Pojašnjenja i primjeri obračuna privremenog dodatka na plaću u državnim i javnim službama

Prema Odluci Vlade RH o isplati privremenog dodatka na plaću državnim službenicima i namještenicima te službenicima i namještenicima u javnim službama (Nar. nov., br. 65/23.) kojima je plaća određena koeficijentom 0,631 do 1,867, počevši od plaće za lipanj 2023. godine, isplaćuje se dodatak na plaću. Ovisno o koeficijentu, mjesečni dodatak iznosi 163,62 eura ili 130,89 ili 98,17 eura. Zbog brojnih upita, Ministarstvo pravosuđa i uprave dalo je sljedeće odgovore i pojašnjenja vezana uz isplatu privremenog dodataka:

1. Tko ostvaruje pravo na privremeni dodatak na plaću?

Pravo na privremeni dodatak ostvaruju državni službenici i namještenici te službenici i namještenici u javnim službama, tj. službenici i namještenici kojima se sredstva za plaće osiguravaju u Državnom proračunu sukladno Zakonu o registru zaposlenih i centraliziranom obračunu plaća u državnoj službi i javnim službama („Narodne novine“, broj 59/2023) i Zakonu o plaćama u javnim službama („Narodne novine“, broj 27/2001, 39/2009).

2. U slučaju kad je zaposlenik dio mjeseca raspoređen na radnom mjestu s koeficijentom 1,100 i drugi dio mjeseca na radnom mjestu s koeficijentom 1,111 čime se mijenja kategorija za privremeni dodatak – da li je obračun privremenog dodatka razmjeran broju sati? Isto se odnosi i u slučaju kad zaposlenik u jednoj instituciji ima dva paralelna rasporeda – da li je izračun privremenog dodatka razmjeran broju sati rada? 

Da, obračun je razmjeran broju sati na pojedinom radnom mjestu. Ako npr. službenik pola mjeseca radi na radnom mjestu s koeficijentom 1,100 dobit će privremeni dodatak u iznosu od 81,81 € (163,62/2) a za drugu polovicu gdje je raspoređen na koeficijent 1,111 dobit će privremeni dodatak u iznosu od 65,45 € (130,89/2).

3. U slučaju da se zaposlenik većinu mjeseca nalazi na bolovanju/godišnjem odmoru ili drugom izostanku s rada za koje ostvaruje naknadu plaće koja se isplaćuje po prosjeku – da li svejedno ostvaruje pravo na cijeli bruto iznos privremenog dodatka od 163,62/130,89 odnosno 98,17 eura. 

U slučaju obračuna bolovanja ili godišnjeg odmora primjenjuje se „pravo povoljnosti“ između dva obračuna: 1. obračun je kada službenik/namještenik za sate godišnjeg odmora dobije isti iznos kao i za sate redovnog rada uvećan za privremeni dodatak (u slučaju bolovanja do 42 dana isplaćuje mu se 85% iznosa); 2. obračun izračunava visinu satnice na temelju prosjeka zadnje tri ostvarene plaće. Primijenit će se povoljniji obračun za zaposlenika.

4. Ako je zaposlenik raspoređen na radno mjesto koje ulazi u prvu kategoriju, a radi na poslovnima više složenosti (cijeli mjesec ili dio mjeseca) s koeficijentom iz druge kategorije, da li mu u tom slučaju pripada dodatak prve kategorije (prema koeficijentu trajnog rasporeda) ili druge kategorije (prema koeficijentu radnog mjesta više složenosti)?

Pravo na privremeni dodatak na plaću vezano je uz koeficijent radnog mjesta na koje je državni službenik ili namještenik raspoređen (Rješenje o rasporedu na radno mjesto), odnosno uz radno mjesto iz ugovora o radu.

5. U slučaju da zaposlenik radi na nepuno radno vrijeme na više institucija – da li se bruto iznos privremenog dodatka računa razmjerno po instituciji ili samo jedna institucija isplaćuje privremeni dodatak?

Bruto iznos privremenog dodatka računa se razmjerno po institucijama.

6. Novi zaposlenik pri izračunu plaće za lipanj (isplata u srpnju) ostvaruje naknadu plaće za bolovanje, budući da isti nema prosjeka za izračun bolovanja, računa se kao da je radio, da li u tom slučaju privremeni dodatak ulazi u izračun te naknade?

Da, privremeni dodatak ulazi u izračun naknade. Primjer: Ako službenik koji se prvi put zapošljava na radno mjesto s koeficijentom npr. 1,234 čime ostvaruje pravo na privremeni dodatak u iznosu od 130,89 € u mjesecu lipnju ima evidentirano 160 sati redovnog rada i 16 sati bolovanja privremeni dodatak će se izračunati na sljedeći način. Privremeni dodatak za sate rada: 130,89/176*160 = 118,99 €; Privremeni dodatak za sate bolovanja: 130,89/176*16*0,85 = 10,11 €.

7. Budući da neka prava uvećavaju koeficijent (npr. vjernost, uvećanje za rad na projektu) – gleda li se uvećani ili „čisti“ koeficijent?

Kao kriterij za izračun iznosa dodatka uzima se „čisti“, odnosno koeficijent propisan uredbom Vlade RH.

8. Molimo dodatnu potvrdu da se za institucije/resore čiji Kolektivni ugovori reguliraju posebne uvjete rada, isti ne uzimaju pri izračunu privremenog dodatka na plaću, već se gleda čisti odnosno propisani koeficijent radnog mjesta po razredima sukladno Odluci Vlade?

Potvrđujemo da se kao osnova za odabir visine privremenog dodatka uzima koeficijent propisan uredbom Vlade RH neovisno o drugim dodacima na plaću propisanim kolektivnim ugovorima.

9. Da li se privremeni dodatak smatra neoporezivim dodatkom?

Privremeni dodatak na plaću ni u kom slučaju nije neoporeziv dodatak nego je propisan u bruto iznosima od 163,62 €, 130,89 € i 98,17 € kao oporeziv iznos i ima isti tretman prilikom obračuna doprinosa i poreza kao i plaća za redovan rad.

10. Da li se privremeni dodatak može isplatiti u punom iznosu na zaštićeni račun?

Što se tiče isplate na zaštićeni račun napominjemo da privremeni dodatak ima isti tretman kao i plaća za redovan rad (privremeni dodatak je dio ukupne plaće službenika i namještenika), pa prema tome nije ga moguće isplatiti u punom iznosu na zaštićeni račun.

11. Kako isplatu dodatka izvršiti za skraćeno radno vrijeme (npr. pola radnog vremena).

Privremeni dodatak se isplaćuje razmjerno satima rada, pa prema tome službenicima/namještenicima koji rade na pola radnog vremena isplatit će se pola od propisanog iznosa. Privremeni dodatak za puno radno vrijeme: 163,62 €; 130,89 € i 98,17 €; Privremeni dodatak za pola radnog vremena: 81,81 €; 65,45 € i 49,09 €.

12. Da li pripravnici/vježbenici imaju pravo na privremeni dodatak?

Pripravnici/vježbenici imaju pravo na privremeni dodatak u visini postotka koeficijenta radnog mjesta na koji su raspoređeni.

13. Da li se privremeni dodatak na plaću obračunava i djelatnicima koji su zaposleni preko EU projekata.

Da, ukoliko se radi o službenicima i namještenicima iz odgovora na pitanje br. 1.