Novi pravni okvir EU o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma
Europski parlament i Vijeće su u vezi s pitanjima sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma
tijekom 2024. godine imali značajnu zakonodavnu aktivnost. Tom se aktivnošću temeljito mijenja
regulativa ovog pravnog područja u smislu da se značajan dio regulative prenosi tijelima Europske
unije, dok se manji dio ostavlja nacionalnim zakonodavstvima.
Radi se o donošenju dviju uredbi i jedne direktive. Najznačajnija je Uredba (EU) 2024/1624 o
sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Donesena je 31. svibnja 2024. i objavljena u
Službenom listu EU dana 19. lipnja 2024. godine.
Uredba (EU) 2024/1624 o sprječavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma
Uredba (EU) 2024/1624 je nova Uredba EU o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (dalje
u tekstu: Uredba). Donesena je 31. svibnja 2024. i objavljena u Službenom listu EU dana 19. lipnja
2024. godine.
Ova Uredba, kao i sve ostale uredbe, za razliku od direktiva, izravno će se primjenjivati u svim
državama članicama Europske unije. Primjena Uredbe, osim nekih iznimaka, počinje 10. srpnja 2027.
godine. Samo neke odredbe Uredbe imaju kasniji datum primjene.
Korištenje godišnjeg odmora radnika koji je zaposlen u dodatnom radu
Prema čl. 18.a st. 7. Zakona o radu (Nar. novine, br. 93/14 do 64/23) poslodavac kod kojega je radnik zaposlen u dodatnom radu do 8 sati tjedno trebao bi takvom radniku omogućiti korištenje godišnjeg odmora u istom tjednu u kojem godišnji odmor koristi kod matičnog poslodavca. Neki poslodavci kod kojih su radnici zaposleni u dodatnom […]
Imenovanje i izbori za predstavnika radnika u organu poslodavca
Temeljna odredba o predstavniku radnika u organu poslodavca sadržana je u čl. 164. Zakona o radu
(Nar. nov., br. 93/14. do 64/23.). Prema toj odredbi u svakom organu poslodavca koji nadzire vođenje
poslova, jedan član tog organa mora biti predstavnik radnika.
Organi koji kod poslodavca nadziru vođenje poslova u pravilu su nadzorni odbori kod trgovačkih
društava odnosno upravna vijeća kod ustanova. Upravna vijeća mogu imati i drukčije nazive kao
školski odbor, domski odbor i slično, ali u njima također moraju biti predstavnici radnika.
Predstavnik radnika u organu poslodavca može biti imenovan ili izabran. Ako je kod poslodavca
utemeljeno radničko vijeće, predstavnika radnika u organu poslodavca imenuje to vijeće, a ako
radničko vijeće kod poslodavca nije utemeljeno, predstavnika radnika biraju i opozivaju radnici na
slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, u postupku propisanim Zakonom o radu za
izbor radničkog vijeća koje ima jednog člana.
Budući da Zakon o radu detaljno ne propisuje postupak izbora radničkog vijeća, taj je postupak
temeljito uređen Pravilnikom o postupku izbora radničkog vijeća (Nar. nov., br. 3/16. do 138/20.).
Položaj radnika kao svjedoka na sudu
Radnici zaposleni kod poslodavaca u slučaju nekog spora mogu biti pozvani na sud kao svjedoci. U
dosta slučajeva ih sud poziva kao svjedoke u radnim sporovima, ali se događa da budu pozvani radi
svjedočenja i u ostalim postupcima: parničnim, kaznenim, upravnim ili prekršajnim.
U članku se bavimo pitanjima obveze svjedočenja, prava radnika na naknadu troškova koje ima
prilikom vremena koje nije proveo na radu, kao i kako evidentirati radno vrijeme svjedoka prema
Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod poslodavca.
Ugovor o obavljanju knjigovodstvenih usluga
U članku se bavimo pitanjima koja se za ugovorne strane postavljaju prilikom sklapanja, važenja i
prestanka ugovora o pružanju knjigovodstvenih i računovodstvenih poslova.
Ugovorne strane ovog ugovora su, s jedne strane, pružatelji ovih usluga, knjigovodstveni uredi
koji mogu biti registrirani kao trgovačka društva ili obrti, a s druge strane, su korisnici tih usluga.
Korisnici kojima se pružaju knjigovodstvene i računovodstvene usluge su prije svega trgovci. Trgovci
su trgovačka društva i obrti, tj. oni koji samostalno trajno obavljaju gospodarsku djelatnost radi
ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu, a prema definiciji
iz čl. 3. st. 1. Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93. – 136/24.).
Osim trgovaca, korisnici knjigovodstvenih usluga su i ustanove, udruge, zadruge, političke stranke,
sindikati i drugi.
U članku je prikazan i ogledni primjer ugovora o obavljanju ovih usluga u kojemu su, osim ostalih
pitanja, navedeni i poslovi koje knjigovođa može obavljati za stranku, a ovisno o obujmu i složenosti
tih poslova ugovorit će se i visina naknade.
Jamstvo po obveznim i poreznim propisima
Jamstvo kao pravni institut u obveznim odnosima uređeno je u Zakonu o obveznim odnosima (Nar.
nov., br. 35/05. – 155/23.), dok je porezno jamstvo uglavnom propisano Općim poreznim zakonom
(Nar. nov., br. 115/16. – 151/25.).
Osim tzv. običnim jamstvom, u članku se bavimo i posebnom vrstom jamstva. To je pravni institut
jamca platca.
Instituti jamca i jamca platca detaljno su uređeni Zakonom o obveznim odnosima, a kada se oni
navode u Općem poreznom zakonu, treba ih razumjeti, tumačiti i primjenjivati onako kako su
definirani Zakonom o obveznim odnosima.
Jamstvo može biti obično/supsidijarno, kada će se jamca teretiti za plaćanje ako se vjerovnik nije
uspio naplatiti od glavnog dužnika, ali i solidarno, u slučajevima jamca platca, kada vjerovnik može
zahtijevati ispunjenje bilo od glavnog dužnika ili od jamca, a može ispunjenje zahtijevati i od obojice
u isto vrijeme.
Upravni ugovor i porezna nagodba
Upravni ugovor i porezna nagodba su instituti koji su propisani odredbama Općeg poreznog zakona
(Nar. nov., br. 115/16. – br. 151/25.). Odredbe ovog Zakona koje se odnose na upravni ugovor sadržane
su u čl. 101., 102. i 103., dok su odredbe o poreznoj nagodbi uređene u čl. 104. i 105.
Upravni ugovor i poreznu nagodbu sklapaju porezno tijelo i porezni obveznik pa su ti instituti dio
porezno-dužničkog odnosa. Porezno-dužnički odnos je u smislu Općeg poreznog zakona dio poreznopravnog odnosa u kojemu sudionici porezno-dužničkog odnosa ostvaruju svoja prava i obveze.
Sudionici porezno-dužničkog odnosa jesu porezno tijelo, porezni obveznik i porezni jamac.
Bitna razlika između upravnog ugovora i porezne nagodbe je da se upravni ugovor može sklopiti radi
namirenja dospjelog poreznog duga, dok poreznu nagodbu mogu sklopiti porezno tijelo i porezni
obveznik za novoutvrđene obveze u postupku poreznog nadzora. Porezna nagodba može se sklopiti
do uručenja zapisnika o obavljenom poreznom nadzoru.
Stanka za dojenje djeteta
Pravo na korištenje stanke za dojenje djeteta uređeno je u Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 152/22 i 34/25) i Pravilnikom o uvjetima i postupku ostvarivanja prava na stanku za dojenje djeteta, prava na dopust trudne radnice, prava na dopust radnice koja je rodila i prava na dopust radnice koja doji dijete (NN, […]
Ograničenja ovrhe i izuzimanja od ovrhe u 2026. godini
Izuzimanja od ovrhe i ograničenja ovrhe uređena su u čl. 172. i 173. Ovršnog zakona (Nar. nov., br.
112/12. – 06/24.).
Dok su odredbe o izuzimanju od ovrhe propisane zakonom i ne podliježu stalnim promjenama,
ograničenja ovrhe ovise o statističkim pokazateljima i podliježu promjenama na godišnjoj razini.
Ograničenja ovrhe ovise o visini prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim
osobama Republike Hrvatske, koji iznos utvrđuje i objavljuje Državni zavod za statistiku svake godine
i to za razdoblje siječanj – kolovoz. O tako utvrđenom iznosu ovise ograničenja ovrhe u sljedećoj
godini pa tako i za plaću iz prosinca 2025. koja se isplaćuje u 2026. godini.
Državni zavod za statistiku je u Nar. nov., br. 133. od 29. 10. 2025. godine objavio da je prosječna
mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje
siječanj – kolovoz 2025. iznosila 1.434,00 eura.
Prošle 2024. godine je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama
Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz iznosila 1.302,00 eura pa su i iznosi koji su se
isplaćivali na zaštićeni račun bili manji. Povećanjem neto plaća povećavaju se i zaštićeni iznosi.