Pravni aspekti otvaranja i poslovanja obrta
Zakon o obrtu (Nar. nov., br. 143/13., 127/19. i 41/20.), uređuje pitanja osnivanja i obavljanja obrta,
vrste obrta te prava i obveze obrtnika. Zakon uređuje i institute domaće radinosti i sporednog
zanimanja, kao i pravne osobe koje obavljaju obrt. O tim pitanjima se posebno bavimo u ovom članku.
Zakon o obrtu propisuje i pitanja obrazovanja i osposobljavanje za obavljanje vezanih obrta,
organiziranost obrta i još neka druga pitanja koja nisu u neposrednom interesu naših pretplatnika.
Korištenje godišnjeg odmora radnika koji je zaposlen u dodatnom radu
Prema čl. 18.a st. 7. Zakona o radu (Nar. novine, br. 93/14 do 64/23) poslodavac kod kojega je radnik zaposlen u dodatnom radu do 8 sati tjedno trebao bi takvom radniku omogućiti korištenje godišnjeg odmora u istom tjednu u kojem godišnji odmor koristi kod matičnog poslodavca. Neki poslodavci kod kojih su radnici zaposleni u dodatnom […]
Obveze odvjetnika i javnih bilježnika u provođenju ZSPNFT-a
Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 108/17., 39/19. i 151/22.,
dalje u tekstu: ZSPNFT ili Zakon), odredio je obveznike koji su dužni provoditi mjere, radnje i postupke
za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma.
Među obveznicima koji su dužni primjenjivati ZSPNFT nalaze se i odvjetnici, odvjetnička društva i
javni bilježnici, ali oni imaju nešto drukčiji pravni položaj od ostalih obveznika.
O pravnom položaju odvjetnika, odvjetničkih društava i javnih bilježnika i specifičnostima koji ovi
subjekti imaju u vezi s primjenom i provođenjem ZSPNFT-a bavimo se u ovom članku.
Imenovanje i izbori za predstavnika radnika u organu poslodavca
Temeljna odredba o predstavniku radnika u organu poslodavca sadržana je u čl. 164. Zakona o radu
(Nar. nov., br. 93/14. do 64/23.). Prema toj odredbi u svakom organu poslodavca koji nadzire vođenje
poslova, jedan član tog organa mora biti predstavnik radnika.
Organi koji kod poslodavca nadziru vođenje poslova u pravilu su nadzorni odbori kod trgovačkih
društava odnosno upravna vijeća kod ustanova. Upravna vijeća mogu imati i drukčije nazive kao
školski odbor, domski odbor i slično, ali u njima također moraju biti predstavnici radnika.
Predstavnik radnika u organu poslodavca može biti imenovan ili izabran. Ako je kod poslodavca
utemeljeno radničko vijeće, predstavnika radnika u organu poslodavca imenuje to vijeće, a ako
radničko vijeće kod poslodavca nije utemeljeno, predstavnika radnika biraju i opozivaju radnici na
slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, u postupku propisanim Zakonom o radu za
izbor radničkog vijeća koje ima jednog člana.
Budući da Zakon o radu detaljno ne propisuje postupak izbora radničkog vijeća, taj je postupak
temeljito uređen Pravilnikom o postupku izbora radničkog vijeća (Nar. nov., br. 3/16. do 138/20.).
Položaj radnika kao svjedoka na sudu
Radnici zaposleni kod poslodavaca u slučaju nekog spora mogu biti pozvani na sud kao svjedoci. U
dosta slučajeva ih sud poziva kao svjedoke u radnim sporovima, ali se događa da budu pozvani radi
svjedočenja i u ostalim postupcima: parničnim, kaznenim, upravnim ili prekršajnim.
U članku se bavimo pitanjima obveze svjedočenja, prava radnika na naknadu troškova koje ima
prilikom vremena koje nije proveo na radu, kao i kako evidentirati radno vrijeme svjedoka prema
Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca.
Devete izmjene Kolektivnog ugovora za graditeljstvo i nove minimalne plaće prema složenosti poslova
Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (od 25. rujna 2015.
godine) – devete izmjene i dopune sklopili su HUP – Udruga poslodavaca graditeljstva i Sindikat
graditeljstva Hrvatske u Križevcima, dana 14. siječnja 2026. godine.
Istoga dana su HUP – Udruga poslodavaca graditeljstva i Sindikat graditeljstva Hrvatske utvrdili i
pročišćeni tekst Kolektivnog ugovora za graditeljstvo.
Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo – devete izmjene i
dopune stupile su na snagu i primjenjuju se od 1. veljače 2026. godine, danom kada su ga potpisali
ovlašteni predstavnici potpisnika.
U tijeku je procedura koja prethodi najavljenom proširenju Devetih izmjena i dopuna Kolektivnog
ugovora za graditeljstvo i na poslodavce i radnike koji nisu sudjelovali u njegovu sklapanju. Nakon
stupanja na snagu Odluke o proširenju primjene, plaće određene Tarifnim prilogom smatrat će se
minimalnim plaćama u djelatnosti graditeljstva, čiju primjenu nadzire Državni inspektorat i Porezna
uprava.
Ugovor o obavljanju knjigovodstvenih usluga
U članku se bavimo pitanjima koja se za ugovorne strane postavljaju prilikom sklapanja, važenja i
prestanka ugovora o pružanju knjigovodstvenih i računovodstvenih poslova.
Ugovorne strane ovog ugovora su, s jedne strane, pružatelji ovih usluga, knjigovodstveni uredi
koji mogu biti registrirani kao trgovačka društva ili obrti, a s druge strane, su korisnici tih usluga.
Korisnici kojima se pružaju knjigovodstvene i računovodstvene usluge su prije svega trgovci. Trgovci
su trgovačka društva i obrti, tj. oni koji samostalno trajno obavljaju gospodarsku djelatnost radi
ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu, a prema definiciji
iz čl. 3. st. 1. Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93. – 136/24.).
Osim trgovaca, korisnici knjigovodstvenih usluga su i ustanove, udruge, zadruge, političke stranke,
sindikati i drugi.
U članku je prikazan i ogledni primjer ugovora o obavljanju ovih usluga u kojemu su, osim ostalih
pitanja, navedeni i poslovi koje knjigovođa može obavljati za stranku, a ovisno o obujmu i složenosti
tih poslova ugovorit će se i visina naknade.
Jamstvo po obveznim i poreznim propisima
Jamstvo kao pravni institut u obveznim odnosima uređeno je u Zakonu o obveznim odnosima (Nar.
nov., br. 35/05. – 155/23.), dok je porezno jamstvo uglavnom propisano Općim poreznim zakonom
(Nar. nov., br. 115/16. – 151/25.).
Osim tzv. običnim jamstvom, u članku se bavimo i posebnom vrstom jamstva. To je pravni institut
jamca platca.
Instituti jamca i jamca platca detaljno su uređeni Zakonom o obveznim odnosima, a kada se oni
navode u Općem poreznom zakonu, treba ih razumjeti, tumačiti i primjenjivati onako kako su
definirani Zakonom o obveznim odnosima.
Jamstvo može biti obično/supsidijarno, kada će se jamca teretiti za plaćanje ako se vjerovnik nije
uspio naplatiti od glavnog dužnika, ali i solidarno, u slučajevima jamca platca, kada vjerovnik može
zahtijevati ispunjenje bilo od glavnog dužnika ili od jamca, a može ispunjenje zahtijevati i od obojice
u isto vrijeme.
Upravni ugovor i porezna nagodba
Upravni ugovor i porezna nagodba su instituti koji su propisani odredbama Općeg poreznog zakona
(Nar. nov., br. 115/16. – br. 151/25.). Odredbe ovog Zakona koje se odnose na upravni ugovor sadržane
su u čl. 101., 102. i 103., dok su odredbe o poreznoj nagodbi uređene u čl. 104. i 105.
Upravni ugovor i poreznu nagodbu sklapaju porezno tijelo i porezni obveznik pa su ti instituti dio
porezno-dužničkog odnosa. Porezno-dužnički odnos je u smislu Općeg poreznog zakona dio poreznopravnog odnosa u kojemu sudionici porezno-dužničkog odnosa ostvaruju svoja prava i obveze.
Sudionici porezno-dužničkog odnosa jesu porezno tijelo, porezni obveznik i porezni jamac.
Bitna razlika između upravnog ugovora i porezne nagodbe je da se upravni ugovor može sklopiti radi
namirenja dospjelog poreznog duga, dok poreznu nagodbu mogu sklopiti porezno tijelo i porezni
obveznik za novoutvrđene obveze u postupku poreznog nadzora. Porezna nagodba može se sklopiti
do uručenja zapisnika o obavljenom poreznom nadzoru.
Stanka za dojenje djeteta
Pravo na korištenje stanke za dojenje djeteta uređeno je u Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 152/22 i 34/25) i Pravilnikom o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na stanku za dojenje djeteta, prava na dopust trudne radnice, prava na dopust radnice koja je rodila i prava na dopust radnice koja doji dijete (NN, […]