Računovodstveno evidentiranje primljenih i danih predujmova
Plaćanje predujma nije rijetka pojava u pravnom prometu. U slučajevima kada se ugovara, predujam
najčešće služi za podmirivanje predviđenih izdataka isporučitelja, ali ujedno i kao osiguranje plaćanja.
Bez obzira je li riječ o predujmovima u tuzemstvu ili iz inozemstva ili vezanima uz određene grane
gospodarstva, potrebno je pripaziti na porezne implikacije koje se odnose na predujmove. Fiskalizacija
nas je u slučaju izdavanja storno računa za predujam vratila na staro pa se nakon 1. 1. 2026. storno
računa za predujam opet izdaje kao zaseban dokument. Autor u članku navodi način na koji se
računovodstveno i porezno postupa s predujmovima, s posebnim osvrtom na one u graditeljstvu.
Podsjetnik na predaju financijskih izvještaja i poreznih prijava za 2025. godinu
Podsjetnik na predaju financijskih
izvještaja i poreznih prijava za
2025. godinu
Priznavanje i računovodstveno praćenje poreza po odbitk uplaćenog u inozemstvu
Hrvatski porezni obveznici sve se češće suočavaju sa situacijama u kojima su obvezni platiti porez na
dobit u poreznoj jurisdikciji koja nije njihova. S obzirom na suverenost svake države, postoji mogućnost
da poslovanje u inozemstvu podliježe plaćanju poreza u toj državi. Ako hrvatski porezni obveznik ostvari
prihode ili dobit izravno iz inozemstva koji podliježu porezu na dobit po odbitku, taj porez plaćen u
inozemstvu trebao bi biti evidentiran u poslovnim knjigama te, ako je moguće, uračunat u poreznu prijavu.
Autor članka analizira računovodstveni i porezni tretman poreza na dobit odnosno poreza na dobit
po odbitku koji je plaćen u inozemstvu.
Provođenje samoprocjene sustava financijskog upravljanja i kontrola za 2025. godinu kod neprofitnih organizacija
Sve neprofitne organizacije koje su za 2025. godinu obvezno vodile dvojno knjigovodstvo imaju obvezu
provođenja samoprocjene učinkovitog i djelotvornog funkcioniranja sustava financijskog upravljanja
i kontrola za 2025. godinu. Samoprocjena se provodi popunjavanjem Upitnika o funkcioniranju
sustava financijskog upravljanja i kontrola. Upitnike nije potrebno dostavljati Ministarstvu financija,
već ostaju kod neprofitne organizacije koja ih je dužna čuvati najmanje sedam godina od završetka
godine za koju se provodi samoprocjena. Krajnji rok za provođenje samoprocjene za 2025. godinu je
1. travnja 2026. godine.
Računovodstveni i porezni tretman isplate dividendi/udjela u dobiti u 2026. godini
Pravila za utvrđivanje rezultata poslovne godine definirana su Zakonom o računovodstvu i
odgovarajućim standardima financijskog izvještavanja (mikro, mali i srednji poduzetnici HSFI, a veliki
poduzetnici i subjekti od javnog interesa MSFI). Financijski izvještaji usvajaju se temeljem Zakona
o trgovačkim društvima te se na osnovu usvojenih izvještaja donose odluke o rasporedu rezultata
(raspodjeli dobiti ili pokriću gubitka). Prilikom utvrđivanja prava na isplatu dividende/udjela u dobiti
fizičkim osobama, tada je potrebno obračunati i pripadajući porez na dohodak (na temelju Zakona o
porezu na dohodak). U članku autori prikazuju računovodstveni i porezni tretman najčešćih slučajeva
izglasavanja i isplate novčanih dividendi/udjela u dobiti.
Obračun poreza na dobit na gospodarsku djelatnost neprofitne organizacije
Neprofitne organizacije Zakonom o porezu na dobit nisu prepoznate kao porezni obveznik, ali su
definirane situacije u kojima su neprofitne organizacije dužne upisati se u sustav poreza na dobit. O
načinu sastavljanja PD obrasca pisali smo u časopisu Računovodstvu i financije broj 1/2026. U ovome
članku autor ističe specifičnosti neprofitnih organizacija vezanih uz obvezu popunjavanja i predaje PD
obrasca te računovodstveno evidentiranje rezultata i prikazivanje istog u financijskim izvještajima.
Kamatna stopa na zajmove između povezanih osoba u 2026. godini
Visinu kamatne stope na zajmove između povezanih osoba određuje ministar financija odlukom, koja
se objavljuje u Narodnim novinama. Pravilo je da se kamatna stopa objavljuje u godini koja prethodi
godini u kojoj će se ta kamata primjenjivati. Ministar je odlučio da kamata između povezanih osoba
u 2026. godini iznosi 2,65 %.
Prijava poreza na dobit za 2025.godinu
Prijava poreza na dobit sastavlja se za porezno razdoblje koje u praksi najčešće završava 31. prosinca.
Obveznici poreza na dobit dužni su poreznu prijavu predati na PD obrascu najkasnije četiri mjeseca
nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit, osim u posebnim slučajevima (statusne
promjene, stečaj, likvidacija, prestanak poslovanja). Sukladno posljednjim izmjenama Zakona o
porezu na dobit, obveza poreza na dobit dospijeva na zadnji dan roka za podnošenje porezne prijave.
Sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja za 2025. godinu
Za 2025. godinu godišnji financijski izvještaji sastavljaju se u skladu sa Zakonom o računovodstvu (Nar.
nov., br. 85/24. i 145/24.) te Pravilnikom o strukturi i sadržaju godišnjih financijskih izvještaja (Nar.
nov., br. 107/25.), kojim su propisani obrasci financijskih izvještaja: bilanca, račun dobiti i gubitka,
izvještaj o novčanim tokovima po direktnoj i indirektnoj metodi, izvještaj o ostaloj sveobuhvatnoj
dobiti i izvještaj o promjenama kapitala.
Pri sastavljanju godišnjih financijskih izvještaja poduzetnici su dužni osigurati primjenu propisanih
računovodstvenih politika, pravilnu klasifikaciju i mjerenje imovine, obveza, prihoda i rashoda te usklađenost
s obrascima i tehničkim zahtjevima za predaju izvještaja propisanim od strane Financijske agencije. U vrijeme
pisanja ovoga članka na mrežnoj stranici FINA-e objavljen je GFI POD u Excelu verzija 6.0.0. od 18. ožujka 2025.
godine koji se primjenjuje za predaju izvještaja za 2025. godinu.
Autori u članku obrađuju zakonski okvir relevantan za sastavljanje godišnjih financijskih izvještaja za
2025. godinu s osvrtom na praktične primjere knjiženja te prikaz pojedinih pozicija financijskih izvještaja.
Promjena obračuna amortizacije
Računovodstveni okvir nalaže da je svaki poduzetnik dužan, prije početka korištenja osnovnog
sredstva, procijeniti korisni vijek upotrebe temeljem kojeg utvrđuje stopu amortizacije odnosno
godišnji iznos amortizacije. Sukladno HSFI 6 odnosno MRS 16, poduzetnici su dužni korisni vijek
upotrebe preispitati barem jednom na kraju svake poslovne godine. Ukoliko se utvrdi da je došlo do
promjene u procjeni korisnog vijeka upotrebe, poduzetnik treba učinke promjene prikazati u skladu
s HSFI 3 odnosno MRS 8, kao promjenu računovodstvene procjene. Autor u članku definira promjene
u računovodstvenim procjenama i daje primjere evidentiranja promjene procjene korisnog vijeka
upotrebe odnosno promjene stopa amortizacije dugotrajne materijalne imovine.