mr. Darko Terek

Izuzimanja od ovrhe i ograničenja ovrhe uređena su u čl. 172. i 173. Ovršnog zakona (Nar. nov., br.
112/12. do 131/20.).
Dok su odredbe o izuzimanju od ovrhe propisane zakonom i ne podliježu stalnim promjenama,
ograničenja ovrhe ovise o statističkim pokazateljima i podliježu promjenama na godišnjoj razini.
Ograničenja ovrhe ovise o visini prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim
osobama Republike Hrvatske, koji iznos utvrđuje i objavljuje Državni zavod za statistiku svake godine
i to za razdoblje siječanj – kolovoz. O tako utvrđenom iznosu ovise ograničenja ovrhe u sljedećoj
godini.
Državni zavod za statistiku je u Nar. nov., br. 125/22., objavio da je prosječna mjesečna isplaćena neto
plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2022.
iznosila 7.583 kune. Taj se iznos treba preračunati u eure i primjenjivati za provedbu ovrhe na plaći u
2023. godini.
Kako je od 1. 1. 2023. euro službena valuta i zakonsko sredstvo plaćanja u RH, iznos za provedbu
ovrhe u 2023. je 1.006,44 eura (7583 kune : 7,53450 = 1.006,44 eura).
Ovaj će se iznos primjenjivati i na plaću za prosinac 2022. koja dospijeva i isplaćuje se u siječnju 2023.

U Nar. nov., br. 151 od 22. 12. 2022. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju
pranja novca i financiranja terorizma. Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2023.
Ovo je druga novela tog Zakona. Zakon je donijet i objavljen u Nar. nov., br. 108/17., a počeo se
primjenjivati 1. siječnja 2018. Prva novela uslijedila je u travnju 2019. (Nar. nov., br. 39/19.), kada je
u pravni poredak Republike Hrvatske prenesena Direktiva (EU) 2018/843 Europskoga parlamenta i
Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprječavanju korištenja financijskog
sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni Direktive 2009/138 i 2013/36/EU
(tekst značajan za EGP) (SL L 156, 19. 6. 2018.).
Ovom drugom novelom se nastoje ispuniti preventivne mjere iz Akcijskog plana za jačanje učinkovitosti
hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 56/22.) te Zakon
uskladiti s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

Nagrade i naknade troškova za rad odvjetnika (Odvjetnička tarifa) uređene su Zakonom o odvjetništvu
(Nar. nov., br. 09/94. do 126/21.) i Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.
Tarifu utvrđuje i donosi Hrvatska odvjetnička komora uz suglasnost ministra nadležnog za poslove
pravosuđa. Ministar će kod davanja suglasnosti voditi računa o zaštiti socijalnih i gospodarskih
interesa te jednakosti u položaju primatelja i davatelja usluga s obzirom na njihovu nejednakost u
stručnom znanju kojim raspolažu.
U Narodnim novinama br. 126 od 28. 10. 2022. objavljena je Izmjena Tarife o nagradama i naknadi
troškova za rad odvjetnika. Izmjenu Tarife donio je uz suglasnost ministra pravosuđa i uprave RH
Upravni odbor Hrvatske odvjetničke komore na sjednici održanoj 24. listopada 2022. godine.
Izmjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, odvjetničke usluge poskupjele su
za 50 %, jer je vrijednost boda povećana s 10,00 na 15,00 kuna. Izmjena tarife stupila je na snagu 5.
studenoga 2022. godine.

Politike, kontrole i postupci za smanjenje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja
terorizma (dalje u tekstu: PKP) su akt koji se nekada zvao opći ili interni akt, tako da PKP trebaju imati
svi obveznici koji primjenjuju Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov.,
br. 108/17. i 39/19., dalje u tekstu ZSPNFT).
U ovom članku navodimo sadržaj PKP koji mogu kao pomoć u izradi svojih akata koristiti svi obveznici
kojima je Financijski inspektorat po čl. 81. st. 1. toč. 2. ZSPNFT određen kao nadzorno tijelo.
U članku će se uz kunske iznose navoditi i novi iznosi u eurima koji bi se trebali primjenjivati nakon 1.
1. 2023. godine.

Objavljivanje informacija u tijelima javne vlasti propisano je Zakonom o pravu na pristup
informacijama (Nar. nov., br. 25/13., 85/15. i 69/22.).
Osim objavljivanja informacija na svojim mrežnim stranicama, neka tijela javne vlasti dužna su svoje
dokumente objavljivati i u Središnjem katalogu službenih dokumenata Republike Hrvatske, o čemu
je u Nar. nov., br. 123/22. objavljen novi Pravilnik o središnjem katalogu službenih dokumenata
Republike Hrvatske. Pravilnik je stupio na snagu 29. listopada 2022.
U vezi s obvezama tijela javne vlasti, Zakon o pravu na pristup informacijama uređuje i obvezu
tijela javne vlasti da objavljuju dokumente u svrhu savjetovanja s javnošću, propisuje javnost rada
tijela javne vlasti, obvezu donošenja odluke o imenovanju službenika za informiranje, kao i dužnost
vođenja službenog upisnika.

Agencija za zaštitu osobnih podataka je neovisno nadzorno tijelo javne vlasti odgovorno za praćenje
i primjenu Opće uredbe o zaštiti podataka (Službeni list Europske unije L 119 od 4. 5. 2016.), a osim
ovlasti utvrđenih Općom uredbom obavlja i poslove navedene u Zakonu o provedbi Opće uredbe o
zaštiti podataka (Nar. nov., br. 42/18.).
Među poslovima koje Agencija obavlja su i objava mišljenja i rješenja Agencije koje ista objavljuje
na svojim mrežnim stranicama. Mišljenja Agencije se anonimiziraju ili pseudonimiziraju. U članku se,
osim osnovnih podataka o nadležnostima, zadaćama i ovlastima Agencije i njenom ustroju, navode i
pojedina mišljenja i rješenja Agencije.

U Narodnim novinama broj 114 od 3. 10. 2022. objavljen je Zakon o izmjenama Zakona o trgovačkim
društvima koji će stupiti na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
U Zakonu su u eurima navedeni novi najniži nominalni iznosi temeljnog kapitala dioničkog društva
i dionica, novi najniži iznosi temeljnog kapitala društva s ograničenom odgovornošću i poslovnih
udjela te najniži iznos temeljnog kapitala jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću, kao i
najniži nominalni iznos poslovnog udjela tog društva.
Spomenuti najniži iznosi temeljnog kapitala i dijelova toga kapitala vrijedit će za sva društva koja
će biti osnovana nakon 1. siječnja 2023., dok će se za postojeća društva vršiti preračunavanje i
usklađivanje s kunskih iznosa na iznose u eurima.
Osim ovih, izmijenjeni su i u eurima izraženi neki drugi iznosi koji su u Zakonu o trgovačkim društvima
bili navedeni u kunama.
Budući da se u zadanim rokovima od jedne (za dionička društva) odnosno tri godine (za društva s
ograničenom odgovornošću) moraju uskladiti i preračunati iznosi temeljnog kapitala, dionica i
poslovnih udjela iz kuna u eure, Zakon o izmjenama Zakona o trgovačkim društvima popisao je i
postupak usklađivanja i preračunavanja postojećih kunskih iznosa.

Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti (Nar. nov., br. 46/22.), predviđa tri načina prijavljivanja
nepravilnosti. To su unutarnje prijavljivanje nepravilnosti, vanjsko prijavljivanje nepravilnosti te
javno razotkrivanje nepravilnosti.
Prijavitelj koji prijavi nepravilnost ima pravo znati što se s njegovom prijavom događa i treba biti
obaviješten o rezultatima njegove prijave, ali se to odnosi samo na unutarnje i vanjsko prijavljivanje
nepravilnosti, dok se to ne može osigurati kod javnog razotkrivanja nepravilnosti. Javno razotkrivanje
nepravilnosti je otkrivanje nepravilnosti javnosti pa u tom slučaju ne postoji osoba ili tijelo koje bi
zviždaču trebalo dati povratnu informaciju o sudbini njegove prijave.

U pripremi je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja
terorizma, koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2023. godine.
Jedno od važnijih pitanja koja će se ovim Zakonom urediti su novi pragovi novčanih iznosa izraženih u
eurima. Ti pragovi neće nastati preračunavanjem kune u euro po fiksnom tečaju, već će biti određeni
autonomno, osim u slučaju novčanih kazni za prekršaje koje će se preračunati po fiksnom tečaju.
Druga značajna novina koja će se urediti ovim Zakonom bit će znatno veći nadzor nad pružanjem
usluga virtualne imovine. U tome smjeru će se osnovati Registar pružatelja usluga virtualne imovine
kojega će voditi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.
U vezi s pravnim i fizičkim osobama koje se bave djelatnošću pružanja usluga povezanih s trustovima
i trgovačkim društvima predviđa se osnivanje registra pružatelja tih usluga, a taj će registar voditi
Ministarstvo financija.

Bez obzira što se u Republici Hrvatskoj već duže vrijeme osjeća nedostatak kvalitetne i stručne radne
snage, u mnogim slučajevima su poslodavci prisiljeni posegnuti za pravnim institutom izvanrednog
otkaza ugovora o radu.
Radi se o slučajevima kada radnik počini osobito tešku povredu radne obveze ili kada nastupe neke
druge osobito važne činjenice, kada uz uvažavanje svih okolnosti ili interesa obiju ugovornih stranaka
(poslodavca i radnika) nastavak radnog odnosa nije moguć, tako da je posljedica toga odluka o
izvanrednom otkazu ugovora o radu.
U članku se navode odredbe Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14., 127/17. i 98/19.) o izvanrednom
otkazu ugovora o radu te se nakon toga citiraju neke odluke iz recentne prakse Vrhovnog suda
Republike Hrvatske koje se odnose na najčešće slučajeve izvanrednog otkazivanja.