Provođenje revizije financijskih izvještaja, obveza je koju propisuje Zakon o reviziji i Zakon o
računovodstvu. Uz navedenu obvezu, reviziji podliježu i subjekti (trgovačka društva) prilikom
statusnih promjena propisanih u Zakonu o trgovačkim društvima. Statusne promjene u skladu s
odredbama Zakona o trgovačkim društvima su povećanje temeljnog kapitala trgovačkog društva,
priključenje trgovačkog društva, pripajanje i spajanje trgovačkih društava, podjela trgovačkog
društva i preoblikovanje trgovačkog društva. Navedene promjene evidentiraju se u temeljnim
aktima trgovačkih društava na način da se vrše izmjene statuta u dioničkom društvu (d.d.) ili
društvenom ugovoru o osnivanju u društvu s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) s kojima dolazi
do upisa u sudski registar. Tako će u nastavku članka biti objašnjena potreba revizije povećanja
temeljnog kapitala kroz prikaz revizijskih i računovodstvenih standarda te pravnog i poreznog
segmenta provedbe navedene radnje.
Eksterna revizija
-
2024ČlanciEksterna revizijaLipanjRačunovodstvo i financijeRevizija
-
2024ČlanciEksterna revizijaLipanjRačunovodstvo i financijeRevizija
Međunarodni revizijski standard za revizije financijskih izvještaja manje složenih subjekata
U ovom članku autorica je predstavila i interpretirala novi revizijski standard za reviziju financijskih
izvještaja manje složenih subjekata. Ovaj standard moći će se uključiti i primjenjivati u lokalnim
zakonodavstvima od 15. 12. 2025. godine, a time i njegova primjena u Hrvatskoj može se očekivati
od 1. 1. 2026. godine. Autorica je interpretirala definicije manje složenih poduzeća, kao i strukturu
novog standarda. -
2024ČlanciEksterna revizijaLipanjRačunovodstvo i financijeRevizija
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji
Dana 6. travnja 2024. godine u Nar. nov., br. 27/24., objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama
Zakona o reviziji (nadalje Zakon). Zakon je stupio na snagu 14. travnja 2024. godine, osim čl. 21. i 22.
Zakona, koji stupaju na snagu 1. siječnja 2025. godine, a odnose se na ugovor o reviziji i imenovanje
revizorskog društva (izmjene čl. 40. i 41. Zakona o reviziji, Nar. nov., br. 127/17.). Najvažnije izmjene
odnose se na revizorski ispit, stalno stručno usavršavanje, imenovanje revizorskog društva i ugovaranje
revizije, trajanje revizijskog angažmana te ostale izmjene. Autorica u članku daje pregled novina u
vezi najvažnijih izmjena i dopuna Zakona koje su objavljene u Narodnim novinama, uz napomenu da
je već u proceduri novi Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reviziji, a u vezi s
prijenosom CSRD direktive. -
2024ČlanciEksterna revizijaRačunovodstvo i financijeRevizijaSvibanj
Revizorska dokumentacija u obavljanju revizije financijskih izvještaja
U tijeku obavljanja revizije financijskih izvještaja društva, obveza je revizora prikupiti revizorske dokaze
i sastaviti ih u odgovarajuću revizorsku dokumentaciju. Uz pomoć potpune dokumentacije revizor može
s većom razinom pouzdanosti i uvjerenja izraziti revizorsko mišljenje i sastaviti revizorsko izvješće.
Radna dokumentacija u reviziji propisana je odredbama Zakona o reviziji i Međunarodnim revizijskim
standardima (u daljnjem tekstu MRevS-ima). Stoga će autor u nastavku članka navesti propise koji
definiraju na koji način bi revizori trebali izrađivati, slagati i čuvati revizorsku dokumentaciju (radne
papire i mape) te će biti prezentiran i izgled revizorske dokumentacije, njezina svrha i odredbe o
provođenju nadzora nad spomenutom dokumentacijom. -
2024ČlanciEksterna revizijaRačunovodstvo i financijeRevizijaTravanj
Modifikacije mišljenja u izvješću neovisnog revizora u skladu s MRevS-om 705 (izmijenjenim)
Kada revizor prilikom formiranja mišljenja zaključi da je potrebna modifikacija revizorova mišljenja o
financijskim izvještajima, revizor je odgovoran izdati izvješće odgovarajućeg oblika i sadržaja, ovisno
o tome koja je vrsta modifikacije mišljenja primjerena. U članku autorica razmatra odredbe MRevS-a
705 (izmijenjenog) vezano uz izražavanje modificiranog mišljenja o financijskim izvještajima u izvješću
neovisnog revizora. -
2024ČlanciEksterna revizijaOžujakRačunovodstvo i financijeRevizija
Najava novog međunarodnog standarda za angažmane izražavanja uvjerenja o održivosti
Okolišna, društvena i upravljačka pitanja (ESG), kao i jačanje svijesti o potrebi primjene koncepta
održivosti u EU su postala glavna žarišna točka za široku lepezu dionika pa tako i za (revizijske) profesije
koje pružaju angažmane izražavanja uvjerenja o održivosti. Novom Direktivom o korporativnom
izvještavanju o održivosti (CSRD), kao i novim Standardima izvještavanja o održivosti (ESRS) usmjerava
se potreba za provjerom informacija o održivosti, kroz provođenje postupaka izražavanja ograničenog
uvjerenja te postupnog prelaska na izražavanje razumnog uvjerenja. Međunarodni standard za
angažmane izražavanja uvjerenja o održivosti (ISSA) 5000 predstavlja zaseban i sveobuhvatan
standard koji se odnosi na sve angažmane izražavanja uvjerenja o održivosti, a temelji se na načelima
koji se odnose na informacije o svim temama održivosti, kao i na informacije pripremljene u skladu s
bilo kojim okvirom izvještavanja o održivosti, uključujući ESRS te je primjenjiv od strane svih praktičara
za izražavanje uvjerenja. Krajem prošle godine, zaključena je javna rasprava na navedeni Standard
5000 te će konačna verzija biti objavljena do kraja ove godine. Autori u članku navode ključne (ne
i sve) aktivnosti angažmana iz Općih zahtjeva za angažmane izražavanja uvjerenja o održivosti koji
će se primjenjivati na sve informacije o održivosti koje se očekuje da će ih društvo izvijestiti ili samo
na dio tih informacija, pripremljenih prema više okvira. Od prioritetnih područja, autori ističu razlike
u naporima u provođenju revizijskog angažmana u pružanju ograničenog i razumnog uvjerenja,
prikladnost kriterija izvještavanja baveći se konceptom dvostruke značajnosti, opseg angažmana s
izražavanjem uvjerenja te sustav interne kontrole društva i njen utjecaj na revizora da dobije dovoljno
odgovarajućih dokaza, uključujući pouzdanost održivih informacija. -
2024ČlanciEksterna revizijaOžujakRačunovodstvo i financijeRevizija
Revizija odnosa i transakcija s povezanim strankama – primjena MRevS-a 550
Stanja i transakcije s povezanim strankama potrebno je odgovarajuće računovodstveno evidentirati
i objaviti u financijskim izvještajima u skladu s primjenjivim okvirom financijskog izvještavanja, s
obzirom da njihov utjecaj na poslovanje subjekta može biti značajan. Mnoge transakcije s povezanim
strankama nastaju tijekom uobičajenog i redovnog poslovanja te u takvim okolnostima ne nose veći
rizik značajnog pogrešnog prikazivanja u financijskim izvještajima u odnosu na slične transakcije
s nepovezanim strankama. Ipak, u nekim okolnostima, ovisno o sadržaju odnosa i transakcija s
povezanim strankama može doći do povećanog rizika u odnosu na transakcije s nepovezanim
strankama te propusta u vezi s objavljivanjem odnosa i transakcija s povezanim strankama. Stoga,
revizor mora steći dovoljno razumijevanja o odnosima i transakcijama s povezanim strankama, kako
bi mogao na odgovarajući način prepoznati i procijeniti rizike značajnog pogrešnog prikazivanja
povezanog s odnosima i transakcijama s povezanim strankama te sukladno tome oblikovati primjerene
revizijske postupke kao reakciju na procijenjene rizike. U članku autorica razmatra odgovornosti i
postupke koje revizor provodi vezano uz prepoznavanje i procjenjivanje rizika značajnog pogrešnog
prikazivanja odnosa i transakcija s povezanim strankama te prilikom oblikovanja revizijskih postupaka
kao reakcije na procijenjene rizike, u skladu s odredbama MRevS-a 550 – Povezane stranke. -
2024ČlanciEksterna revizijaRačunovodstvo i financijeRevizijaVeljača
Revizorovo razmatranje vremenske neograničenosti poslovanja – primjena MRevS-a 570 (izmijenjenog)
Menadžment je odgovoran za pretpostavke i procjene koje su korištene pri sastavljanju financijskih
izvještaja subjekta. Jedna od najvažnijih procjena menadžmenta odnosi se na procjenjivanje
sposobnosti subjekta da nastavi poslovanje temeljem neograničenog vremena poslovanja
(engl. going concern). Odgovornost revizora je da tijekom obavljanja postupka revizije, temeljem
prikupljenih dokaza, razmotri primjerenost menadžmentove procjene vremenske neograničenosti
poslovanja te povezanih objava menadžmenta, kao i utvrditi posljedice revizorovih zaključaka na
revizorovo izvješće. Pitanjem vremenske neograničenosti poslovanja bavi se MRevS 570 (izmijenjen)
– Vremenska neograničenost poslovanja. U članku autorica razmatra postupke revizora u skladu s
odredbama MRevS-a 570 te utjecaj revizorovih zaključaka na izvješće revizora. -
2024ČlanciEksterna revizijaRačunovodstvo i financijeRevizijaSiječanj
Revizijski postupci u svezi testiranja rezerviranja za sudske sporove
Kako bi osigurao osnovu za izražavanje revizijskog mišljenja, revizor mora prikupiti odgovarajuće
informacije odnosno revizijske dokaze, koji se između ostaloga odnose i na potpunost tužbi i odštetnih
zahtjeva. Revizijski dokazi o potpunosti tužbi i odštetnih zahtjeva mogu se prikupiti postavljanjem
upita i pregledom relevantne dokumentacije, komunikacijom s vanjskim pravnim savjetnicima
subjekta te pisanim izjavama menadžmenta i onih koji su zaduženi za upravljanje. Revizor mora
odgovarajuće oblikovati i provesti revizijske postupke koji će mu omogućiti pribavljanje dostatnih
i primjerenih revizijskih dokaza na kojima će temeljiti svoje mišljenje o realnosti i objektivnosti
financijskih izvještaja. U članku autorica razmatra odredbe MRevS-a 501 – Posebna razmatranja
za odabrane stavke, ali i ostalih revizijskih standarda, vezano uz odgovornost revizora da provede
odgovarajuće revizijske postupke u svezi testiranja rezerviranja za sudske sporove odnosno da pribavi
dostatne i primjerene revizijske dokaze u vezi s potpunošću tužbi i odštetnih zahtjeva. -
2024ČlanciEksterna revizijaRačunovodstvo i financijeRevizijaSiječanj
Odabir uzoraka u procesu revizije
Prilikom obavljanja revizije, revizor se koristi brojnim alatima kako bi stekao objektivnu sigurnost da
su u knjigama klijenta iskazana točna stanja na računima odnosno, kad je nužno provesti usporedbu
računovodstvenih informacija s fizičkom dokumentacijom. Jedan od takvih alata je i upotreba
uzoraka u reviziji financijskih izvještaja. U praksi je zbog vremenske ograničenosti i praktičnosti, teško
provedivo revidirati sve obavljene transakcije poduzetnika. U takvim slučajevima, revizor će odabrati
jedan reprezentativan uzorak tih transakcija nad kojima će provesti revizijske postupke procjene
kontrola ili ispravnog iskazivanja salda u knjigama poduzetnika. U skladu s objašnjenim, u daljnjem
članku autor će opisati sam proces upotrebe uzoraka, izbor pristupa korištenja uzoraka, dokazno
ispitivanje koje se provodi kod upotrebe uzoraka pri obavljanju revizije te rizike njegovog korištenja,
a sve s ciljem da se u procesu revizije točno odredi koji su uzorci potrebni da bi revizor izdao mišljenje.