Dr. sc. Marija Zuber

Za radnike zaposlene na radnim mjestima i u zanimanjima propisanim Zakonom o stažu osiguranja
s povećanim trajanjem, poslodavci su obvezni plaćati dodatne mirovinske doprinose. Dodatni
mirovinski doprinosi se obračunavaju kao doprinosi na mjesečnu plaću. Ostali primici koji se isplaćuju
radnicima i koji predstavljaju samostalnu osnovicu za obračun doprinosa, ne podliježu obvezi
dodatnih doprinosa. Stope dodatnih doprinosa ovise o stupnju povećanja mirovinskog staža i o tome
je li osoba osigurana u sustavu mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje. Podaci
o obračunanim i plaćenim dodatnim doprinosima dostavljaju se Poreznoj upravi na obrascu JOPPD.
Osim radnika zaposlenih na radnim mjestima i u zanimanjima određenim Zakonom o stažu osiguranja s
povećanim trajanjem, pravo na mirovinski staž s povećanim trajanjem ostvaruju osobe s invaliditetom
kojima je to pravo utvrđeno rješenjem Zavoda za mirovinsko osiguranje. Dodatne doprinose za njih
ne plaća poslodavac kod kojega su zaposleni, nego HZMO na teret državnog proračuna i to samo
doprinos za mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane štednje.
Različito od zaposlenih radnika koji pravo na staž s povećanim trajanjem ostvaruju samo ako su
zaposleni s punim radnim vremenom, osobe s invaliditetom ostvaruju pravo na razmjerno uvećanje
staža i ako su zaposlene s nepunim radnim vremenom.

Isplatitelji dohodaka koji pri isplati dohotka nerezidentima zbog primjene ugovora o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja koji Hrvatska primjenjuje s državom njihove porezne rezidentnosti nisu
ustegnuli porez na dohodak po odbitku i porezni obveznici rezidenti koji su u 2024. godini ostvarivali
dohodak u inozemstvu ili iz inozemstva pa su koristili mogućnost odgode plaćanja predujma poreza
na dohodak u Hrvatskoj, trebali su do kraja siječnja 2025. godine Poreznoj upravi dostaviti obrazac
INO-DOH s podacima o isplaćenim odnosno ostvarenim dohocima u 2024. godini. Ovu obvezu imaju
i rezidenti stjecatelji konačnih dohodaka iz inozemstva ili u inozemstvu koji žele da im se porez na
dohodak plaćen u inozemstvu uračuna u podmirenje porezne obveze u Hrvatskoj.
Ako obveznik ispostavljanja obrasca INO-DOH, nakon što je Porezna uprava preuzela i obradila
podatke na obrascu dostavljenom za određenu poreznu godinu, naknadno utvrdi neku okolnost koja
utječe na sadržaj iskazanih podataka, dužan je dostaviti ispravak obrasca INO-DOH. Isto tako, ako
se nakon predaje izvornog obrasca utvrdi kako je na njemu trebalo iskazati podatke o još nekom
stjecatelju odnosno vrsti primitka, obveznik ispostavljanja dužan je dostaviti dopunu obrasca INODOH.

U dane državnih blagdana i neradnih dana propisanih posebnim zakonom, zaposlenici ne rade, s
pravo na naknadu plaće na teret poslodavca. Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće ako bi toga
dana prema rasporedu rada trebao raditi, a zbog blagdana ne radi.
Zaposlenici određenih državnih tijela i ustanova javnih službi zbog potrebe posla rade i u dane
blagdana i neradne dane propisane posebnim zakonom. Ako zaposlenik radi na dan blagdana,
ima pravo na povećanu plaću. Iznos povećanja plaće za zaposlene u državnoj službi određen je
Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike, a za zaposlene u ustanovama javnih
službi Temeljnim kolektivnim ugovorom za zaposlenike u javnim službama. U državnim i javnim
službama se za zaposlene koji rade na dan blagdana koji pada u nedjelju ili subotu, kumuliraju
dodaci za rad blagdanom i dodaci za rad nedjeljom odnosno subotom, zajedno s drugim možebitnim
dodacima za različite oblike organizacije rada.

Odlukom o umanjenju plaće i dodataka na plaću zaposlenicima u sustavu osnovnog i srednjeg školstva te znanosti i visokog obrazovanja za vrijeme sudjelovanja u štrajku, koju je donijela Vlada RH …

Od 1. veljače 2025. godine stupio je na snagu i primjenjuje se Kolektivni ugovor o izmjenama i
dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (od 25. rujna 2015. godine) – osme izmjene i dopune,
sklopljen 29. siječnja 2025. godine između HUP-a – Udruge poslodavaca graditeljstva i Sindikata
graditeljstva Hrvatske. U tijeku je postupak utvrđivanja javnog interesa za proširenje primjene Osmih
izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za graditeljstvo na sve poslodavce i radnike u djelatnosti
graditeljstva.
Najznačajnije novine koje donosi izmijenjeni i dopunjeni Kolektivni ugovor za graditeljstvo su
povećani iznosi najnižih osnovnih plaća u svih jedanaest tarifnih grupa i povećana materijalna prava
radnika. Najniže osnovne plaće i novi iznosi naknada, nagrada i potpora obvezuju poslodavce koji
su članovi HUP-a – Udruge poslodavaca graditeljstva od 1. veljače 2025. godine. Nakon što stupi na
snagu najavljena odluka o proširenoj primjeni ovog Kolektivnog ugovora, njime ugovorene osnovne
plaće prema složenosti poslova smatrat će se minimalnim plaćama čiju primjenu nadzire Državni
inspektorat.
U članku se daje prikaz novina u pravima radnika i obvezama poslodavaca uvedenih Osmim izmjenama
Kolektivnog ugovora za graditeljstvo.

U 2025. godini nije izmijenjena stopa proreza na dohodak kojom se oporezuju dividende i udjeli u
dobiti isplaćeni fizičkim osobama. Dohodak od dividendi i udjela u dobiti oporezuje se porezom po
odbitku, klasificiran je kao konačni dohodak, a porezna stopa iznosi 12 %. Dobit ostvarena u razdoblju
do 31. prosinca 2000. godine i od 1. siječnja 2005. do 29. veljače 2012. godine, pri isplati fizičkim
osobama ne podliježe porezu na dohodak.
Ako se dividende i udjeli u dobiti isplaćuju fizičkim osobama nerezidentima, prednost u primjeni imaju
odredbe ugovora o izbjegavanju dvostrukoga oporezivanja kojeg Hrvatska primjenjuje s odnosnom
državom.
Tuzemni isplatitelj dividendi i udjela u dobiti dužan je na propisanom obrascu izvijestiti Poreznu
upravu o primitku isplaćenom fizičkoj osobi i o obračunanom i obustavljenom porezu na dohodak. Za
dividende i udjele u dobiti primljene izravno iz inozemstva ili u inozemstvu, obveznik obračunavanja
i plaćanja poreza te obveznik izvještavanja Porezne uprave na propisanim izvješćima je stjecatelj
dividendi i udjela u dobiti.

Na policijske službenike i profesionalne vatrogasce se pri određivanju otpremnine za odlazak u
mirovinu primjenjuju posebni propisi. Policijski službenici ostvaruju pravo na otpremninu prema
Zakonu o policiji, a profesionalni vatrogasci prema Zakonu o vatrogastvu. Visina otpremnine
jednako je uređena u oba propisa, a ovisi o vrsti mirovine u koju odlazi policijski službenik odnosno
profesionalni vatrogasac i prosječnoj neto plaći isplaćenoj u Hrvatskoj u razdoblju siječanj – kolovoz
prethodne godine.
S obzirom da im se isplaćuje otpremnina u svoti većoj od propisanog neoporezivog iznosa, dio
otpremnine za mirovinu u poreznom se smislu smatra plaćom i podliježe obračunu doprinosa i poreza
na dohodak. Pri tome se na oporezivi dio otpremnine ne obračunava i ne plaća dodatni mirovinski
doprinos za staž osiguranja s povećanim trajanjem, iako policijski službenici i profesionalni vatrogasci
imaju pravo na staž s povećanim trajanjem.

Na mrežnim stranicama Porezne uprave objavljen je obrazac Zahtjeva za ostvarivanje prava na oslobođenje od poreza na nekretnine uvedenog od 1. siječnja 2025. godine, s uputama o nekretninama za koje …

Stope poreza na godišnje dohotke koje se od 1. ožujka 2025. godine primjenjuju pri plaćanju predujmova poreza iz plaće i drugog dohotka, dostupne su na mrežnim stranicama Porezne uprave za …

Od 1. ožujka 2025. godine proširena je primjena Osmih izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (Nar. nov. , br. 24/25.) kojim su povećane plaće za svih 11 tarifnih grupa …