Domagoj Bakran, mag. oec.

Obračunsko plaćanje predstavlja nenovčanu namiru dospjelih potraživanja. Obračunska plaćanja u
poslovnoj praksi čine prijeboj, cesija, preuzimanje duga i asignacija. Tim nenovčanim plaćanjem vrlo
se često održava likvidacija društva, ali i vodi briga o naplativosti potraživanja od kupaca.
Autor u članku daje primjere računovodstvenog evidentiranja prijeboja (kompenzacije), cesije,
preuzimanja duga i asignacije te navodi situacije u kojima isti nisu dopušteni.

Uvoz robe predstavlja svaki unos dobara u Europsku uniju koja nisu u slobodnom prometu na području
Europske unije, kao i unos dobara koja su u slobodnom prometu na području Europske unije, a potječu
s trećih područja. Autor u članku daje primjere računovodstvenog praćenja uvoza dobara.

Likvidacija je posljednje razdoblje postojanja društva. Likvidacija društva provodi se ako je imovina društva
dostatna kako bi se namirili svi vjerovnici s kamatama, u protivnom se ima provesti stečajni postupak.
Kako bi se likvidacija trgovačkog društva provela u cijelosti, od likvidatora društva traži se poznavanje
računovodstvenih i poreznih propisa, kao i poznavanje odredbi Zakona o trgovačkim društvima. Iz
tog razloga u nastavku članka bit će obrađene posebnosti koje se pojavljuju u procesu likvidacije, kao
i obveze koje je potrebno provesti u samom računovodstvu.

Poslovanje turističkih agencija obilježeno je specifičnostima, što pravnim, što računovodstvenoporeznim. Zakon o pružanju usluga u turizmu propisuje uvjete pod kojima se može obavljati djelatnost
turističke agencije. Nadalje, Zakon o porezu na dodanu vrijednost propisuje posebni postupak
oporezivanja turističkih agencija. Ni računovodstveno praćenje poslovanja turističkih agencija nije
izuzeto od posebnosti. Tema ovoga članka je upravo računovodstveni tretman poslovnih prihoda od
pružanja usluga turističkih agencija, ovisno o načinu poslovanja koji je turistička agencija odabrala/
ugovorila.

Pristizanjem ljetne sezone sve su češći nastupi inozemnih izvođača u Republici Hrvatskoj. Od 2018.
godine u primjeni je oporezivanje nastupa izvođača u slučajevima kada je riječ o isplatama koje nisu
fizičke osobe. Autor u članku navodi situacije kada i na koji način se obračunava i plaća porez na dobit
po odbitku na nastupe inozemnih izvođača.

Hrvatski poduzetnici nerijetko nabavljaju prijevozna sredstva u drugim državama članicama, što
je ulaskom u eurozonu još dodatno olakšano. Preuzimanjem pravne stečevine EU, usvojena su
specifična pravila vezana za isporuke prijevoznih sredstava unutar EU. Za potrebe oporezivanja, a
kasnije i računovodstvenog evidentiranja, bitno je utvrditi tko je isporučitelj prijevoznog sredstva te
radi li se o novom ili rabljenom prijevoznom sredstvu. U članku autor utvrđuje pravila oporezivanja i
računovodstvenog priznavanja nabave prijevoznog sredstva iz EU.

Polazna osnovica za izračun zatezne kamate je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta. …

Zakon o trgovačkim društvima predviđa, a Zakon o računovodstvu propisuje situacije kada je
poduzetnik obvezan formirati ostale rezerve. Obveza se odnosi na trgovačka društva koja u poslovnim
knjigama imaju evidentirane neotpisane troškove razvoja, kapitalizirane na poziciji nematerijalne
imovine te prihode od metode udjela, u slučajevima kada nije donesena odluka o isplati dobiti.
Autor u članku navodi kada bi se ostale rezerve trebale formirati te daje primjere računovodstvenog
evidentiranja.

Prodaja dugotrajne materijalne imovine česta je transakcija u poslovanju poduzetnika. Porezni i
računovodstveni tretman prodaje dugotrajne materijalne imovine ima svojih specifičnosti, osobito
kada je riječ o prodaji osobnih automobila. Računovodstveni i porezni tretman uvelike ovise o
nekoliko faktora, kao što su: informacija o tome kada je sredstvo nabavljeno, od koga je nabavljeno,
je li postojala mogućnost odbitka PDV-a. Autor u članku prikazuje računovodstveni i porezni aspekt
prodaje dugotrajne materijalne imovine, na primjerima prodaje osobnih automobila.

Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću osniva se na jednostavniji, jeftiniji način i uopće
je pravni oblik za ostvarenje poduzetništva tamo gdje za to nije potreban veći kapital. Takvo društvo
kapitala može imati najviše pet članova i jednog člana uprave. Najznačajnija posebnost j.d.o.o.-a je
što takvo društvo mora imati zakonske rezerve koje se koriste na zakonom propisan način. Iako se
j.d.o.o. kao pravni oblik pojavljuje u pravnom prometu od 2012. godine još uvijek ima nedoumica i
pitanja vezanih na tu temu pa su se na ista osvrnuli i autori u tekstu.