Dr. sc. Marija Zuber

Prema stajalištu Ministarstva rada, poslodavci su obvezni sva materijalna prava i sve naknade troškova koja…

Obrtnik može zbog bilo kojeg razloga privremeno obustaviti obavljanje obrta do godinu dana, a ako
ga obustavlja zbog spriječenosti za rad uzrokovanoj bolešću ili zbog korištenja rodiljnih i roditeljskih
dopusta prema posebnom zakonu, obustava može trajati sve dok traje korištenje tih prava. Ako se
obrt obustavlja zbog bolovanja i zbog korištenja prava na dopuste po osnovi roditeljstva, obrtniku u
tom razdoblju miruje obveza doprinosa, a teku mu prava u socijalnim sustavima.
Ako se obrt obustavlja zbog nekog drugog razloga, obrtnik se može odjaviti iz sustava socijalnih
osiguranja, o čemu je dužan obavijestiti Zavod za mirovinsko osiguranje u roku 24 sata od izvršnosti
rješenja o obustavi obrta. Ova je novina uvedena od 1. siječnja 2023. godine, izmjenama Zakona
o mirovinskom osiguranju. Ako se ne odjavi iz sustava osiguranja, tada je i za razdoblje obustave
obvezan plaćati doprinose.
U članku se pojašnjava utjecaj razdoblja obustave obrta na obvezu doprinosa i poreza na dohodak za
obrtnika koji je po toj osnovi socijalno osiguran i za obrtnika kojemu je obrt druga djelatnost

Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (od 25. rujna
2015. godine) – šeste izmjene i dopune sklopili su HUP – Udruga poslodavaca graditeljstva i Sindikat
graditeljstva Hrvatske u Križevcima, dana 20. srpnja 2023. godine.
Istoga dana su HUP – Udruga poslodavaca graditeljstva i Sindikat graditeljstva Hrvatske utvrdili i
pročišćeni tekst Kolektivnog ugovora za graditeljstvo.
Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo – šeste izmjene i
dopune stupile su na snagu i primjenjuju se od 20. srpnja 2023. godine, danom kada su ga potpisali
ovlašteni predstavnici potpisnika.
Oba akta (izmjene i dopune i pročišćeni tekst) objavljena su u Nar. nov., br. 94/23. (14. 8. 2023.).
Objava u Narodnim novinama temelji se na čl. 3. st. 2. Pravilnika o načinu objave kolektivnih ugovora
(Nar. nov., br. 146/14.), po kojoj odredbi se kolektivni ugovor koji se primjenjuje na području Republike
Hrvatske ili području dvije ili više županija objavljuje u Narodnim novinama.
Najznačajnije novine koje donosi ovaj izmijenjeni i dopunjeni Kolektivni ugovor su to da su iznosi
osnovnih plaća i materijalnih prava radnika umjesto u kunama, sada izraženi u eurima i da postoje
dva priloga Tarifnih stavova kojima je uređena osnovna plaća u eurima. Prilog 1. Tarifnih stavova
primjenjuje se već od 1. rujna 2023., dok će se Prilog 2. primjenjivati od 1. ožujka 2024. godine. U tijeku
je procedura koja prethodi najavljenom proširenju Šestih izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za
graditeljstvo i na poslodavce i radnike koji nisu sudjelovali u njegovu sklapanju.

Ministarstvo financija – Porezna uprava – Središnji ured PU je izdalo službeni odgovor na pitanje o
načinu oporezivanja nagrade stečajnih upravitelja (Broj klase: 410-01/23-01/65; Urudžbeni broj:
513-07-21-01-23-2 od 14. 6. 2023.). Odgovor se odnosi na oporezivanje stečajnih upravitelja i sudskih
vještaka, a iz sadržaja se može zaključiti kako je ključna dvojba postavljenog pitanja vezana uz to može
li se dohodak ovih osoba oporezivati prema propisima koji uređuju oporezivanje porezom na dobit.
Iz odgovora Ministarstva financija proizlazi kako se nagrada stečajnog upravitelja može oporezivati
na tri načina: kao dohodak od samostalne djelatnosti, kao drugi dohodak i kao ostvarena dobit.
Fiskalni teret kojemu podliježe ostvarena nagrada nije jednak i ovisi o izabranom načinu oporezivanja,
što motivira stečajnog upravitelja da izabere način utvrđivanja dohotka koji je za njega osobno
najisplativiji, a to mu porezni propisi dozvoljavaju. Prema stečajnim propisima nagrada stečajnog
upravitelja određuje se u bruto iznosu pa se nameće pitanje bi li stečajni sudovi pri utvrđivanju visine
nagrade trebali voditi računa i o fiskalnom teretu kojim je ta nagrada opterećena jer nejednaki porezni
teret rezultira nejednakim iznosom koji ostaje stečajnom upravitelju nakon plaćanja propisanih
javnih davanja.
U članku se objašnjava porezno opterećenje za svaki od tri moguća načina oporezivanja nagrade
stečajnog upravitelja i povjerenika u predstečajnom postupku te nagrade koju ostvaruje povjerenik
u stečaju potrošača koji nagradu naplaćuje od građanina nad čijom imovinom se provodi stečaj
potrošača.

Autorske naknade su primici fizičkih osoba autora koji svoja autorska djela ustupaju na korištenje
drugima ili izvode autorsko djelo po narudžbi. Autorsko djelo je definirano kao samostalna tvorevina
nad kojom autor polaže moralno i materijalno i pravo iskorištavanja toga djela, tj. pravo da bude
označen kao tvorac djela i pravo na naknadu. Umjetnička djela su po svojoj prirodi autorska djela
koja imaju umjetničko obilježje.
Ako je isporučitelj/autor obveznik PDV-a, dužan je na isporuke autorskih djela i umjetničkih djela
zaračunati porez na dodanu vrijednost. Autor je obveznik PDV-a po sili zakona ako u tekućoj ili
prethodnoj godini isporuči djela u vrijednosti većoj od 39.816,84 eura, pri čemu se pod naknadom za
isporuku podrazumijeva bruto primitak autora.
Autor i umjetnik koji je obveznik PDV-a može porez na dohodak od primljenih honorara plaćati po
odbitku od drugog dohotka, što podrazumijeva obvezu isplatitelja da pri isplati naknade obračuna i
plati pripadajuće doprinose, porez na dohodak i možebitni prirez i da isplaćenu svotu i plaćena javna
davanja iskaže u obrascu JOPPD.

Primjena Kolektivnog ugovora o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo – šeste izmjene i…

Odlukom o isplati dodatka na plaću državnim službenicima i namještenicima (Nar. nov., br. 97/23.) Vlada…

Šestim izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (Nar. nov., br. 94/23.) sklopljenima u srpnju…

Izmjenama propisa o porezu na dohodak od 1. siječnja 2023. godine povećani su neoporezivi primici
studenata i učenika koji rade preko ovlaštenih posrednika tako da u 2023. godini neoporezivi primitak
iznosi do 3.185,38 eura godišnje po studentu odnosno učeniku. Uz to, student i učenik koji radi preko
posrednika može na ostvarenim primicima koristiti pravo na godišnji osnovni osobni odbitak koji u
2023. godini iznosi 6.370,80 eura, tako da mu ukupna neoporeziva zarada iznosi do 9.556,18 eura.
Zakonom o obavljanju studentskih poslova propisana je minimalna satnica za redovne i izvanredne
studente koji rade preko ovlaštenih posrednika te obveza uvećanja ugovorene satnice ako student
radi prekovremeno, noću, nedjeljom te u dane blagdana i neradne dane propisane posebnim
zakonom. Satnica učenika koji rade preko ovlaštenih posrednika u pravilu se određuje ugovorom
između posrednika, naručitelja i učenika.
U članku se analiziraju neoporezivi i oporezivi primici redovnih i izvanrednih studenata i učenika
srednjih škola koji rade preko ovlaštenih posrednika.

Profesionalni vatrogasci su po osnovi radnog odnosa osigurani od posljedica ozljede na radu i
profesionalne bolesti, a dobrovoljni vatrogasci koji obavljaju zadatke gašenja požara, zaštite i
spašavanja ljudi i imovine u slučaju prirodnih nepogoda i druge zadatke prema Zakonu o vatrogastvu,
osigurani su od posljedica ozljede na radu i profesionalne bolesti kao osobe osigurane u posebnim
okolnostima. Osim prema propisima o mirovinskom i zdravstvenom osiguranju, dobrovoljni vatrogasci
po toj osnovi ostvaruju i dodatna prava propisana Pravilnikom o kriterijima za priznavanje prava na
dodatno osiguranje dobrovoljnih vatrogasaca.
Dobrovoljna vatrogasna društva, vatrogasne zajednice jedinica lokalne samouprave, vatrogasne
zajednice županija, Vatrogasna zajednica Grada Zagreba i Hrvatska vatrogasna zajednica su
obveznici plaćanja doprinosa za dobrovoljne vatrogasce angažirane u provođenju vatrogasnih
zadataka. Doprinosi se obračunavaju i plaćaju na najnižu mjesečnu osnovicu razmjerno broju dana
koje je dobrovoljni vatrogasac proveo na zadatku. Plaćaju se dva doprinosa: 5 % za mirovinsko
osiguranje u posebnim okolnostima i 0,5 % za zdravstveno osiguranje za zaštitu zdravlja na radu.
Obveznik plaćanja doprinosa dužan je o obračunanim i plaćenim svotama za svako tromjesečje
izvijestiti Poreznu upravu na obrascu JOPPD.