Prijava neprofitnih organizacija u sustav poreza na dobit

Neprofitne organizacije u pravilu nemaju za cilj obavljanje gospodarske djelatnosti, no ono nije
zabranjeno. I neprofitnim organizacijama dozvoljeno je uključiti se u tržišnu utakmicu. Problemi u
praksi nastaju kada obavljanjem gospodarske djelatnosti neprofitna organizacija stječe neopravdane
povlastice na tržištu. Takve organizacije trebale bi biti upisane u registar obveznika poreza na dobit
i obračunavati i plaćati porez na dobit.
Pravni, računovodstveni i porezni okvir likvidacije trgovačkog društva

Prije nego što društvo bude brisano iz registra, kao posljednja faza postojanja društva dolazi likvidacija
koju valja provesti.
Likvidacija društva provodi se ako je imovina društva dostatna kako bi se namirili svi vjerovnici s
kamatama, u protivnom se ima provesti stečajni postupak.
Likvidaciju provodi likvidator koji mora imate posebne kvalitete. Likvidator mora poznavati
računovodstvene i porezne propise, kao i odredbe Zakona o trgovačkim društvima.
Obveza uvida/revizije financijskih izvještaja neprofitne organizacije

Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija propisuje obvezu uvida
odnosno revizije financijskih izvještaja za određene neprofitne organizacije. Međutim, ne treba
zanemariti niti Zakon o reviziji, koji propisuje pravila oko obavljanja revizije, ali i rokove u kojima je
potrebno odabrati revizora.
Autor u članku navodi koje su neprofitne organizacije obveznici uvida u financijske izvještaje, a koje
obveznici revizije. Također, opisan je i način odabira revizora i ugovaranje revizije te su navedene
vrste mišljenja koje neprofitna organizacija može dobiti nakon završetka procesa uvida odnosno
revizije.
Računovodstveni i porezni tretman poreza na dobit po odbitku na nastupe inozemnih izvođača

Nastupi stranih izvođača nisu rijetka pojava tijekom ljetne sezone. S obzirom na brojne nastupe
inozemnih izvođača, u sklopu sustava oporezivanja dobiti ugrađena su zasebna pravila za oporezivanje
naknada koje oni ostvaruju.
Autor u članku navodi situacije kada i na koji način se obračunava i plaća porez na dobit po odbitku
na nastupe inozemnih izvođača.
Naknadno ulaganje u dugotrajnu materijalnu imovinu

Naknadna ulaganja u dugotrajnu materijalnu imovinu redovito su predmet rasprave u pogledu
računovodstvenog evidentiranja. Kada je riječ o naknadnim izdacima razlikujemo tekuće i investicijsko
održavanje te dodatna ulaganja koja se kapitaliziraju. Autor u članku daje primjere računovodstvenog
evidentiranja naknadnog ulaganja u dugotrajnu materijalnu imovinu.
Računovodstveno evidentiranje primljenih i danih predujmova

Plaćanje predujma nije rijetka pojava u pravnom prometu. U slučajevima kada se ugovara, predujam
najčešće služi za podmirivanje predviđenih izdataka isporučitelja, ali ujedno i kao osiguranje plaćanja.
Bez obzira je li riječ o predujmovima u tuzemstvu ili iz inozemstva ili vezanima uz određene grane
gospodarstva, potrebno je pripaziti na porezne implikacije koje se odnose na predujmove. Fiskalizacija
nas je u slučaju izdavanja storno računa za predujam vratila na staro pa se nakon 1. 1. 2026. storno
računa za predujam opet izdaje kao zaseban dokument. Autor u članku navodi način na koji se
računovodstveno i porezno postupa s predujmovima, s posebnim osvrtom na one u graditeljstvu.
Podsjetnik na predaju financijskih izvještaja i poreznih prijava za 2025. godinu

Podsjetnik na predaju financijskih
izvještaja i poreznih prijava za
2025. godinu
Priznavanje i računovodstveno praćenje poreza po odbitk uplaćenog u inozemstvu

Hrvatski porezni obveznici sve se češće suočavaju sa situacijama u kojima su obvezni platiti porez na
dobit u poreznoj jurisdikciji koja nije njihova. S obzirom na suverenost svake države, postoji mogućnost
da poslovanje u inozemstvu podliježe plaćanju poreza u toj državi. Ako hrvatski porezni obveznik ostvari
prihode ili dobit izravno iz inozemstva koji podliježu porezu na dobit po odbitku, taj porez plaćen u
inozemstvu trebao bi biti evidentiran u poslovnim knjigama te, ako je moguće, uračunat u poreznu prijavu.
Autor članka analizira računovodstveni i porezni tretman poreza na dobit odnosno poreza na dobit
po odbitku koji je plaćen u inozemstvu.
Provođenje samoprocjene sustava financijskog upravljanja i kontrola za 2025. godinu kod neprofitnih organizacija

Sve neprofitne organizacije koje su za 2025. godinu obvezno vodile dvojno knjigovodstvo imaju obvezu
provođenja samoprocjene učinkovitog i djelotvornog funkcioniranja sustava financijskog upravljanja
i kontrola za 2025. godinu. Samoprocjena se provodi popunjavanjem Upitnika o funkcioniranju
sustava financijskog upravljanja i kontrola. Upitnike nije potrebno dostavljati Ministarstvu financija,
već ostaju kod neprofitne organizacije koja ih je dužna čuvati najmanje sedam godina od završetka
godine za koju se provodi samoprocjena. Krajnji rok za provođenje samoprocjene za 2025. godinu je
1. travnja 2026. godine.
Obračun poreza na dobit na gospodarsku djelatnost neprofitne organizacije

Neprofitne organizacije Zakonom o porezu na dobit nisu prepoznate kao porezni obveznik, ali su
definirane situacije u kojima su neprofitne organizacije dužne upisati se u sustav poreza na dobit. O
načinu sastavljanja PD obrasca pisali smo u časopisu Računovodstvu i financije broj 1/2026. U ovome
članku autor ističe specifičnosti neprofitnih organizacija vezanih uz obvezu popunjavanja i predaje PD
obrasca te računovodstveno evidentiranje rezultata i prikazivanje istog u financijskim izvještajima.