSFI-a 9 Financijska imovina.
Pri mjerenju financijske imovine na datum sastavljanja financijskih izvještaja financijska imovina se,
u ovisnosti o klasifikaciji u određenu kategoriju financijske imovine, mjeri po fer vrijednosti ili po
amortiziranom trošku. Autorica u članku navodi i objašnjava odredbe MSFI-a 9 i HSFI-a 9 relevantne
za naknadno mjerenje financijske imovine te ukazuje na utjecaj inflacije i kamatnih stopa na mjerenje
financijske imovine.

Kalendarska godina je sve bliže kraju. Većini poduzetnika to je ujedno i kraj poslovne godine. U tom
razdoblju pred kraj poslovne/kalendarske godine poželjno je prekontrolirati stanja imovine, obveza i
kapitala i odraditi ispravke uočenih grešaka. 2023. godina je prva godina primjene eura kao službene
valute u Republici Hrvatskoj i ujedno to će većini poduzetnika biti prva godina u kojoj sastavljaju
financijske izvještaje u izvještajnoj valuti euro. Kako financijski izvještaji prema Pravilniku o strukturi i
sadržaju godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika imaju i prethodnu kolonu koja je sastavljena na
temelju podataka 2022. godine u kunama potrebno je iznose iskazane u kunama u prethodnu kolonu
upisati u eurima. Također, promijenjena su pravila pri popunjavanju GFI POD obrasca za 2023. godinu
na način da se svi podaci u pozicijama financijskog izvještaja iskazuju u eurima i centima za razliku
od dosadašnjeg kada se iskazivalo samo u kunama bez lipa. Iako još mnogo posla prethodi samom
sastavljanju financijskih izvještaja, u članku autori upućuju na određene aktivnosti i točke kontrole
koje bi bilo dobro provesti u tom „predzaključnom“ razdoblju. Regulatorni zahtjevi financijskog
izvještavanja tijekom 2023. godine nisu se značajno mijenjali u odnosu na regulatorne zahtjeve za
financijskim izvještavanjem za 2022.

Sustav nagrađivanja menadžmenta temelji se na ostvarenju planiranih ciljeva odnosno realizacijom
poslovnog plana menadžment stječe pravo na nagrade i bonuse. Zbog toga je za svako poduzeće
važno razviti i implementirati odgovarajući sustav planiranja te odgovarajuće mehanizme i
instrumente kontrole izvršenja ciljeva i ocjene efikasnosti menadžmenta. Temeljni upravljački
izvještaj poduzeća je glavni poslovni plan u kojemu su sistematizirani i kvantificirani ciljevi poduzeća
za nadolazeće plansko razdoblje. Glavno obilježje, a ujedno i glavni nedostatak glavnog poslovnog
plana je njegova statičnost odnosno činjenica da se temelji na samo jednoj razini aktivnosti. Ukoliko
se ostvarena razina aktivnosti razlikuje od razine aktivnosti na kojoj se temelji glavni poslovni plan,
takav statički poslovni plan više nije odgovarajuća podloga za ocjenu efikasnosti menadžmenta
budući da se ne može prilagoditi, a samim time ni usporediti s ostvarenom razinom aktivnosti. U
cilju otklanjanja nedostataka i ograničavajuće korisnosti u ocjeni efikasnosti menadžmenta, mnoga
poduzeća sastavljaju fleksibilni proračun koji se temelji na više razina aktivnosti te koji glavnom
menadžmentu predstavlja kvalitetnu podlogu za ocjenu efikasnosti menadžmenta. U ovom članku
autorica prezentira postupak sastavljanja fleksibilnog proračuna i izvještaja o izvršenju troškovnog
i profitnog centra odgovornosti te time ukazuje na značaj i ulogu fleksibilnog proračuna pri kontroli
izvršenja ciljeva i ocjeni efikasnosti menadžmenta pojedinog centra odgovornosti.

Informacije o pitanjima održivosti postaju sve značajnije za korisnike. Poslovne odluke korisnici
donose na temelju različitih informacija pri čemu, uz financijske informacije, sve značajnije danas
postaju informacije o pitanjima održivosti. Pri tome su korisnici zainteresirani, između ostaloga, za
informacije povezane s klimom i klimatskim promjenama, informacije o opsegu emisije stakleničkih
plinova, informacije o radnim uvjetima i ljudskim pravima, informacije o upravljačkim čimbenicima
te odnosu s klijentima, dobavljačima i zajednicama na koje utječu aktivnosti poduzeća. S ciljem da
se osigura usporedivost, relevantnost i pouzdanost informacija o održivosti te kako bi se ostvarili
ciljevi definirani u Europskom zelenom planu, Komisija je u prosincu 2022. godine donijela Direktivu
o korporativnom izvještavanju o održivosti (Direktiva (EU) 2022/2464). Tom je Direktivom propisano
donošenje jedinstvenog okvira za izvještavanje o održivosti za sve obveznike primjene Direktive o
korporativnom izvještavanju o održivosti u obliku Europskih standarda izvještavanja o održivosti.
Donošenje Europskih standarda izvještavanja o održivosti važan je korak prema harmonizaciji
izvještavanja o održivosti te će se njihovom primjenom osigurati usporedivost, relevantnost,
razumljivost, provjerljivost i vjerno predstavljanje informacija o održivosti. Autorica u članku
prezentira zahtjeve Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti te ukazuje na promjene u
izvještavanju o održivosti u usporedbi sa zahtjevima izvještavanja prema Direktivi o nefinancijskom
izvještavanju. Također, autorica u članku prikazuje sažeti Nacrt Europskih standarda izvještavanja o
održivosti.

Za 2022. godinu godišnji financijski izvještaji sastavljaju se prema Zakonu o računovodstvu (Nar. nov.,
br. 78/15., 134/15., 120/16., 116/18., 42/20., 47/20. i 114/22.) i prema Pravilniku o strukturi i sadržaju
godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 95/16. i 144/20.), kojim su propisani obrasci financijskih
izvještaja: bilanca, račun dobiti i gubitka, izvještaj o novčanim tokovima po direktnoj i indirektnoj
metodi, izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj dobiti i izvještaj o promjenama kapitala.
Poduzetnici koji imaju poslovnu godinu jednaku kalendarskoj po posljednji puta za 2022. godinu
sastavljaju i predaju financijske izvještaje iskazane u kunama. Financijski izvještaji za izvještajno
razdoblje koje završava s 31. 12. 2022. godine nisu se mijenjali u odnosu na 2021. godinu. Poduzetnici
koji imaju poslovnu godinu različitu od kalendarske i koja završava u 2023. godini svoje financijske
izvještaje morat će sastaviti i predati u valuti euro.
Autori u članku obrađuju zakonski okvir relevantan za sastavljanje izvještaja za 2022. godinu s osvrtom
na prikaz knjiženja prikaza isječaka financijskih izvještaja na primjerima i izvještavanje utjecaja mjera
za očuvanje radnih mjesta na prihode odnosno račun dobiti i gubitka.

Opća načela prevencije i pravila zaštite na radu, obveze poslodavca, prava i obveze radnika i
povjerenika radnika za zaštitu na radu, te djelatnosti u vezi sa zaštitom na radu uređeni su Zakonom
o zaštiti na radu. U određenim djelatnostima poslodavci imaju obvezu radnicima osigurati radnu
odjeću i obuću. Takva obveza proizlazi iz Zakona o zaštiti na radu, iz posebnih propisa, ili iz internih
akata poslodavca. Autorice u članku prezentiraju računovodstvene evidencije koje poduzetnici moraju
voditi ako nabavljaju radnu odjeću i obuću, prezentiraju računovodstveni tretman i priznavanje
rashoda za radnu odjeću i obuću, te objašnjavaju i prezentiraju porezni tretman zakonski propisane i
zakonski nepropisane radne odjeće (korporativna radna odjeća).

Mjerenje financijske imovine na datum sastavljanja financijskih izvještaja ovisi prije svega o klasifikaciji
pojedine financijske imovine u određenu kategoriju financijske imovine definiranu u standardima
financijskog izvještavanja. Obveznici primjene Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja
(MSFI) klasificiraju financijsku imovinu sukladno zahtjevima MSFI-a 9 Financijski instrumenti, prema
kojemu klasifikacija financijske imovine u određenu kategoriju financijske imovine ovisi o cilju
poslovnog modela subjekta za upravljanje financijskom imovinom i karakteristikama ugovornih
novčanih tokova od financijske imovine. Obveznici primjene Hrvatskih standarda financijskog
izvještavanja (HSFI) klasificiraju financijsku imovinu sukladno zahtjevima HSFI-a 9 Financijska imovina.
Pri mjerenju financijske imovine na datum sastavljanja financijskih izvještaja financijska imovina se,
u ovisnosti o klasifikaciji u određenu kategoriju financijske imovine, mjeri po fer vrijednosti ili po
amortiziranom trošku. U članku se navode i objašnjavaju odredbe MSFI-a 9 i HSFI-a 9 relevantne za
naknadno mjerenje financijske imovine te se ukazuje na utjecaj rastuće inflacije i kamatnih stopa na
mjerenje financijske imovine.