Naslovnica Novosti Pregled izmjena poreznih propisa primjenjivih od 01. siječnja 2020.

Pregled izmjena poreznih propisa primjenjivih od 01. siječnja 2020.

Paket zakonskih promjena koje čine četvrti krug porezne reforme započete 2017. godine, usvojen je početkom prosinca 2019. godine i objavljen u Narodnim novinama broj 121/19. Riječ je o devet zakona kojima se mijenjanju i dopunjuju dosadašnji propisi, a  većina novih i izmijenjenih odredbi stupa na snagu i primjenjuje se od 1. siječnja 2020. godine.

Kako bi olakšali snalaženje u izmijenjenim poreznim pravilima, donosimo sažetak najvažnijih poreznih novina. U zasebnim rubrikama ovog broja časopisa Računovodstvo i financije detaljnije objašnjavamo izmjene koje se odnose na najvažnije vrste poreza, a u narednim brojevima časopisa kontinuirano ćemo donositi osvrte na izmijenjenu pravnu regulativu poreznog sustava Hrvatske.

Domagoj Bakran, mag. oec.

mr. sc. Miljenka Cutvarić

mr. sc. Kornelija Sirovica

dr. sc. Marija Zuber

NAJVAŽNIJE NOVINE ČETVRTOG KRUGA POREZNE REFORME

  1. UVOD

Sabor RH je u prosincu 2019. godine usvojio devet poreznih zakona kojima se od 1. siječnja 2020. godine uvode nove promjene u porezni sustav Hrvatske. Vlada Republike Hrvatske je ovaj novi paket propisa predstavila kao četvrti krug porezne reforme započete 1. siječnja 2017. godine. Podsjećamo, prvim krugom porezne reforme provedenim od 1. siječnja 2017. godini naglasak je bio na promjenama stopa izravnih vrsta poreza (poreza na dohodak i poreza na dobit) i proširenju isporuka koje se oporezuju sniženim stopama poreza na dodanu vrijednost, ali taj krug nije u cijelosti realiziran kako je prvotno planirano jer se naknadno odustalo od uvođenja poreza na nekretnine. U 2018. su provedene manje korekcije poreznog sustava, a u 2019. godini se fokus premješta na smanjivanje stopa obveznih doprinosa, promjenu porezne tarife u sustavu poreza na dohodak i daljnje proširenje isporuka koje se oporezuju sniženim stopama poreza na dodanu vrijednost.

Kao i u prethodna tri kruga, Vlada RH je obrazložila da je cilj četvrtog kruga porezne reforme daljnje fiskalno rasterećenje građana i gospodarstva te dodatno pojednostavljenje poreznog sustava, uz smanjivanje administrativnih obveza poreznih obveznika. Uz to, kao cilj četvrtog kruga porezne reforme navodi se nužnost uvođenja mehanizama kojima je svrha spriječiti korištenje poreznih pogodnosti za svrhe za koje te pogodnosti nisu namijenjene.

Četvrti krug porezne reforme obuhvaća sljedećih devet propisa:

  1. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak 
  2. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit
  3. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost
  4. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama
  5. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila
  6. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića
  7. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom
  8. Zakon o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona i 
  9. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnoj suradnji na području poreza.

Izmijenjeni i dopunjeni zakoni stupaju na snagu i počinju se primjenjivati od 1. siječnja 2020. godine, osim Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom koji stupa na snagu 1. travnja 2020., a neke njegove odredbe 1. siječnja 2021. godine. Iznimka od stupanja na snagu 1. siječnja 2020. su i neke odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit  koje će stupiti na snagu 1. siječnja 2022. godine.

Za pravilnu primjenu poreznih propisa nužno je detaljnije uređivanje novih i izmijenjenih instituta u pravilnicima kao podzakonskim aktima. U postupku e-savjetovanja su:

O prijedlozima nabrojanih pravilnika, postupak e-savjetovanja sa zainteresiranom javnosti traje do 27. prosinca 2019. godine. Prema najavi nadležnog ministarstva, izmijenjeni pravilnici trebali bi biti objavljeni u Narodnim novinama početkom 2020. godine.

Nastavno donosimo sažetak najvažnijih novina uvedenih u porezni sustav od 1. siječnja 2020. godine.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

Porezni institut Opis
Osnovni osobni odbitak Od 1. siječnja 2020. godine osnovni osobni odbitak se povećava s 3.800,00 kuna na 4.000,00 kuna. Utvrđuje se množenjem osnovice osobnog odbitka od 2.500,00 kuna i koeficijenta 1,6 (2.500,00 x 1,6 = 4.000,00).
Porezna olakšica pri utvrđivanju godišnjeg dohotka Godišnji porez na dohodak se umanjuje: fizičkim osobama do 25 godina života koje ostvare dohodak od nesamostalnog rada (plaću) i to za 100% razmjernog dijela porezne obveze obračunane na godišnju poreznu osnovicu do 360.000,00 kuna na koju se plaća porez po stopi od 24%, a koja se odnosi na dohodak od nesamostalnoga radafizičkim osobama od 26 do 30 godina života koje ostvare dohodak od nesamostalnog rada (plaću)  i to za 50% razmjernog dijela porezne obveze obračunane na poreznu osnovicu do 360.000,00 kuna na koju se plaća godišnji porez po stopi od 24%, a koja se odnosi na dohodak od nesamostalnog rada. Umanjenje godišnjeg poreza na dohodak navedenim poreznim obveznicima se koristi za cijelo porezno razdoblje u kojemu navršavaju određenu godinu života, tj. olakšica se priznaje prema godini, a ne datumu rođenja. Porezna olakšica za fizičke osobe do 25 godina života odnosno za fizičke osobe od 26 do 30 godina života pri utvrđivanju godišnjeg dohotka koristi se prije propisane olakšice za dohodak od nesamostalnoga rada poreznog obveznika koji ima prebivalište i boravi na području jedinica lokalne samouprave koje su razvrstane u I. skupinu po stupnju razvijenosti odnosno na području Grada Vukovara. Navedenim osobama olakšicu tijekom godine ne može priznavati poslodavac, pri isplati plaće, jer se porezna olakšica priznaje isključivo u posebnom postupku utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak ili u prijavi poreza na dohodak.
Korištenje osobnog odbitka nakon prestanka radnog odnosa Radniku kojemu je prestao radni odnos, bivši poslodavac pri isplati plaće za zadnji mjesec rada može priznati pravo na osobni odbitak, ako ima uvid u njegovu poreznu karticu, a najkasnije do dana dospjelosti plaće za posljednji mjesec rada.
Pravo na osobni odbitak za uzdržavane članove obitelji U iznos ostvarenog godišnjeg primitaka koji ne premašuje 15.000,00 kuna, kao kriterija za određivanje smatraju li se fizičke osobe uzdržavanim članovima uže obitelji odnosno uzdržavanom djecom, počevši za 2020. godinu, uz već postojeće izuzetke, ne uračunavaju se niti nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja i nagrade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja.
Korištenje osobnog odbitka pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka plaća se po stopi od 24%, bez prava na priznavanje osobnog odbitka poreznog obveznika. Iznimno, predujam poreza na dohodak od ostvarenog drugog dohotka po osnovi primitaka učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko ovlaštenih posrednika (srednjoškolskih ustanova i studentskih servisa) plaća se po stopi od 24% na utvrđenu osnovicu koju čini iznos primitka iznad propisanog godišnjeg iznosa od 63.000,00 kuna, a koji se sastoji od godišnjeg neoporezivog primitka po toj osnovi u iznosu od 15.000,00 kuna, uvećanog za iznos godišnjeg osnovnog osobnog odbitka u iznosu od 48.000,00 kuna. 
Obilježja nesamostalnoga rada Prema dopunjenim odredbama Općeg poreznog zakona, korištenjem poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona, smatra se, između ostaloga, kada isplatitelj primitka za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada ugovara s poreznim obveznikom druge načine za obavljanje posla ili kada isplatitelj primitka koristi organizacijske oblike koji su oporezivi nižim poreznim stopama. U navedenim slučajevima koriste se porezne pogodnosti koje nisu namijenjene za određenu skupinu poreznih obveznika pa se, zbog toga, odredbama Zakona o porezu na dohodak propisuju obilježja nesamostalnoga rada za potrebe oporezivanja. Obilježja nesamostalnoga rada, za slučajeve korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona, određuju se temeljem ispunjenja tri kriterija: kontrole ponašanja – obuhvaća činjenice koje pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti i kontrolirati što posloprimac radi i kako obavlja posao, kroz upute, obuku ili druga sredstvafinancijske kontrole – obuhvaća činjenice koje pokazuju ima li poslodavac pravo usmjeriti ili kontrolirati financijske i poslovne strane posloprimčevog radaodnosa stranaka – obuhvaća činjenice koje pokazuju vrstu odnosa među stranama.
Neoporezivi primici Proširen je krug neoporezivih primitaka fizičkih osoba i za: primitke koje fizičke osobe ostvare po osnovi darovanja (materijalnih i financijskih dobara) od pravnih i fizičkih osoba, a za podmirivanje potreba, prikupljenih u humanitarnim akcijama i javno oglašenim akcijama koje imaju općekorisnu svrhu u korist osjetljivih skupina  pomoći i potpore koje neprofitne organizacije, iz sredstava prikupljenih članarina, osim svojim članovima, isplaćuju i članovima uže obitelji preminulog člana neprofitne organizacijenaknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja, do propisanog iznosa premije dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojega radnika, osiguravatelju odnosno HZZO-u, do propisanog iznosa.
Pripadnost poreza na dohodak jedinicama lokalne samouprave Pripadnost poreza na dohodak određuje se prema prebivalištu odnosno uobičajenom boravištu poreznog obveznika. Ako porezni obveznik nema prebivalište niti uobičajeno boravište u Republici Hrvatskoj, pripadnost se određuje prema sjedištu odnosno prebivalištu/uobičajenom boravištu isplatitelja dohotka. Iznimno, pripadnost poreza na dohodak i poreza po osnovi ostvarenog dohotka od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova određuje se prema mjestu gdje se nekretnina odnosno smještajna jedinica nalaze.
Porezno dopustivi otpisi tražbina fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost Ako se porezni obveznik iz osobnih razloga odrekne tražbine po osnovi prodane robe ili obavljenih usluga koja bi u poreznomu razdoblju u kojemu se odrekao tražbine ili kasnijim poreznim razdobljima dovela do primitaka, tada se iznos tražbine utvrđuje kao primitak u godini u kojoj je donesena odluka o odricanju od tražbine. Od 1. siječnja 2020. godine, proširuje se krug tražbina od nepovezanih osoba za koje se ne utvrđuje primitak po osnovi dobrovoljnog odricanja od tražbina, i to: ako porezni obveznik dokaže da troškovi pokretanja određenih postupaka (tražbine koje su utužene ili se zbog njih vodi ovršni postupak, ako su prijavljena u stečajnom postupku nad dužnikom, ili drugom postupku u skladu s posebnim propisima) premašuju iznos tražbine, ili ako dokaže da je pokrenuo određene radnje s ciljem naplate tražbine pri čemu je utvrdio konačnu nemogućnost naplate otpisanog iznosa tražbinekoja su zastarjela i koja u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze 5.000,00 kunapo pojedinom dužniku koji je obveznik poreza na dobit ili obveznik poreza na dohodak po osnovi samostalne djelatnostiotpisi tražbina do 200,00 kunaod nepovezanih fizičkih osoba čiji dug nije nastao po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti, ako ukupno utvrđena tražbina po pojedinoj osobi na zadnji dan poreznog razdoblja ne prelazi taj iznos.
Omogućavanje poslodavcima uvida u podatke sustava ePorezna Porezna uprava može, putem sustava ePorezna omogućiti poslodavcima uvid u podatke koji se odnose na isplaćene neoporezive primitke koje radnik može ostvariti od više poslodavaca tijekom godine te uvid u neiskorišteni iznos osobnog odbitka pri isplati plaće za zadnji mjesec rada radniku kojemu je prestao radni odnos kod toga poslodavca.
Utvrđivanje paušalnog dohotka Poreznim obveznicima koji obavljaju samostalnu djelatnost od koje porez na dohodak utvrđuju u paušalnom iznosu, godišnji iznos poreza ne utvrđuje se rješenjem Porezne uprave, već na temelju PO-SD obrasca koji ovi porezni obveznici podnose Poreznoj upravi.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit

Porezni institut Opis
Fizička osoba kao obveznik poreza na dobit Fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost obveznik je poreza na dobit ako: izjavi da će plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak ili ako obavljanjem djelatnosti u prethodnom poreznom razdoblju ostvari ukupni primitak veći od 7.500.000,00 kuna.
Obveza plaćanja poreza na dobit iz likvidacijske ili stečajne mase Likvidacijska ili stečajna masa, kao pravni slijednici, postaju obveznici poreza na dobit.
Nerezidenti Nerezidenti su osobe kojima nije utvrđena rezidentnost prema čl. 3. stavku 1. Zakona o porezu na dobit, prema posebnom zakonu ili međunarodnom ugovoru.
Utvrđivanje porezne osnovice prema novčanom načelu S trenutnih 3.000.000,00 kuna prag za utvrđivanje porezne osnovice prema novčanom načelu povećava se na 7.500.000,00 kuna.
Paušalno oporezivanje porezom na dobit Obveznici poreza na dobit iz članka 2. stavka 7. Zakona o porezu na dobit (neprofitni sektor) mogu osnovicu poreza na dobit utvrditi u paušalnom iznosu ako u prethodnom poreznom razdoblju nisu po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti ostvarili prihode veće od 7.500.000,00 kuna, umjesto do sada do iznosa propisanog za ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost. Godišnji porez u paušalnom iznosu, iznos predujma paušalnog poreza i razlika godišnjeg paušalnog poreza za uplatu ili povrat utvrđuje se na temelju izvješća, koje porezni obveznik podnosi Poreznoj upravi najkasnije u roku od 15 dana od dana isteka poreznog razdoblja za koje se izvješće podnosi, a ne više rješenjem Porezne uprave.
Darovanja za zdravstvene potrebe Uz plaćanje operativnih zahvata, liječenja, nabavu lijekova i ortopedskih pomagala, troškovi prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove se također smatraju darovanjima za zdravstvene potrebe.
Vrijednosno usklađenje potraživanja Postupanje pažnjom dobrog gospodarstvenika kako bi vrijednosna usklađenja potraživanja od kupaca bila porezno priznata više ne vrijedi isključivo za obveznike poreza na dobit.
Otpis potraživanja Priznaje se otpis potraživanja od nepovezanih osoba, koja su zastarjela i koja u svakom pojedinom poreznom razdoblju ne prelaze 5.000,00 kuna ne samo po pojedinom dužniku koji je obveznik poreza na dobit, već i prema obvezniku poreza na dohodak po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti.
Kontinuitet u oporezivanju pri spajanju, pripajanju ili podjeli U slučaju spajanja, pripajanja ili podjele porezni obveznik dužan je prethodno iskazana usklađenja vrijednosti ili procjene imovine uključiti u poreznu osnovicu, osim ako primjenjuje odredbe članka 20.a do 20.r Zakona. Ako porezni obveznik nema iskazana usklađenja te ako sukladno računovodstvenom propisu nije bio dužan, nije izvršio i ne treba izvršiti određena usklađenja vrijednosti, tada postoji kontinuitet u oporezivanju te postupci statusnih promjena nemaju utjecaja na oporezivanje.
Porezna stopa Porez na dobit plaća se na utvrđenu poreznu osnovicu po stopi: 12% ako su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi do 7.500.000,00 kuna, ili18% ako su u poreznom razdoblju ostvareni prihodi jednaki ili veći od 7.500.000,01 kuna.
Porezno razdoblje Porezno razdoblje, između ostaloga, čini dio poslovne godine ako je razdoblje koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do okončanja poslovanja sukladno posebnim propisima.
Prijava određenih radnji Poreznoj upravi Porezni obveznik koji namjerava pokrenuti postupke premještaja sjedišta ili upravljanja poslovima iz tuzemstva u inozemstvo, spajanja ili podjele, likvidacije i prestanka poslovanja po skraćenom postupku, dužan je te postupke najaviti Poreznoj upravi najkasnije 30 dana prije početka obavljanja formalnih radnji prema nadležnim tijelima te dostaviti podatke o ovlaštenom poreznom savjetniku ako je on uključen u provođenje navedenog postupka.
Izlazno oporezivanje i hibridne neusklađenosti Navedena promjena stupa na snagu 2022. godine. Odnosi se na usklađivanje zakonodavnog okvira s legislativom Europske unije. Promjene se odnose na oporezivanje kapitalne dobiti u trenutku prijenosa iz sjedišta u stalnu poslovnu jedinicu ili obrnuto, prijenosa rezidentnosti ili prijenosa djelatnosti, pri čemu Republika Hrvatska gubi pravo oporezivanja od te imovine. Hibridna neusklađenost predstavlja dvostruki odbitak odnosno odbitak bez uključivanja.
Porez po odbitku Porez po odbitku plaća se po stopi od 15% na naknade za nastupe inozemnih izvođača (umjetnika, zabavljača i športaša) kada naknadu isplaćuje tuzemni ili inozemni isplatitelj prema ugovoru s inozemnom osobom koja nije fizička osoba i u tom slučaju ne nastaje obveza obračuna poreza na dohodak i doprinosa za fizičku osobu izvođača.
Podnošenje porezne prijave Za razdoblje koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do dana spajanja ili podjele te razdoblje koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do otvaranja likvidacije ili stečaja  prijava poreza na dobit podnosi se u roku od 30 dana od isteka poreznog razdoblja, a za razdoblje koje se nastavlja od otvaranja do okončanja postupka likvidacije i za razdoblje koje se nastavlja na posljednju poslovnu godinu do okončanja poslovanja u roku od osam dana od isteka poreznog razdoblja. Ako porezni obveznik ne podnese poreznu prijavu, obveza poreza na dobit utvrdit će se procjenom u skladu s općim poreznim propisom, uzimajući u obzir dostupne podatke iz prethodnih poreznih razdoblja, osobito ostvarene prihode, utvrđene porezne obveze, imovinu te stanje računa kod banaka. Ako se iz svih objektivnih okolnosti može utvrditi da se porezni obveznik ne ponaša kao poduzetnik, porezna obveza će se utvrditi procjenom kao da je došlo do okončanja postupka likvidacije ili drugog postupka kojim porezni obveznik okončava poslovanje u skladu s posebnim propisima.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost

Porezni institut Opis
Opća stopa PDV-a Brisane su odredbe o smanjenju opće stope PDV-a na 24%. Opća stopa 25% ostaje u primjeni i nakon 1. siječnja 2020. godine.
Primjena novih Direktiva U Zakon o PDV-u uključene su odredbe novih Direktiva u pogledu: usklađivanja i pojednostavnjenja određenih pravila sustava PDV-a za oporezivanje trgovine među državama članicama (Direktiva Vijeća (EU) 2018/1919)uključivanja talijanske općine Campione dItalia i talijanskih voda Luganskog jezera u carinsko područje Unije i teritorijalno područje primjene Direktive 2008/118/EZ (Direktiva Vijeća (EU) 2019/475).
Nova pravila kod premještanja dobara (novi članak 7.a. Zakona) Odredbe o premještanju dobara u drugu državu članicu dopunjene su odredbama o pojednostavnjenju u slučaju premještanja dobara u okviru „aranžmana za premještanje dobara”. Ako  se radi o premještanju u okviru „aranžmana za premještanje“ ne smatra se isporukom dobara uz naknadu u trenutku premještanja nego prijenos prava raspolaganja na stjecatelja u drugoj državi članici nastaje nakon što kupac dobra preuzme iz skladišta u državi dopreme. U ovom slučaju premještanje se smatra jednom isporukom u državi članici otpreme i stjecanjem unutar EU u državi članici u kojoj su dobra smještena te nema potrebe za registriranjem isporučitelja u državi članici u koju je obavljeno premještanje dobara radi isporuke drugom poreznom obvezniku. Prijenos prava raspolaganja treba uslijediti najkasnije u roku 12 mjeseci nakon dolaska dobara u državu članicu dopreme. Propisana je obvezna evidencija o premještenim dobrima te evidencija u Zbirnoj prijavi te se očekuje izmjena Obrasca ZP.
Definicija isporuke s prijevozom kod isporuka u nizu (novi članak 13.a Zakona) Kada se ista dobra isporučuju uzastopno te se otpremaju ili prevoze iz jedne države članice u drugu izravno od prvog isporučitelja do zadnjeg kupca u nizu, otprema ili prijevoz pripisuje se samo isporuci koja je obavljena posredniku. Međutim, ako je posrednik isporučitelja obavijestio da ima PDV identifikacijski broj države članice iz koje se dobra otpremaju ili prevoze,  otprema ili prijevoz pripisuje se samo isporuci dobara koju je obavio posrednik. „Posrednikom“ se smatra isporučitelj u nizu različit od prvog isporučitelja, koji sam otprema ili prevozi dobra ili to za njegov račun obavlja treća osoba.
Naknadna promjena porezne osnovice kod naknadnog odobrenja stranom poreznom obvezniku Dopunjen je članak 33. st. 7. u slučaju naknadne promjene porezne osnovice kod isporuka  poreznom obvezniku koji nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište i nije registriran za potrebe PDV-a u tuzemstvu. Porezna osnovica se može izmijeniti ako strani porezni obveznik izvijesti isporučitelja da nije zatražio povrat PDV-a prema odredbama čl. 67. ili čl. 68. Zakona (povrat PDV-a poreznim obveznicima sa sjedištem u trećim zemljama ili u drugoj državi članici).
Proširenje primjene poreznog oslobođenja prema čl. 39. Zakona – isporuke od javnog interesa Porezno oslobođenje za isporuke od javnog interesa iz čl. 39. – proširuje se i na ostale osobe koje obavljaju djelatnosti od javnog interesa neovisno o njihovom organizacijskom obliku i neovisno o tome jesu li osnovani radi ostvarivanja dobiti te isplaćuju li dobit. Prema ovim izmjenama trgovačka društva, obrti i druge osobe za isporuke iz čl. 39. Zakona oslobođeni su PDV-a bez prava na odbitak pretporeza. Porezno oslobođenje primjenjuje se na: zdravstvene usluge (usluge medicinske njege, dentalne medicine i dr.)usluge socijalne skrbiobrazovne uslugeusluge u kulturiusluge povezane sa zaštitom djece i mladeži i dr. Kako se radi o poreznom oslobođenju bez prava na odbitak pretporeza nakon prelaska na porezno oslobođenje ovi su porezni obveznici obvezni ispraviti odbitak pretporeza za gospodarska dobra i za zalihe koja će nakon 1. siječnja 2020. godine koristiti za obavljanje oslobođenih isporuka. Ispravak pretporeza obavlja se u skladu s čl. 63. i 64. Zakona u razdoblju za ispravak za pokretnu imovinu 5 godina i nekretnine 10 godina
Stopa 13% Primjena snižene stope 13% proširuje se i na: pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskog objekta prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti (uključivo i catering usluge, ugostiteljske usluge u objektima jednostavnih usluga, dostava hrane iz ugostiteljskih objekata)snižena stopa ne primjenjuje se na pripremanje i usluživanje pića i napitaka (kava, čaj, sokovi) Stopa 13% primjenjuje se i na nositelje fonogramskih prava (ako su članovi odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanja prava)
Knjiga U-RA Uz svaki Obrazac PDV porezni obveznik podnosi elektroničkim putem i posebnu evidenciju o primljenim računima, što je propisano već od početka 2019. godine. Novim odredbama samo je pojašnjeno da se Knjiga U-RA podnosi uz Obrazac PDV samo za razdoblje oporezivanja za koje je u prijavi PDV-a iskazan pretporez u točki III.1., III.2 i/ili III.3.
Međunarodni cestovni prijevoz putnika na području Hrvatske Porezni obveznik koji obavlja povremeni međunarodni cestovni prijevoz putnika na području RH obvezan je podnijeti Prijavu usluga međunarodnog cestovnog prijevoza putnika prije ulaska u Hrvatsku te ju je obvezan u pisanom obliku imati u prijevoznom sredstvu.
Obračun PDV-a prema naplaćenim naknadama Prema izmjenama čl. 125.j. Zakona povećan je prag za obračun PDV-a prema naplaćenim naknadama sa dosadašnjih 3 mil kn na 7,5 mil kn bez PDV-a. Ako je vrijednost isporuka u 2019. godini bila manja od 7,5 mil kn bez PDV-a porezni obveznik može prijeći na plaćanje prema naplaćenim naknadama od 1. siječnja 2020., te Poreznoj upravi treba dostaviti pisanu izjavu najkasnije do 20. siječnja 2020. godine

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama

Porezni institut Opis promjene
Pravo na povrat trošarine na dizelsko gorivo Propisano je pravo na povrat trošarine na dizelsko gorivo kao pogonsko gorivo u komercijalnom prijevozu robe i putnika osim za prijevoznike u cestovnom prijevozu i za željeznički promet robe i putnika.
Oslobođenje od plaćanje trošarine na električnu energiju Propisano je izravno oslobođenje od plaćanja trošarine na električnu energiju koja se koristi za komercijalni prijevoz robe i putnika željeznicom i tramvajem.
Administrativno rasterećenje Ukida se obveza dostavljanja mjesečnih izvješća nadležnom carinskom uredu za trošarinske obveznike na duhanske prerađevine jer se ti podaci osiguravaju putem obrazaca dnevnog utroška markica i dnevnog obračuna trošarine.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na motorna vozila

Porezni institut Opis promjene
Porezno oslobođenje kod ugovora o darovanju vozila Propisano je  oslobođenje od plaćanja upravne pristojbe za bračne drugove, srodnike u uspravnoj liniji te posvojenike i posvojitelje koji su u tom odnosu s darovateljem, koji rabljeno motorno vozilo stječu na temelju ugovora o darovanju uz uvjet da je to vozilo prethodno registrirano na darovatelja.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića

Porezni institut Opis promjene
Način oporezivanja bezalkoholnog pića Posebni porez na bezalkoholno piće plaćat će se prema volumenu i sadržaju šećera. Posebno će se oporezivati energetski napici koji imaju visoki sadržaj šećera, te sastojke poput metilksantina i taurina.
Način izračuna i visina sastavnica za izračun posebnog poreza Prijelaznim i završnim odredbama propisana je obveza Vlade RH da donese uredbu o utvrđivanju načina izračuna i visine sastavnica za izračun posebnog poreza u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona. Do donošenja Uredbe primjenjuju se visine posebnog poreza propisane važećim Zakonom o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom

Porezni institut Opis
Fiskalizacija pratećih dokumenata koji se izdaju prije izdavanja računa Od 1. travnja 2020. godine, obveznici fiskalizacije moraju fiskalizirati prateće dokumente (ponude, narudžbe i slično) koje izdaju prije samoga računa, a naplaćuju ih u gotovini. Fiskaliziranje pratećih dokumenata ne isključuje potrebu fiskalizacije samoga računa.
QR kod Od 1. siječnja 2021. godine, za potrebe postupka fiskalizacije, račun koji se naplaćuje gotovinom mora sadržavati i QR kod. QR kod je dvodimenzionalan kod koji sadrži zapis određenog seta podataka. Očitavanjem QR koda iskazanog na računu u aplikaciju za provjeru podataka upisat će se svi podaci te na taj način građanima olakšati postupak provjere računa i njihovog prijavljivanja Poreznoj upravi.

Zakon o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona

Porezni institut Opis
Korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona Novim čl. 12.a Zakona uređuju se slučajevi kada se smatra da porezni obveznik koristi porezne pogodnosti protivno svrsi zakona, tj. da ostvaruje porezne pogodnosti koristeći porezni sustav kroz organizacijske oblike koji su oporezivi nižim poreznim stopama, a nisu bili namijenjeni za određenu skupinu poreznih obveznika. To će se osobito smatrati u slučaju kada: isplatitelj primitka za posao koji ima obilježja nesamostalnog rada, ugovara druge načine za obavljanje posla ili koristi organizacijske oblike koji su oporezivi nižim poreznim stopamapoduzetnik učestalo mijenja organizacijski oblik u kojem posluje, odnosno za svaki ugovoreni posao koristi jedan organizacijski oblik koji zatim zamjenjuje drugim, a koji je oporeziv nižim poreznim stopama ili izbjegava ispunjavanje drugih poreznih obveza poduzetnik koristi povezana društva s isključivom svrhom korištenja niže porezne stope radi izbjegavanja plaćanja poreza ili smanjenja porezne obveze.
Odgovornost za porezne obveze u slučaju korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi Ako se u poreznom nadzoru utvrdi korištenje poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona, za porezne obveze koje će se obračunati kao da ih nije bilo, odgovara  porezni obveznik koji se u tom odnosu smatra posloprimcem. Za obračunane porezne obveze, isplatitelj primitka  odgovara kao jamac platac.  
Oporezivanje inozemnih primitaka Poreznom obvezniku koji dobrovoljno prijavi inozemni primitak radi plaćanja poreza na dohodak i doprinosa, porezna obveza nastaje danom prijave inozemnog primitka, bez obzira kada su primici iz inozemstva ostvareni, osim u slučaju kada porezno tijelo pokreće postupak oporezivanja inozemnih primitaka.
Tijek zastare u slučaju smrti poreznog obveznika Zastara za dug ostavitelja u trenutku smrti ne teče od dana smrti poreznog obveznika do trenutka izvršnosti rješenja o njegovim pravnim sljednicima.
Mjesna nadležnost u slučaju smrti poreznog obveznika U slučaju smrti poreznog obveznika, ustrojstvena jedinica poreznog tijela nadležna za donošenje rješenja o pravnim sljednicima je ispostava nadležna prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu ostavitelja.
Poslovni odnosi između povezanih osoba Poslovni odnosi između povezanih osoba priznaju se za svrhe oporezivanja  ako bi i druge osobe koje nisu u takvom međusobnom odnosu pod istim ili sličnim okolnostima utvrdile takve ugovorne uvjete ili uspostavile takve poslovne odnose.
Provođenje poreznog nadzora Porezno tijelo odlučuje kod kojeg će poreznog obveznika provoditi porezni nadzor, vodeći računa o poreznoj snazi poreznog obveznika i objektivnim kriterijima na temelju procjene rizika, pri čemu prioritet imaju veliki poduzetnici iz članka 5. Zakona o računovodstvu.
Prekršajne kazne Nema promjena u visini zapriječenih prekršajnih kazni, samo se preciznije regulira koje povrede zakona se sankcioniraju kao prekršaj.

Više iz kategorije

Ova web stranica koristi kolačiće kako bi pratila korisničko ponašanje u svrhu poboljšanja korisničkog iskustva. Slažem se Više

Send this to a friend