Posebnosti otkazivanja ugovora o radu za vrijeme privremene nesposobnosti za rad
U odredbama o prestanku ugovora o radu javlja se zakonska zaštitna funkcija koja se ogleda
u dodatnim aktivnostima koje je poslodavac dužan provesti prilikom jednostranog otkazivanja
ugovora o radu. Situacija se dodatno komplicira kada se radnik koristi pravom poštede od rada radi
privremene nesposobnosti za rad odnosno bolovanjem.
Evidencija o radnom vremenu direktora i ostala izuzeća kod vođenja evidencija radnog vremena radnika
Poslodavac je dužan voditi evidenciju o radnicima koji su kod njega zaposleni. Evidencija mora
sadržavati podatke o radnicima i radnom vremenu. Posebnim Pravilnikom određeno je što te
evidencije moraju sadržavati, tko ih vodi, na temelju kojih isprava, koliko ažurno, koliko smo dužni
čuvati propisane evidencije i slično.
No u praksi se razmjerno često javlja pitanje što sa samim poslodavcem, rukovodećim osobljem,
radnicima članovima obitelji poslodavca fizičke osobe odnosno osobama kojima je teško mjeriti
radno vrijeme iz očitih razloga.
Skraćeni postupak za prestanak postojanja udruge
Primijećeno je kroz vrijeme da likvidacija koja se provodi nad udrugom ima izvjesno trajanje. Nužno
je ispoštivati zakonom predviđene procedure.
Postoje slučajevi kada je uistinu nepotrebno provoditi dugotrajan i strogo formalan postupak
likvidacije udruge jer se svrha Zakona može postići i na jednostavniji način.
Dodatan rad radnika prema izmijenjenom Zakonu o radu
Radnik koji je zaposlen i radi u punom radnom vremenu kod jednog poslodavca odnosno radi u
nepunom radnom vremenu kod više matičnih poslodavaca, tako da je njegovo ukupno radno vrijeme
40 sati tjedno, može dodatno raditi na temelju ugovora o dodatnom radu za drugog poslodavca.
Koje su zakonske pretpostavke, posebice sada nakon izmjene Zakona o radu, o kakvom se ugovoru
radi, o kakvoj se notifikaciji poslodavca radi i na brojna slična pitanja, autorica odgovara u tekstu
koji slijedi.
Obračunska plaćanja u uvjetima blokade računa
Tržište je uvijek turbulentno i svakodnevno poslovanje može dovesti do poteškoća pa i blokade
računa poduzetnika. Koji su bili koraci zakonodavca i koja su ograničenja stavljena pred osobe koje
se suočavaju s takvom situacijom, autorica obrađuje u ovome članku.
Stečaj udruge
Zakon o udrugama navodi razloge prestanka udruge, među ostalima i stečaj kao jedan od razloga
prestanka, no provođenje stečajnog postupka nadalje ne uređuje, već to prepušta specijalnom
zakonu, Stečajnom zakonu.
Koji su razlozi otvaranja stečajnog postupka i kako se ima provesti, autorica predstavlja u tekstu koji
slijedi.
Izmjene ugovora o radu prema Izmjenama i dopunama Zakona o radu
Ugovor o radu je dvostranoobvezni ugovor po kojemu svaka ugovorna strana ima obveze prema
drugoj ugovornoj strani. Prilikom sklapanja ugovora o radu uvijek se radi o suglasnosti volja ugovornih
strana, stoga je nedopustivo da pojedina ugovorna strana pokuša pojedini uglavak izmijeniti
jednostrano, onako kako joj odgovara, bez pokušaja dogovora sa suprotnom stranom.
Pravni, računovodstveni i porezni tretman likvidacije trgovačkog društva
Likvidacija je posljednje razdoblje postojanja društva. Likvidacija društva provodi se ako je imovina
društva dostatna kako bi se namirili svi vjerovnici s kamatama, u protivnom se ima provesti stečajni
postupak.
Kako bi se likvidacija trgovačkog društva provela u cijelosti, od likvidatora društva traži se poznavanje
računovodstvenih i poreznih propisa, kao i poznavanje odredbi Zakona o trgovačkim društvima. Iz
tog razloga u nastavku članka bit će obrađene posebnosti koje se pojavljuju u procesu likvidacije, kao
i obveze koje je potrebno provesti u samom računovodstvu.
Zasnivanje radnog odnosa u udruzi
U godini velikih novina u radnopravnom zakonodavstvu, svakako se valja pozabaviti zasnivanjem
radnog odnosa u udrugama. Udruga kao poslodavac, kako zaposliti radnika, jesmo li dužni provesti
javni natječaj, smijemo li zaposliti radnika u nepunom radnom vremenu, na određeno vrijeme, samo
su neka od pitanja koja nam se nameću
Neprijavljeni rad stranaca
Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada primjenjuje se i na državljanina treće zemlje koji nema
zakonit boravak sukladno propisu kojim se uređuju uvjeti ulaska, kretanja, boravka i rada stranaca
koji su državljani trećih zemalja.
Pitanje rada stranaca rješava se kroz dva propisa, Zakonom o strancima i Zakonom o suzbijanju
neprijavljenoga rada, a postavlja se pitanje kako valja postupiti i kako ta dva propisa koegzistiraju u
praksi.