Pravna osnova radnog odnosa je, u skladu sa Zakonom o radu, ugovor o radu. No moguće je sklopiti s
određenom osobom neki drugi pravni posao, predmet kojega je također rad. Pravna osnova obavljanja
tog posla ne mora nužno biti radni odnos. Koje su zakonske mogućnosti, autorica problematizira u
tekstu koji slijedi.
Brojni potrošači prate sniženja i razne druge oblike posebnih oblika prodaje ne bi li nabavili željeni
proizvod. Kako su sezonska sniženja u punom jeku, može se dogoditi da proizvod koji smo kupili
pokaže nedostatak ili pak da smo se malo zanijeli u kupovini shvativši za koji dan da zapravo i ne
želimo taj proizvod, bez obzira na to ima li stvar nedostatak ili nema.
Koje su obveze nas kao potrošača i što je prema potrošačima dužan poduzeti prodavatelj prema
Zakonu o obveznim odnosima?
Ovršni zakon uređuje postupak po kojem sudovi i javni bilježnici provode prisilno ostvarenje tražbina
na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava. Ovrha na plaći skup je radnji pomoću kojih ovrhovoditelj
prisilno ostvaruje svoje novčane tražbine. Ovršni zakon stavlja pred poslodavce, dužnikove dužnike
odgovornu zadaću. Sam propis se i razmjerno često mijenja stvarajući nepovjerenje jesmo li postupili
ispravno u svakoj situaciji koja nam se javlja u svakodnevnom poslovanju.
Proračunski korisnici i neprofitne organizacije na tržištu se mogu pojaviti u ulozi trgovca i tada postoji
cijeli niz obveza prema Zakonu o zaštiti potrošača koje su obvezni izvršavati.
Kako je zaštita potrošača pravno vrlo dinamično područje, autorica u tekstu predstavlja promjene
koje donosi novi Zakon o zaštiti potrošača.
Zakon o obavljanju studentskih poslova uređuje odnose između naručitelja, izvođača i posrednika
koji koordinira nevedeni trostrani pravni posao.
Tko su naručitelj, izvršitelji, posrednici, studenti, druge osobe, kakav ugovor valja sklopiti, kakvim
evidencijama valja popratiti rad studenata? Autorica iznosi u radu koji slijedi.
Djeca u društvu uživaju posebnu zaštitu, od strane obitelji, ustanova, brojnih propisa, društva kao
cjeline. O najboljem interesu djeteta prije svega trebali bi brinuti njegovi roditelji odnosno skrbnici,
ali i nadležne institucije i ostali subjekti s kojim dijete dolazi u doticaj. Stoga ne čudi kako je i Uredba
o zaštiti podataka posebno uredila odnos osobnih podataka i djece.
U skladu sa sveobuhvatnim promjenama u potrošačkom pravu uz već izmijenjen Zakon o obveznim
odnosima, predstavljamo i promjene Zakona o zaštiti potrošača. Izmjene su brojne. Promjene u
sankcioniranju trgovaca, uvođenje i razjašnjavanja digitalnog sadržaja i digitalnih usluga, promjene
kod pisanog prigovora potrošača, posebnih oblika prodaje, novine kod nepoštene poslovne prakse,
obveza obavještavanja potrošača i još mnogo toga, sve do primjene načela oportuniteta prilikom
postupanja kod nepravilnosti.
Zaštita potrošača pravno je vrlo raznoliko i živo područje s čestim intervencijama u propise ne bi li se
hvatao korak s promjenljivom današnjicom.
Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću osniva se na jednostavniji, jeftiniji način i uopće
je pravni oblik za ostvarenje poduzetništva tamo gdje za to nije potreban veći kapital. Takvo društvo
kapitala može imati najviše tri člana društva i jednog člana uprave. Najznačajnija posebnost j.d.o.o.-a
je što takvo društvo mora imati zakonske rezerve koje se koriste na zakonom propisan način. Iako se
j.d.o.o. kao pravni oblik pojavljuje u pravnom prometu od 2012. godine, još uvijek ima nedoumica i
pitanja vezana na tu temu pa su se na ista osvrnuli i autori u tekstu.
Udruge u skladu sa svojim statutarnim ciljevima mogu imati široko područje djelovanja. Samim
time javlja se potreba teritorijalno se približiti članovima i/ili budućima, ma gdje oni živjeli. Razlozi
za osnivanje podružnica su mnogobrojni, stoga svaka udruga donosi odluku u skladu s probicima,
željama i potrebama vlastitih članova.
Kako valja postupiti kad se donese odluka o osnivanju ustrojstvenog oblika i kako takav oblik posluje,
autorica razlaže u tekstu koji slijedi.
Rad državljana Ukrajine u Republici Hrvatskoj Na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske o uvođenju privremene zaštite u Republici Hrvatskoj za raseljene osobe iz Ukrajine od 7. ožujka 2022. godine, državljanima …
