Časopisi

Do 10. siječnja 2025. zaprimaju se prijave projektnih prijedloga na poziv na dodjelu bespovratnih
sredstava „Ulaganje u učinkovitu upotrebu resursa i potpora prelasku na kružno gospodarstvo“.
Na natječaj se mogu javiti poduzeća koja žele investirati u projekte recikliranja građevnog otpada,
biootpada i otpadne plastike. Ukupni iznos bespovratnih sredstava alociran za poziv je 58.000.000,00
eura, dok pojedina poduzeća mogu ostvariti pravo na potporu u iznosima od minimalno 70.000 eura
do maksimalno 800.000 eura (za ulaganja u recikliranje otpadne plastike), 1 milijun eura (za ulaganja
u recikliranje građevinskog otpada) odnosno 1,8 milijuna eura (za ulaganja u recikliranje biootpada).

Početkom listopada 2024. godine na snagu stupa novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije
o radnicima zaposlenim kod poslodavca. Još prije ljeta propis je izašao u službenom listu Republike
Hrvatske kako bismo imali dovoljno vremena za prilagodbu poslovanja. Naravno da su se javile neke
nejasnoće, kao prilikom svake prilagodbe novom propisu. Donosimo neka mišljenja Ministarstva
rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Zakon o tržištu rada uređuje tržište rada kroz posredovanje pri zapošljavanju, profesionalno
usmjeravanje, obrazovanje u cilju povećanja zapošljavanja radne snage, osiguranje za slučaj
nezaposlenosti, mjere aktivne politike zapošljavanja, ostale aktivnosti u cilju poticanja prostorne i
profesionalne pokretljivosti radne snage, novog zapošljavanja i samozapošljavanja, zapošljavanje
na privremenim odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi te ustroj, upravljanje i obavljanje
djelatnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Promjene na tržištu rada su posljednjih godina evidentne, stoga je valjalo uskladiti propis.

Izuzimanja od ovrhe i ograničenja ovrhe uređena su u čl. 172. i 173. Ovršnog zakona (Nar. nov., br.
112/12. – 06/24.).
Dok su odredbe o izuzimanju od ovrhe propisane zakonom i ne podliježu stalnim promjenama,
ograničenja ovrhe ovise o statističkim pokazateljima i podliježu promjenama na godišnjoj razini.
Ograničenja ovrhe ovise o visini prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim
osobama Republike Hrvatske, koji iznos utvrđuje i objavljuje Državni zavod za statistiku svake godine i
to za razdoblje siječanj – kolovoz. O tako utvrđenom iznosu ovise ograničenja ovrhe u sljedećoj godini.
Državni zavod za statistiku je u Nar. nov., br. 124/24., objavio da je prosječna mjesečna isplaćena neto
plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2023.
iznosila je 1.302,00 eura.
Ovaj će se iznos primjenjivati i na plaću za prosinac 2024., koja dospijeva i isplaćuje se u siječnju 2025.

Kad spominjemo trgovačka društva obično su prva asocijacija društva kapitala odnosno dionička
društva i društva s ograničenom odgovornošću. Međutim, Zakon o trgovačkim društvima (dalje u
tekstu: ZTD; Nar. nov., 111/93. – 136/24.), uređuje i drugu vrstu društava – društva osoba. Društva
osoba su poseban oblik udruženja čija je glavna značajka osobna odgovornost članova vjerovnicima
društva čitavom osobnom imovinom. Iako se zbog te značajke društva osoba čine manje privlačnim
od društva kapitala, društva osoba jednostavnija su za osnivanje, pogodnija su za manja poslovanja
koja ne iziskuju velik početni kapital te se njima jednostavnije upravlja uz jednostavniji zakonski okvir.
ZTD propisuje tri vrste društva osoba, a to su javno trgovačko društvo (čl. 68. – čl. 130.), komanditno
društvo (čl. 131. – čl. 147.) i gospodarsko interesno udruženje (čl. 583. – čl. 609.). U društva osoba
udružuju se dvije ili više osoba zbog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom. Kombiniraju
se ulozi članova i njihov osobni rad i angažman za uspješno poslovanje društva, dok se zbog osobne
odgovornosti članova vjerovnicima društva osoba mogu činiti kao sigurnija opcija za ugovaranje
poslova. Njihove specifičnosti izložene su dalje u tekstu ovoga članka.

Financijski inspektorat je uz Hrvatsku narodnu banku, Poreznu upravu i Hrvatsku agenciju za nadzor
financijskih usluga jedno od četiri nadzorna tijela navedena u članku 81. stavka 1. Zakona o sprječavanju
pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 108/17., 39/19. i 151/22., dalje u tekstu: Zakon).
Osim navedena četiri nadzorna tijela, pravo provoditi nadzor nad primjenom Zakona ima i Ured
za sprječavanje pranja novca, ali se u članku 4. stavka 1. točka 9) Zakona, Ured naziva domaćom
financijsko-obavještajnom jedinicom (FOJ), što znači da je i Ured nadzorno tijelo, ali kao FOJ ima
značajniju ulogu u odnosu na ostala četiri nadzorna tijela.
Nadzorna tijela mogu donijeti sektorske smjernice radi jedinstvene primjene Zakona i na temelju
njega donesenih podzakonskih akata. Financijski inspektorat je temeljem ovlaštenja za donošenje
sektorskih smjernica donio i na svojim mrežnim stranicama objavio šest smjernica o kojima će u ovom
članku biti nešto više riječi.
Osim sektorskih smjernica postoje i druge vrste smjernica koje donose nadzorna tijela. Radi se o
smjernicama koje mogu pisanim putem zatražiti obveznici primjene Zakona. Te se smjernice odnose
na primjenu pojedine odredbe Zakona, tako da smjernice možemo podijeliti na opće (koje vrijede za
sve obveznike Zakona na koje se odnose) te posebne ili pojedinačne (one koje se donose temeljem
zahtjeva pojedinog obveznika i služe da se pojasni pojedina odredba Zakona).

Zajednički obrtničku djelatnost mogu obavljati dva ili više supoduzetnika, pri čemu se dohodak
ostvaren obavljanjem zajedničke djelatnosti utvrđuje kao jedinstveni dohodak na isti način kao i u
uvjetima gdje je jedan nositelj obavljanja samostalne djelatnosti.
Po isteku poreznog razdoblja, a najkasnije do 31. siječnja 2025. za 2024. godinu, nositelj zajedničke
djelatnosti obvezan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu ili uobičajenom
boravištu, podnijeti prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti na Obrascu DOH-Z elektroničkim
putem. Međutim, svaki od supoduzetnika plaća porez na dio dohotka koji mu pripada od zajedničke
samostalne djelatnosti, prema Obrascu DOH koji se obvezno mora podnijeti do kraja veljače 2025. za
2024. godinu.

Od 1. siječnja 2025. godine stupio je na snagu novi Pravilnik o utvrđivanju kvote za zapošljavanje
osoba s invaliditetom. Novi pravilnik donosi promjene u načinu određivanja vrijednosti ugovora u
svrhu ispunjenja zamjenske kvote, kao i u postupanjima poslodavaca i pružatelja zamjenskih kvota.
Osobe s invaliditetom neće moći pružati usluge servisiranja i održavanja kao dio zamjenske kvote, a
novim pravilima nastoji se spriječiti zloupotreba kvota. Uvedeno je pravilo prema kojemu će u kvotu
biti priznat samo proizvodni dio vrijednosti ugovora. Nadalje, izmijenjena je odredba ograničenja
ukupne godišnje vrijednosti ugovora o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjenja zamjenske kvote na
temelju osnovice od 36.000,00 € bez PDV-a po zaposlenoj osobi s invaliditetom, osim za zaštitne
radionice gdje se osnovica smanjuje ovisno o broju zaposlenih osoba s invaliditetom.

Izmjenama Zakona o minimalnoj plaći koje su na snazi od 1. siječnja 2025. godine ukinuta je
mogućnost ugovaranja kolektivnim ugovorom do 5 % nižeg iznosa minimalne plaće u odnosu na
visinu minimalne plaće propisane Uredbom Vlade RH. Prema Uredbi Vlade RH, minimalna plaća za
2025. godinu iznosi 970,00 eura bruto. Minimalne plaće prema složenosti poslova određene granskim
kolektivnim ugovorima čija je primjena proširena na sve poslodavce u tim djelatnostima, smatraju
se minimalnim plaćama, ali uz uvjet da ne mogu biti niže od 970,00 eura mjesečno za puno radno
vrijeme. U iznos minimalne plaće nisu uključeni dodaci za rad nedjeljom, blagdanom i neradnim
danima, noćni rad, rad u otežanim uvjetima i za prekovremeni rad.
Poslodavci iz djelatnosti prerađivačke industrije mogu za isplatu minimalnih plaća za prva tri mjeseca
2025. godine, uz propisane uvjete, koristiti novčane potpore Zavoda za zapošljavanje kao novu
kompenzacijsku mjeru iz Programa aktivne politike zapošljavanja za 2025. godinu.

1. siječnja 2025. godine stupile su na snagu nove zakonske odredbe koje donose promjene u obračunu
i isplati plaća s posebnim naglaskom na prilagodbu poreznih stopa tijekom godine. Najznačajnije
promjene se odnose na smanjenje gornjih granica za određivanje poreznih stopa za godišnje dohotke,
što će izravno utjecati na porezne obveznike u pojedinim jedinicama lokalne samouprave (JLS) i to u
onima u kojima su trenutne porezne stope izvan propisanih granica – tijekom prva dva mjeseca 2025.
godine porez na dohodak će se obračunavati prema postojećim poreznim stopama, međutim od
1. ožujka 2025. godine počinje primjena novih poreznih stopa. Kod JLS s postojećim stopama unutar
zakonskih granica, obračun poreza ostaje nepromijenjen tijekom cijele godine. Već od isplata koje
slijede od 1. siječnja 2025. godine, primjenjuju se novi iznosi osnovnog osobnog odbitka i poreznih
osnovica jer se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava i plaća prema
propisima važećim na dan isplate primitka. Kod obračuna doprinosa, stope i vrste doprinosa ostaju
nepromijenjene, međutim mijenja se mogućnost korištenja određenih olakšica, što ima za rezultat
povećanja ukupnog troška plaće za poslodavce.