Dugotrajna imovina namijenjena prodaji odnosi se na dugotrajnu imovinu čija će knjigovodstvena
vrijednost biti nadoknađena prodajom, a ne korištenjem te imovine, uz uvjet da ta prodaja mora bi vrlo
vjerojatna. Po ispunjenju uvjeta klasifikacije kao namijenjene prodaji, imovina će se prestati iskazivati
kao dugotrajna te će se klasificirati na zasebnu stavku unutar kratkotrajne imovine. Potrebno je voditi
računa o temeljnim uvjetima klasifikacije koji moraju biti zadovoljeni, a to su raspoloživost imovine
za trenutnu prodaju u postojećem stanju te prodaja imovine mora biti vrlo vjerojatna. Amortizirana
i otpisana dugotrajna imovina neće se klasificirati kao namijenjena prodaji. Dugotrajnu imovinu
namijenjenu prodaji potrebno je mjeriti po knjigovodstvenoj vrijednosti ili fer vrijednosti umanjenoj
za troškove prodaje, ovisno o tome što je niže, uz prestanak obračuna amortizacije. Autorica u članku
pojašnjava zahtjeve standarda te prikazuje računovodstvene postupke vezane uz tretman dugotrajne
imovine namijenjene prodaji sukladno MSFI-u 5 – Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak
poslovanja odnosno istoimenom HSFI-u 8.
Mr. sc. Silvija Pretnar Abičić
-
2024ČlanciFinancijsko računovodstvoRačunovodstvoRačunovodstvo i financijeTravanj
-
2024ČlanciEksterna revizijaOžujakRačunovodstvo i financijeRevizija
Revizija odnosa i transakcija s povezanim strankama – primjena MRevS-a 550
Stanja i transakcije s povezanim strankama potrebno je odgovarajuće računovodstveno evidentirati
i objaviti u financijskim izvještajima u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja, s
obzirom da njihov utjecaj na poslovanje subjekta može biti značajan. Mnoge transakcije s povezanim
strankama nastaju tijekom uobičajenog i redovnog poslovanja te u takvim okolnostima ne nose veći
rizik značajnog pogrešnog prikazivanja u financijskim izvještajima u odnosu na slične transakcije
s nepovezanim strankama. Ipak, u nekim okolnostima, ovisno o sadržaju odnosa i transakcija s
povezanim strankama može doći do povećanog rizika u odnosu na transakcije s nepovezanim
strankama te propusta u vezi s objavljivanjem odnosa i transakcija s povezanim strankama. Stoga,
revizor mora steći dovoljno razumijevanja o odnosima i transakcijama s povezanim strankama, kako
bi mogao na odgovarajući način prepoznati i procijeniti rizike značajnog pogrešnog prikazivanja
povezanog s odnosima i transakcijama s povezanim strankama te sukladno tome oblikovati primjerene
revizijske postupke kao reakciju na procijenjene rizike. U članku autorica razmatra odgovornosti i
postupke koje revizor provodi vezano uz prepoznavanje i procjenjivanje rizika značajnog pogrešnog
prikazivanja odnosa i transakcija s povezanim strankama te prilikom oblikovanja revizijskih postupaka
kao reakcije na procijenjene rizike, u skladu s odredbama MRevS-a 550 – Povezane stranke. -
2024ČlanciFinancijsko računovodstvoOžujakRačunovodstvoRačunovodstvo i financije
Troškovi rezerviranja – računovodstveni i porezni tretman
Rezerviranje predstavlja obvezu čija je priroda jasno određena i za koju je na datum bilance vjerojatno
ili sigurno da će nastati, međutim postoji neizvjesnost u pogledu iznosa ili datuma kada će nastati.
Rezerviranje, kao obvezu neodređenog vremena i/ili iznosa, potrebno je priznati kao rashod razdoblja
samo ako su zadovoljeni određeni zahtjevi propisani računovodstvenim standardima, a rezerviranje
se ne može koristiti za usklađivanje vrijednosti imovine. Uvjeti koji moraju biti zadovoljeni da bi
društvo priznalo rezerviranja su: postojanje sadašnje obveze (zakonske ili izvedene) koja je rezultat
prošlog događaja; vjerojatno je da će podmirenje obveze zahtijevati odljev resursa koji utjelovljuju
ekonomske koristi i iznos obveze se može pouzdano procijeniti. Iznos koji se priznaje kao rezerviranje
treba odražavati najbolju procjenu izdataka potrebnih za podmirenje sadašnje obveze na datum
bilance. Osim računovodstvenih propisa, subjekt mora voditi računa i o poreznim propisima vezanim
uz oporezivanje dobiti. Naime, određeni troškovi rezerviranja privremeno su porezno nepriznati
rashod te utječu na povećanje osnovice poreza na dobit i računovodstveno evidentiranje odgođene
porezne imovine. U radu autorica obrađuje računovodstveni tretman rezerviranja te porezne aspekte
pojedinih vrsta rezerviranja. -
2024ČlanciEksterna revizijaRačunovodstvo i financijeRevizijaVeljača
Revizorovo razmatranje vremenske neograničenosti poslovanja – primjena MRevS-a 570 (izmijenjenog)
Menadžment je odgovoran za pretpostavke i procjene koje su korištene pri sastavljanju financijskih
izvještaja subjekta. Jedna od najvažnijih procjena menadžmenta odnosi se na procjenjivanje
sposobnosti subjekta da nastavi poslovanje temeljem neograničenog vremena poslovanja
(engl. going concern). Odgovornost revizora je da tijekom obavljanja postupka revizije, temeljem
prikupljenih dokaza, razmotri primjerenost menadžmentove procjene vremenske neograničenosti
poslovanja te povezanih objava menadžmenta, kao i utvrditi posljedice revizorovih zaključaka na
revizorovo izvješće. Pitanjem vremenske neograničenosti poslovanja bavi se MRevS 570 (izmijenjen)
– Vremenska neograničenost poslovanja. U članku autorica razmatra postupke revizora u skladu s
odredbama MRevS-a 570 te utjecaj revizorovih zaključaka na izvješće revizora. -
2024ČlanciFinancijsko računovodstvoRačunovodstvoRačunovodstvo i financijeVeljača
Priznavanje odgođenih poreza u financijskim izvještajima za 2023. godinu
U obračunskom razdoblju za određene stavke imovine i obveza mogu nastati privremene razlike
između njihovih knjigovodstvenih iznosa u bilanci, tj. računovodstvene osnovice i porezne osnovice,
stoga je učinke takvih razlika potrebno razmotriti prilikom utvrđivanja poreza na dobit. Privremeni
karakter ovih razlika proizlazi iz činjenice što te razlike nastaju u jednom razdoblju, a ukinut će se u
sljedećim razdobljima. Ovisno o uzroku nastanka, razlikuju se odbitne i oporezive privremene razlike,
a njihovi učinci se iskazuju kao odgođena porezna imovina odnosno odgođene porezne obveze.
Odgođena porezna imovina priznaje se za odbitne privremene razlike, kod kojih je računovodstvena
osnovica imovine manja ili obveze veća od njihove porezne osnovice, u slučajevima prijenosa poreznog
gubitka ili neiskorištenih poreznih olakšica. Odgođene porezne obveze priznaju se za sve oporezive
privremene razlike kada je računovodstvena osnovica imovine veća ili obveze manja u odnosu na
njihovu poreznu osnovicu. S računovodstvenog stajališta, priznavanje i mjerenje odgođenih poreza
definirano je HSFI-om 14 – Vremenska razgraničenja te MRS-om 12 – Porezi na dobit. U članku
autorica razmatra odredbe računovodstvenih i poreznih propisa primjenjivih kod utvrđivanja
privremenih razlike te njihovo računovodstveno iskazivanje kao odgođenih poreza. -
2024ČlanciPorez na dobitPoreziRačunovodstvo i financijeSiječanj
Izvješće o dobiti kontroliranog inozemnog društva – Obrazac PD-KID za 2023. godinu
Kao jednu od mjera protiv premještanja dobiti, porezni propisi definiraju pravila o kontroliranim inozemnim
društvima koje je potrebno razmotriti prilikom oporezivanja dobiti povezanih društava. Podaci potrebni
za utvrđivanje kontroliranih inozemnih društava dostavljaju se Poreznoj upravi na obrascu Prijava
činjenica bitnih za oporezivanje odnosno podaci potrebni za utvrđivanje dobiti svakog kontroliranog
inozemnog društva (KID), koja se uključuje u poreznu osnovicu, dostavljaju se na obrascu »Izvješće o dobiti
kontroliranog inozemnog društva za razdoblje od____ do____« – Obrazac PD-KID. U članku autorica na
primjeru pojašnjava primjenu pravila o kontroliranim inozemnim društvima i Obrascu PD-KID. -
2024ČlanciEksterna revizijaRačunovodstvo i financijeRevizijaSiječanj
Revizijski postupci u svezi testiranja rezerviranja za sudske sporove
Kako bi osigurao osnovu za izražavanje revizijskog mišljenja, revizor mora prikupiti odgovarajuće
informacije odnosno revizijske dokaze, koji se između ostaloga odnose i na potpunost tužbi i odštetnih
zahtjeva. Revizijski dokazi o potpunosti tužbi i odštetnih zahtjeva mogu se prikupiti postavljanjem
upita i pregledom relevantne dokumentacije, komunikacijom s vanjskim pravnim savjetnicima
subjekta te pisanim izjavama menadžmenta i onih koji su zaduženi za upravljanje. Revizor mora
odgovarajuće oblikovati i provesti revizijske postupke koji će mu omogućiti pribavljanje dostatnih
i primjerenih revizijskih dokaza na kojima će temeljiti svoje mišljenje o realnosti i objektivnosti
financijskih izvještaja. U članku autorica razmatra odredbe MRevS-a 501 – Posebna razmatranja
za odabrane stavke, ali i ostalih revizijskih standarda, vezano uz odgovornost revizora da provede
odgovarajuće revizijske postupke u svezi testiranja rezerviranja za sudske sporove odnosno da pribavi
dostatne i primjerene revizijske dokaze u vezi s potpunošću tužbi i odštetnih zahtjeva. -
2024ČlanciFinancijsko računovodstvoRačunovodstvoRačunovodstvo i financijeSiječanj
Pregled promjena u MSFI na snazi od 1. siječnja 2024. godine
MRS 8 – Računovodstvene politike, promjene računovodstvenih procjena i pogreške, zahtijeva od
subjekta da objavi postoje li novi računovodstveni standardi koji su izdani, ali još nisu stupili na snagu
te informacije relevantne za procjenu mogućeg utjecaja koji će zbog primjena novih računovodstvenih
standarda nastati na financijske izvještaje subjekta. U nastavku autorica prikazuje sažetak koji
uključuje nove računovodstvene standarde i dopune izdane prije 31. prosinca 2023. godine s datumom
stupanja na snagu za obračunska razdoblja koja počinju na dan ili nakon 1. siječnja 2024. godine. -
2024ČlanciFinancijsko računovodstvoRačunovodstvoRačunovodstvo i financijeSiječanj
Izrada GFI-a za 2023. godinu – prilagodba usporednih podataka za 2022. godinu
Za potrebe sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja za 2023. godinu, poduzetnici kojima je
poslovna godina jednaka kalendarskoj godini, po prvi puta sastavljaju GFI POD obrazac uz iskazivanje
podataka za tekuću i prethodnu godinu u eurima i centima (zaokruženo na dvije decimale). Prema
tome, prethodnu kolonu, koja prikazuje usporedne podatke, koji su za 2022. godinu bili iskazani u
kunama, potrebno je također iskazati u eurima i centima, s obzirom na promjenu funkcijske valute
i valute prezentiranja. Funkcijska valuta je valuta primarnog gospodarskog okruženja u kojemu
subjekt posluje, a valuta prezentiranja je valuta u kojoj se prezentiraju financijski izvještaji. Struktura
i sadržaj GFI POD obrasca za 2023. godinu nisu promijenjeni u odnosu na prethodnu godinu, osim
promjene valute odnosno iskazivanja iznosa u eurima i centima. U članku autorica prikazuje pravila
za prilagodbu usporednih podataka za 2022. godinu sukladno odredbama Zakona o uvođenju eura
kao službene valute u Republici Hrvatskoj i računovodstvenim standardima. -
2024ČlanciFinancijsko računovodstvoRačunovodstvoRačunovodstvo i financijeSiječanj
Događaji nakon datuma bilance
Prilikom sastavljanja financijskih izvještaja uprava društva mora posebnu pozornost posvetiti
događajima koji su nastali u razdoblju nakon datuma bilance, a sve do datuma na koji je odobreno
izdavanje financijskih izvještaja. Ovisno o značajkama, ti poslovni događaji mogu za posljedicu
imati usklađivanje financijskih izvještaja ili samo obvezu njihove objave u bilješkama uz financijske
izvještaje. Računovodstveni tretman i okvir postupanja s događajima nakon datuma bilance
definiran je odredbama HSFI-a 4 – Događaji nakon datuma bilance odnosno MRS-a 10 – Događaji
nakon izvještajnog razdoblja. Također, potrebno je voditi računa o zahtjevima objavljivanja u vezi s
događajima nakon datuma bilance u bilješkama uz financijske izvještaje, ovisno o veličini poduzetnika.
U članku autorica razmatra koje su odgovornosti uprave u vezi s događajima nakon datuma bilance
sukladno primjenjivom okviru financijskog izvještavanja.