Neoporezivi primici u ispravi o plaći i naknadi plaće
Poslodavac je dužan na obračunskoj ispravi posebno iskazati primitke na temelju radnog odnosa
u smislu članka 90.a Zakona o radu koje isplaćuje radniku skupa s plaćom. Navedena obveza je
propisana člankom 93. Zakona o radu i primjenjuje se od 1. siječnja 2023. godine, a propisani sadržaj
obračuna koji se uručuje radniku je uređen Pravilnikom o sadržaju obračuna plaće, naknade plaće,
otpremnine i naknade za neiskorišteni godišnji odmor prema kojemu su poslodavci dužni do 1.
listopada 2023. godine uskladiti sadržaj obračunskih isprava koje uručuju radnicima. Na temelju
obračunske isprave radnik dobiva uvid u način utvrđivanja i visinu iznosa plaće i ostalih primitaka
te ispravnost obračuna javnih davanja o čemu ovise njegova socijalna prava. U članku se objašnjava
propisani sadržaj obračunske isprave po pitanju neoporezivih primitaka i navodi se iznimka od obveze
iskazivanja podataka za pojedine neoporezive primitke.
Neoporezive potpore i nagrade
Primici koje radnik može ostvariti na temelju radnog odnosa i ne smatraju se plaćom uređeni su
kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, aktom poslodavca ili ugovorom o radu. Takvi primici
imaju obilježje materijalnog prava ili naknade troška. Porezni propisi određuju pod kojim uvjetima i do
kojih visina se primici koje radnici ostvaruju na temelju radnog odnosa mogu isplatiti neoporezivo, tj.
bez plaćanja javnih davanja. U praksi se često postavlja pitanje koje vrste potpora/pomoći i nagrada
poslodavci mogu neoporezivo isplatiti svojim radnicima, je li dopuštena isplata u gotovu novcu i na
zaštićeni račun na kojem se ne provodi ovrha te na koji način i u kojim rokovima se isplate takvih
primitaka prijavljuju na obrascu JOPPD. Više o navedenome pročitajte u nastavku članka.
Očinski dopust – iskazivanje u obrascu JOPPD
Trajanje očinskog dopusta se za razliku od drugih prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora
računa u radnim danima (ne u kalendarskim) i koristi se u neprekidnom trajanju. U očinski dopust se
ubrajaju samo dani u kojima zaposleni otac inače radi prema rasporedu radnog vremena. Ako nema
obvezu raditi u dane vikenda, blagdane i neradne dane, ti dani mu se ne ubrajaju u dane očinskog
dopusta. Samozaposlenom ocu se prema zdravstvenim propisima tjedan računa kao šest radnih dana
neovisno o radnom vremenu u kojemu obavlja djelatnost. Kako se utvrđuje visina naknade plaće
odnosno novčane naknade za vrijeme korištenja očinskog dopusta i kako se očinski dopust iskazuje u
obrascu JOPPD, pročitajte u nastavku članka.
Rad na izdvojenom mjestu rada ili rad na daljinu
Poslodavac s radnikom može dogovoriti da se ugovoreni rad obavlja u prostoru koji nije prostor poslodavca, a Zakon o radu (Nar. nov., br. 93/14. – 151/22.) u tom smislu poznaje dva modela: rad na izdvojenom mjestu rada i rad na daljinu. Koja je razlika između rada na izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu? […]
Bolovanje na teret poslodavca
Radnik koji je privremeno nesposoban za rad zbog bolesti ili ozljede, odnosno koji je radi liječenja ili medicinskog ispitivanja smješten u zdravstvenu ustanovu ili je privremeno spriječen obavljati rad zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne može obaviti izvan radnog vremena ima pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti, tj. spriječenosti za rad.
Bolovanje na teret poslodavca
Radnik koji je odsutan s rada zbog privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti ili ozljede (dalje:
bolovanje) ostvaruje pravo na naknadu plaće. Trošak naknade plaće za bolovanje je podijeljen
između poslodavca i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje: HZZO) na način da za prva
42 dana bolovanja radnika (7 dana za radnike-invalide rada) naknadu plaće isplaćuje poslodavac na
svoj teret, a od 43. dana (8. dana za radnike-invalide rada) naknadu plaće isplaćuje poslodavac, ali na
teret sredstava HZZO-a. Iznimka su radnici koji su navršili 70 godina starosti i radnici upućeni na rad
dok se nalaze u trećoj državi. Uvažavajući ograničenja iz propisa o zdravstvenom osiguranju i načelo
primjene povoljnosti za radnike, visinu naknade plaće za prva 42 dana bolovanja uređuje poslodavac
izvorima radnog prava.
Tko može biti uzdržavani član na poreznoj kartici?
Osobni odbitak je neoporezivi dio dohotka za koji se smatra da služi za podmirivanje osnovnih životnih potreba poreznog obveznika. Porezni obveznik koji uzdržava djecu ili članove uže obitelji, može povećati iznos osobnog odbitka, platiti manje predujma poreza na dohodak i tako uvećati neto primitke tijekom godine. Uzdržavani članovi obitelji mogu biti: Djeca (djeca koju roditelji, […]
Obračun plaće za člana uprave i izvršnog direktora trgovačkog društva, likvidatora i upravitelja zadruge
Član uprave i izvršni direktor trgovačkog društva, likvidator i upravitelj zadruge (dalje u tekstu: član
uprave) ne mora i može biti radnik u radnom odnosu u društvu (ili zadruzi) u kojemu obavlja funkciju.
Za člana uprave koji je zaposlen u društvu u kojemu obavlja funkciju člana uprave, doprinosi se
obračunavaju na propisanu mjesečnu osnovicu za obračun doprinosa za zaposlene članove uprave
koja iznosi najmanje 888,67 €1 u 2023. godini. Ako je član uprave osiguran po drugoj osnovi (npr. radni
odnos u drugom društvu, obavljanje samostalne djelatnosti i dr.), Porezna uprava će u godišnjem
obračunu uzeti u obzir sve osnovice prema kojima su obračunavani doprinosi u tijeku godine i utvrditi
možebitnu razliku za uplatu doprinosa (godišnja osnovica za člana uprave koji cijelu 2023. godinu
obavlja funkciju iznosi najmanje 10.664,04 €). Ako se utvrdi razlika doprinosa izdaje se rješenje prema
kojemu je obveznik uplate sam član uprave. Kao i svakom drugom zaposleniku, zaposlenom članu
uprave se smiju isplatiti i neoporezive naknade, potpore i nagrade do iznosa određenih poreznim
propisima (troškovi službenog puta, naknada za prehranu, regres…).
Neoporezivi troškovi prehrane radnika
Poslodavac smije svim svojim radnicima (zaposlenima na neodređeno ili određeno, s punim ili
nepunim radnim vremenom) neoporezivo nadoknaditi troškove prehrane. Porezni propisi u tom
smislu predviđaju dva modela neoporezivih primitaka za radnike: isplatu u novcu do 796,44 €
godišnje ili podmirivanje prehrane na temelju vjerodostojne dokumentacije do 1.592,76 € godišnje.
Izmjenama poreznih propisa krajem 2022. godine zakonodavac je povećao iznos koji radnik smije
neoporezivo primiti u novcu po osnovi troška prehrane. Isto tako, radnik sada smije primiti dvije
različite neoporezive nadoknade u tijeku godine, što do ove godine nije bilo dozvoljeno. S druge
strane, uvedene su određene restrikcije pa se tako od početka 2023. godine ovi neoporezivi primici
vezuju za trajanje radnog odnosa i ograničeni su na mjesečnoj razini. Na koji način i do kojih iznosa
radnik neoporezivo smije primiti naknade troškova prehrane, pročitajte u nastavku članka.