Domagoj Bakran, mag. oec. HZ RIF, Zagreb
Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija propisuje obvezu uvida, odnosno revizije financijskih izvještaja za određene neprofitne organizacije. Svaka neprofitna organizacija koja je obveznik revizije dužna je do 30. rujna 2020. godine odabrati revizora financijskih izvještaja za 2020. godinu. Autor u članku navodi koje su neprofitne organizacije obveznici uvida u financijske izvještaje, a koje obveznici revizije. Također, opisan je i način odabira revizora i ugovaranje revizije te su navedene vrste mišljenja koje neprofitna organizacija može dobiti nakon završetka procesa uvida, odnosno revizije.
1. Uvod
Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija (Nar. nov., br. 121/14.) propisuje uvid, odnosno reviziju financijskih izvještaja određenih neprofitnih organizacija. Svrha uvida/revizije financijskih izvještaja je uvođenje načela javnosti i transparentnosti financijskih izvještaja neprofitnih organizacija te povećanje stupnja povjerenja namjeravanih korisnika u financijske izvještaje. Neprofitne organizacije čiji su financijski izvještaji za 2019. godinu bili predmetom uvida, odnosno revizije bile su dužne do 30. lipnja 2020. godine objaviti mišljenje revizora na svojim internetskim stranicama. Objavom revizorskog izvješća u potpunosti je završen proces vezan uz uvid, odnosno reviziju financijskih izvještaja za 2019. godinu. Ukoliko je neprofitna organizacija obveznik uvida ili revizije financijskih izvještaja za 2020. godinu, stiglo je vrijeme kada bi se taj proces trebao započeti.
2. Obveza uvida ili revizije financijskih izvještaja za 2020. godinu
Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija definira kriterije prema kojima neprofitne organizacije postaju obveznici uvida u financijske izvještaje, odnosno reviziju financijskih izvještaja.
Financijski izvještaji neprofitne organizacije koja je u prethodnoj godini ostvarila ukupan prihod iznad 10 milijuna kuna podliježu reviziji financijskih izvještaja. Uvidu u financijske izvještaje podliježu financijski izvještaji neprofitne organizacije koja je u prethodnoj godini ostvarila ukupan prihod od 3 do uključivo 10 milijuna kuna. Dakle, svaka neprofitna organizacija koja je u 2019. godini ostvarila promet veći od 10 milijuna kuna, obveznik je revizije financijskih izvještaja u 2020. godini. One neprofitne organizacije koje su u 2019. godini ostvarile između 3 i 10 milijuna kuna ukupnih prihoda, uključivo i 10 milijuna kuna, obveznici su uvida u financijske izvještaje za 2020. godinu. Uvid u financijske izvještaje, jednako kao i revizija financijskih izvještaja obavlja se u skladu s revizijskim propisima.
Za utvrđivanje je li neprofitna organizacija obveznik revizije ili uvida u financijske izvještaje uzima se u obzir AOP 001 Izvještaja o prihodima i rashodima za 2019. godinu, odnosno ukupna vrijednost razreda 3 iz glavne knjige za 2019. godinu. Obveza revizije ili uvida ne ovisi o visini ostvarenoga prometa obavljanjem isključivo gospodarske djelatnosti, već o visini ostvarenoga ukupnoga prometa, odnosno prihoda.
Nakon što se obavi uvid, odnosno revizija financijskih izvještaja, obveznici uvida, odnosno revizije financijskih izvještaja dužni su najkasnije do 30. lipnja tekuće godine objaviti na svojim internetskim stranicama revizorsko izvješće o obavljenom uvidu, odnosno reviziji financijskih izvještaja za prethodnu godinu. S obzirom na to da su financijski izvještaji koji se odnose na 2020. godinu predmetom revizije, neprofitna organizacija koja je obveznik uvida ili revizije dužna je najkasnije do 30. lipnja 2021. godine objaviti na svojim internetskim stranicama revizorsko izvješće za 2020. godinu. Iznimno, sindikati i udruge poslodavaca obveznici su uvida, odnosno revizije financijskih izvještaja ukoliko ispunjavaju propisane kriterije za uvid ili reviziju, no revizorsko izvješće nisu dužni objaviti. Umjesto javne objave, sindikati i udruge poslodavaca dužni su do 30. lipnja tekuće godine dostaviti Ministarstvu financija revizorsko izvješće o obavljenom uvidu, odnosno reviziji financijskih izvještaja za prethodnu godinu. Ukoliko se za to pokaže potreba, sindikati i udruge poslodavaca mogu dostaviti revizorsko izvješće i zainteresiranim stranama, ako se time ne narušava njihovo slobodno i neovisno djelovanje.
Za neprofitne organizacije koje na svojim internetskim stranicama ne objave revizorsko izvješće o obavljenom uvidu, odnosno reviziji financijskih izvještaja za prethodnu godinu predviđena je novčana kazna u iznosu od 5.000,00 kuna do 200.000,00 kuna.
3. Odabir revizora
Revizorske usluge u Republici Hrvatskoj, sukladno Zakonu o reviziji (Nar. nov., br. 127/17.), mogu obavljati revizorska društva i samostalni revizori koji imaju odobrenje za rad koje je izdalo Ministarstvo financija.
Neprofitna organizacija bira i imenuje revizorsko društvo ili samostalnog revizora najkasnije tri mjeseca prije završetka izvještajnog razdoblja na koje se zakonska revizija odnosi.[1] Iz navedenoga proizlazi da je neprofitna organizacija, koja je obveznik revizije i kojoj je razdoblje izvještavanja jednako kalendarskoj godini, dužna do 30. rujna 2020. godine odabrati revizora financijskih izvještaja koji se odnose na 2020. godinu.
Izbor revizorskog društva ili samostalnog revizora ne smije biti ničim uvjetovan. Revizija koja je uvjetovana bilo kojom činjenicom smatra se nevažećom, pa je neprofitna organizacija dužna izvršiti ponovni izbor revizora u skladu s odredbama Zakona o reviziji.
Ministarstvo financija dužno je sukladno Zakonu o reviziji[2] voditi registar revizorskih društava, samostalnih revizora, ovlaštenih revizora, revizorskih vježbenika, revizorskih društava i ovlaštenih revizora iz drugih država članica, ovlaštenih revizora iz trećih zemalja, subjekata za obavljanje revizije u trećoj zemlji i registar revizora u trećoj zemlji te ih javno objavljivati[3]. Navedeni registri mogu neprofitnoj organizaciji biti od pomoći pri odabiru revizora, jednako kao i internetske stranice samih revizorskih društava.
Međusobna prava i obveze odabranoga revizorskog društva ili samostalnog revizora i neprofitne organizacije definiraju se ugovorom o reviziji, koji mora biti u pisanom obliku. Revizorsko društvo ili samostalni revizor ne smiju ugovorene poslove ustupati drugim revizorskim društvima i/ili samostalnim revizorima.
Ukoliko revizorsko društvo ili samostalni revizor pri obavljanju revizije ima potrebu za angažiranjem vanjskih stručnjaka koji nisu ovlašteni revizori, ono to može učiniti, ali isključivo uz pisanu suglasnost neprofitne organizacije kod koje se obavlja revizija.
Naknada za obavljanje revizije utvrđuje se ugovorom. Iznos naknade ne smije biti podložan nikakvom obliku uvjetovanja. Isto tako, iznos naknade ne smije ovisiti niti biti povezan s pružanjem dodatnih usluga neprofitnoj organizaciji nad kojom se obavlja revizija financijskih izvještaja. S obzirom na to da ne postoji propisana ni minimalna niti maksimalna cijena usluge uvida, odnosno revizije, ona je predmet pregovaranja i dogovora.
Cijena uvida, odnosno revizije ovisi o mnogo različitih faktora, od kojih su najznačajniji:
- način vođenja knjigovodstva
- vrijednost imovine neprofitne organizacije
- visina ostvarenih prihoda
- broj zaposlenih
- broj transakcija u godini
- revizorski rizik i sl.
4. Propisi koji uređuju reviziju financijskih izvještaja
Revizija financijskih izvještaja obavlja se neovisno, samostalno i objektivno u skladu sa Zakonom o reviziji, Međunarodnim revizijskim standardima (Nar. nov., br. 49/10. – 71/19.), pravilima revizijske struke te drugim pravilima i propisima, poštujući Kodeks profesionalne etike revizora. Definiranje i provođenje postupka uvida u financijske izvještaje propisano je Međunarodnim standardima za angažmane uvida.
Zakonom o reviziji utvrđene su pravne postavke na kojima se temelji mogućnost obavljanja revizije. Metodologija, odnosno način na koji se obavlja uvid, odnosno revizija financijskih izvještaja definiran je međunarodnim standardima.
Međunarodni revizijski standardi (MRevS) podijeljeni su u nekoliko cjelina, koje zapravo kronološki prate sam proces obavljanja revizije financijskih izvještaja, a to su:
- opća načela i odgovornosti (MRevS 200-299)
- procjena rizika i reakcija na procijenjene rizike (MRevS 300-499)
- revizijski dokazi (MRevS 500-599)
- korištenje radom drugih (MRevS 600-699)
- revizijski zaključci i izvješćivanje (MRevS 700-799)
- posebna područja (MRevS 800-899).
Uvid u financijske izvještaje obavlja se primjenom Međunarodnog standarda za angažmane uvida 2400 – Angažmani uvida u povijesne financijske izvještaje. Izvješće o uvidu u financijske izvještaje opisuje djelokrug angažmana kako bi omogućilo korisnicima izvješća razumijevanje vrste obavljenog posla i pojasnilo da nije bila obavljena revizija i da se stoga ne izražava revizijsko mišljenje.
U izvješću o uvidu u financijske izvještaje revizor navodi je li, temeljem postupaka koji ne pružaju sve dokaze koji bi inače bili potrebni pri reviziji, bilo što usmjerilo njegovu pozornost i prouzročilo da povjeruje kako financijski izvještaji nisu sastavljeni, u svim značajnim odrednicama, u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja (negativno uvjerenje).
Za svrhu izražavanja negativnog uvjerenja u izvješću o uvidu, revizor treba prikupiti dostatne i primjerene dokaze, prije svega pomoću upita i analitičkih postupaka kako bi mogao stvoriti zaključke.
Nakon obavljenog uvida, revizor treba procijeniti ukazuju li bilo koje informacije dobivene tijekom uvida na to da financijski izvještaj ne daje istinit i fer prikaz u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja.
5. Izvješće neovisnog revizora
5.1. Revizija financijskih izvještaja
Sukladno Zakonu o reviziji, revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji financijskih izvještaja sastavlja se u skladu s Međunarodnim revizijskim standardima.
Izvješće neovisnog revizora mora biti u pisanom obliku, a sastavlja ga i potpisuje ovlašteni revizor u svoje ime i ovlašteni predstavnik u ime revizorskog društva, odnosno samostalnog revizora.
Financijski izvještaji koji su bili predmetom revidiranja prilažu se revizorskom izvješću.
Sukladno izmijenjenom MRevS-u 700 – Formiranje mišljenja i izvješćivanje o financijskih izvještajima, revizorsko izvješće čine sljedeći elementi:
- naslov
- naslovnik
- revizorovo mišljenje
- osnova za mišljenje
- vremenska neograničenost poslovanja
- ključna revizijska pitanja
- ostale informacije
- odgovornosti za financijske izvještaje
- revizorove odgovornosti za reviziju financijskih izvještaja
- druge odgovornosti izvješćivanja
- ime angažiranog partnera
- potpis revizora
- revizorova adresa
- datum revizorova izvješća.
Najznačajniji dio izvješća neovisnog revizora je zapravo revizorovo mišljenje. Razlikujemo nekoliko vrsta revizorova mišljenja:
- pozitivno/nekvalificirano mišljenje
- modificirano/kvalificirano mišljenje
- mišljenje s rezervom
- negativno mišljenje
- suzdržano mišljenje.
Pozitivno mišljenje izdaje revizor u slučaju kada se je uvjerio da financijski izvještaji, u svim značajnim odrednicama, istinito i fer prikazuju financijski položaj i financijsku uspješnost društva. Revizor ne daje mišljenje o potpunoj ispravnosti svih pozicija u financijskim izvještajima. Financijski izvještaji koji su predmetom revizije mogu sadržavati i pogreške, no sve do razine do koje intenzitet utjecaja tih pogrešaka na financijske izvještaje nije značajan, revizor izdaje pozitivno mišljenje.
Ukoliko revizor, temeljem prikupljene dokumentacije i dokaza ustanovi da pronađene pogreške imaju značajan utjecaj na financijska izvješća, revizor izdaje jedno od modificiranih mišljenja.
Revizor će izraziti mišljenje s rezervom kada:
- revizor, nakon što je dobio dostatne i primjerene revizijske dokaze, zaključi da su pogrešni prikazi, pojedinačno ili u zbroju, značajni ali ne i prožimajući za financijske izvještaje; ili
- revizor ne može dobiti dostatne i primjerene revizijske dokaze na kojima bi temeljio mišljenje, ali revizor zaključi da bi mogući učinci neotkrivenih pogrešnih prikaza na financijske izvještaje, ako ih ima, bili značajni ali ne i prožimajući.[1]
Revizor će izraziti negativno mišljenje kada revizor, nakon što je dobio dostatne i primjerene revizijske dokaze, zaključi da su pogrešni prikazi, pojedinačno ili u zbroju, i značajni i prožimajući za financijske izvještaje.[2]
Revizor će suzdržati mišljenje kada ne može dobiti dostatne i primjerene revizijske dokaze na kojima bi temeljio mišljenje, i revizor zaključi da bi mogući učinci neotkrivenih pogrešnih prikaza na financijske izvještaje, ako ih ima, bili i značajni i prožimajući.[3] Isto tako, revizor će suzdržati mišljenje kada, u iznimno rijetkim okolnostima koje uključuju višestruke neizvjesnosti, revizor zaključi da, unatoč tome što je dobio dostatne i primjerene revizijske dokaze u vezi sa svakom pojedinom neizvjesnošću, nije moguće formirati mišljenje o financijskim izvještajima zbog moguće interakcije neizvjesnosti i njihovog mogućeg kumulativnog učinka na financijske izvještaje.[4]
5.2. Uvid u financijske izvještaje
Izvješće o uvidu treba sadržavati jasno napisan zaključak o financijskim izvještajima. Revizor (Standard ga naziva praktičarom) će izraziti nemodificiran zaključak u izvješću revizora o financijskim izvještajima kao cjelini kada je revizor stekao ograničeno uvjerenje da bi mogao zaključiti kako ništa nije pobudilo njegovu pozornost što bi uzrokovalo da povjeruje kako financijski izvještaji nisu sastavljeni, u svim značajnim odrednicama, u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja. Zapravo je cilj neprofitne organizacije, nakon obavljenog uvida u financijske izvještaje, dobiti negativno uvjerenje.
Sukladno Međunarodnom standardu angažmana uvida, revizorsko izvješće sadrži sljedeće elemente:
- naslov
- naslovnik
- uvodni odjeljak
- opis odgovornosti menadžmenta
- opis odgovornosti revizora (Standard govori o praktičaru)
- opis uvida u financijske izvještaje i njegovih ograničenja
- zaključak o financijskim izvještajima
- poziv na revizorovu obvezu postupanja u skladu s relevantnim etičkim zahtjevima
- datum izvješća
- potpis revizora
- lokacija o jurisdikciji u kojoj revizor posluje.
Ukoliko je revizor uočio neki problem, koji je od utjecaja na izjavu negativnog uvjerenja, on će izdati modificiran zaključak (zaključak s rezervom, negativni zaključak ili suzdržanost od zaključka).