Domagoj Bakran, mag. oec.

Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću osniva se na jednostavniji, jeftiniji način i uopće
je pravni oblik za ostvarenje poduzetništva tamo gdje za to nije potreban veći kapital. Takvo društvo
kapitala može imati najviše pet članova i jednog člana uprave. Najznačajnija posebnost j.d.o.o.-a je
što takvo društvo mora imati zakonske rezerve koje se koriste na zakonom propisan način. Iako se
j.d.o.o. kao pravni oblik pojavljuje u pravnom prometu od 2012. godine, nedoumice su česte pa su se
na to osvrnuli i autori u tekstu.

Plaćanje predujma uobičajena je stvar u pravnom prometu. U slučajevima kada se ugovara, predujam
najčešće služi za podmirivanje predviđenih izdataka isporučitelja, ali ujedno i kao osiguranje plaćanja.
Bez obzira je li riječ o predujmovima u tuzemstvu ili iz inozemstva ili vezanima uz određene grane
gospodarstva, potrebno je pripaziti na porezne implikacije koje se odnose na predujmove. Autor
u članku navodi način na koji se računovodstveno i porezno postupa s predujmovima, s posebnim
osvrtom na one u graditeljstvu.

OBVEZNICI SASTAVLJANJA GODIŠNJIH FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
• Poduzetnik:
o trgovačko društvo
o podružnica poduzetnika sa sjedištem u drugoj državi
članici ili trećoj zemlji
o poslovna jedinica poduzetnika sa sjedištem u drugoj
državi članici ili trećoj državi ako prema propisima te
države ne postoji obveza vođenja poslovnih knjiga i
sastavljanja financijskih izvještaja te poslovna jedinica
poduzetnika iz države članice ili treće države koji su obveznici poreza na dobit
o kreditna unija
o FINA
o HBOR
o svaka pravna i fizička osoba, koja je obveznik poreza na
dobit

Hrvatski porezni obveznici se sve češće suočavaju sa situacijama u kojima su obvezni platiti porez u
poreznoj jurisdikciji koja nije njihova. S obzirom na suverenost svake države, postoji mogućnost da
poslovanje u inozemstvu podliježe plaćanju poreza u toj državi. Ako hrvatski porezni obveznik ostvari
prihode ili dobit izravno iz inozemstva koji podliježu porezu na dobit po odbitku, taj porez plaćen
u inozemstvu mora biti evidentiran u poslovnim knjigama te, ako je moguće, uračunat u poreznu
prijavu.
Autor članka analizira računovodstveni i porezni tretman poreza na dobit odnosno poreza na dobit
po odbitku koji je plaćen u inozemstvu.

Pravila za utvrđivanje rezultata poslovne godine definirana su Zakonom o računovodstvu i
odgovarajućim standardima financijskog izvještavanja (mikro, mali i srednji poduzetnici HSFI, a veliki
poduzetnici i subjekti od javnog interesa MSFI). Financijski izvještaji usvajaju se temeljem Zakona
o trgovačkim društvima te se na osnovu usvojenih izvještaja donose odluke o raspodjeli dobiti (ili
pokriću gubitka). Prilikom utvrđivanja prava na isplatu dividende/udjela u dobiti fizičkim osobama,
potrebno je obračunati i pripadajući porez na dohodak (na temelju Zakona o porezu na dohodak). U
članku autori prikazuju računovodstveni i porezni tretman najčešćih slučajeva izglasavanja i isplate
novčanih dividendi/udjela u dobiti.

Neprofitne organizacije Zakonom o porezu na dobit nisu prepoznate kao porezni obveznik, ali su
prepoznate situacije u kojima su neprofitne organizacije dužne upisati se u sustav poreza na dobit.
Onačinu sastavljanja PD obrasca pisali smo u časopisu Računovodstvu i financije broj 1/2025.
U ovome članku autor ističe specifičnosti neprofitnih organizacija vezanih uz obvezu popunjavanja
i predaje PD obrasca te računovodstveno evidentiranje rezultata i prikazivanje istog u financijskim
izvještajima.

Visinu kamatne stope na zajmove između povezanih osoba određuje ministar financija odlukom, koja
se objavljuje u Narodnim novinama. Pravilo je da se kamatna stopa objavljuje u godini koja prethodi
godini u kojoj će se ta kamata primjenjivati. Ministar je odlučio da kamata između povezanih osoba
u 2025. godini iznosi 4,38 %.

Prijava poreza na dobit sastavlja se za porezno razdoblje koje u praksi najčešće završava 31. prosinca.
Obveznici poreza na dobit dužni su poreznu prijavu predati na PD obrascu najkasnije četiri mjeseca
nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit, osim u posebnim slučajevima (statusne
promjene, stečaj, likvidacija, prestanak poslovanja). Za 2024. godinu obveza poreza na dobit utvrđuje
se na novom PD obrascu. Sukladno posljednjim izmjenama Zakona o porezu na dobit, obveza poreza
na dobit dospijeva na zadnji dan roka za podnošenje porezne prijave.

Za 2024. godinu godišnji financijski izvještaji sastavljaju se prema Zakonu o računovodstvu (Nar. nov.,
br. 85/24.) i prema Pravilniku o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (Nar. nov., br. 95/16.,
144/20. i 158/23.), kojim su propisani obrasci financijskih izvještaja: bilanca, račun dobiti i gubitka,
izvještaj o novčanim tokovima po direktnoj i indirektnoj metodi, izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj
dobiti i izvještaj o promjenama kapitala.
Sukladno sada već uhodanoj praksi, poduzetnici sastavljaju svoj godišnji financijski izvještaj u eurima i centima.
U vrijeme pisanja ovoga članka na mrežnoj stranici FINA-e objavljen je GFI POD u Excelu verzija 5.0.0. od 26.
travnja 2024. godine koji se primjenjuje za predaju izvještaja za 2024. godinu.
Autori u članku obrađuju zakonski okvir relevantan za sastavljanje izvještaja za 2024. godinu s osvrtom
na prikaz knjiženja prikaza isječaka financijskih izvještaja na primjerima i izvještavanje utjecaja mjera
za očuvanje radnih mjesta na prihode odnosno račun dobiti i gubitka.

Polazna osnovica za izračun zatezne kamate je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta. …