Naslovnica Novosti Provođenje ovrha za vrijeme trajanja posebnih mjera uzrokovanih pandemijom koronavirusa

Provođenje ovrha za vrijeme trajanja posebnih mjera uzrokovanih pandemijom koronavirusa

Ovrha na plaći

Banke iduća tri mjeseca neće poduzimati mjere prisilne naplate, no to nije pravo koje je ponuđeno svim ovršenicima nekom općenitom odlukom, već je svaki pojedini dužnik dužan starati se o vlastitim probicima i sa svojim ovršenikom (npr. bankom) vidjeti i ugovoriti kako će odgoda/moratorij funkcionirati u praksi i pod kojim uvjetima.

To zapravo znači da Ovršni zakon (Nar. nov., br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17.) koji primjenjujemo od 3.8.2017. i nadalje egzistira i primjenjuje se u punini vlastitih odredaba.

U odnosu na radnike plaća, pa makar i minimalna, uređena izvorima prava (npr. pravilnik o radu, ugovor o radu koji su moguće izmijenjeni u skladu s novonastalom situacijom) nije posebno zaštićeno primanje općenito. Radnici će od poslodavca (dužnikovog dužnika) dobiti plaću (za koju svrhu se nove potpore isplaćuju), na tu plaću koja bude isplaćena primjenjuju se ograničenja ovrhe sukladno članku 173. Ovršnog zakona. Napominjemo da zasada tu nema izmjena.

Temeljne odredbe o primanjima i naknadama izuzetim od ovrhe ili na kojima je ovrha ograničena i nadalje su sadržane su u članku 212. i člancima 172. i 173. Ovršnog zakona. Iako smo očekivali izmjena u izuzećima od ovrhe, to se nije desilo.

Izuzimanje od ovrhe – Članak 172. Ovršnog zakona

  1. primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja
  2. primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju
  3. primanja po osnovi socijalne skrbi,
  4. primanja po osnovi privremene nezaposlenosti
  5. primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drukčije određeno
  6. primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima
  7. naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika
  8. primanja po osnovi odličja i priznanja,
  9. rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno
  10. utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na poseban račun kod banke
  11. naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada
  12. dar za djecu do 15. godine života i potpore za novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim
  13. naknada za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda
  14. potpore zbog invalidnosti radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim
  15. ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima

Ograničenje ovrhe – Članak 173. Ovršnog zakona

Ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini 3/4 plaće ovršenika, ali ne više od 2/3  prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini 1/2 neto plaće ovršenika, osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta u kojem slučaju je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od ¼ neto plaće ovršenika.

Prosječna neto plaća jest prosječan iznos mjesečne neto plaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u RH za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, a utvrđuje je Državni zavod za statistiku i objavljuje u Narodnim novinama najkasnije do 31.prosinca. Primjenjivat će se u slijedećoj kalendarskoj godini. Prosječna neto plaća u 2019.  iznosila 6.434,00 kuna (Nar. nov., br.  104/19) što će nam biti kriterij za cijelu 2020. godinu.

Navedeno prikazujemo tablicom, radi boljeg razumijevanja.

 

MJESEČNO
NETO PRIMANJE

 

 

ZAŠTIĆENO
OD OVRHE

 

DOZVOLJENA
OVRHA

 

 

Primanje  <  6.434,00

 

¾ neto primanje ovršenika, ne više od 2/3 državnog
prosjeka

4.289,33

 

 

1/4 primanja ili sve preko

4.289,33

 

Primanje  =  6.434,00

Primanje  >  6.434,00

 

 

4.289,33

 

Sve preko

4.289,33

 

 

MJESEČNO NETO PRIMANJE

 

 

ZAŠTIĆENO OD OVRHE – OVRHA RADI ZAKONSKOG UZDRŽAVANJA

 

 

ZAŠTIĆENO OD OVRHE – OVRHA RADI UZDRŽAVANJA DJETETA

 

Primanje  <  6.434,00

 

½ neto primanja ovršenika

 

 

¼ neto primanja ovršenika

 

 

Primanje  =  6.434,00

Primanje  > 6.434,00

 

 

½ državnog prosjeka

3.217,00

 

 

¼ državnog prosjeka

1.608,50

 

Hrvatska udruga banaka je 19.ožujka 2020. godine na mrežnim stranicama objavila mjere koje imaju za cilj olakšati poslovanje i život građana Republike Hrvatske. Donosimo pregled gospodarskih mjera koje se odnose na poslovanje banaka te su dogovorene u koordinaciji s predstavnicima Ministarstva financija i Hrvatske narodne banke s ciljem pomoći građanima i poduzećima u Hrvatskoj. 

Više o navedenome pročitajte na ovom linku.

Dunja Šarić dipl.iur, HZ RIF

Možda će Vas zanimati

Ova web stranica koristi kolačiće kako bi pratila korisničko ponašanje u svrhu poboljšanja korisničkog iskustva. Slažem se Više

Send this to a friend