Ante Loboja, dipl. iur.

Autori u članku obrađuju fakultativne osnove za isključenje gospodarskog subjekta u postupku
javne nabave, uvažavajući upise u sustav e-Certis te praksu Državne komisije za kontrolu postupaka
javne nabave (dalje: Državna komisija) i Visokog upravnog suda RH (dalje: VUS RH), u slučaju kada
je natjecatelj/ponuditelj gospodarski subjekt s poslovnim nastanom izvan RH, kao i relevantna
stajališta Suda EU o pojedinim pitanjima vezanim uz fakultativne osnove za isključenje.

Javni naručitelj obvezan je nakon dostave odluke o odabiru ili poništenju do isteka roka za žalbu, na
zahtjev natjecatelja ili ponuditelja, omogućiti uvid u cjelokupnu dokumentaciju dotičnog postupka,
uključujući zapisnike, dostavljene ponude ili zahtjeve za sudjelovanje, osim u one dokumente koji su
označeni tajnim. Iznimno, javni naručitelj nije obvezan omogućiti uvid u one dijelove dokumentacije
u koje podnositelj zahtjeva može izvršiti neposredan uvid putem EOJN RH. Budući da zakonskim
okvirom nije propisan način obavljanja uvida u ponude ponuditelja, u tekstu se obrađuju primjeri iz
prakse Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave i Visokog upravnog suda, u kojima se
rješavaju bitna pitanja o načinu obavljanja uvida.

Naručitelji su u primjeni Zakona o javnoj nabavi obvezni poštovati načelo slobode kretanja robe,
načelo slobode poslovnog nastana i načelo slobode pružanja usluga te načela koja iz toga proizlaze,
kao što su načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog tretmana, načelo zabrane diskriminacije,
načelo uzajamnog priznavanja, načelo razmjernosti i načelo transparentnosti. Načela javne nabave
treba uzeti u obzir i kod izrade akta jednostavne nabave. Autor obrađuje noviju praksu DKOM-a i
VUS-a koja se odnosi na primjenu načela javne nabave u postupcima javne nabave.

Europska komisija je u Službenom listu EU objavila nove vrijednosti europskih pragova koje primjenjuju
javni i sektorski naručitelji u postupcima javne nabave radi sklapanja ugovora o javnoj nabavi i
okvirnih sporazuma te kada provode projektne natječaje. Ove uredbe stupaju na snagu dvadesetog
dana od dana objave u Službenom listu EU, a primjenjuju se od 1. siječnja 2024. godine, što znači da
su naručitelji obvezni primjenjivati propisane vrijednosti europskih pragova od istoga datuma. Autor
u članku donosi detaljan prikaz novih vrijednosti europskih pragova prema vrsti naručitelja, vrsti
predmeta nabave odnosno ugovora koji se sklapa te prema postupku ili režimu nabave.

Pojašnjenje i upotpunjavanje ponude tijekom pregleda i ocjene ponuda u postupcima javne nabave
omogućava naručitelju da od ponuditelja zahtijeva dopunu, razjašnjenje, upotpunjavanje ili dostavu
nužnih informacija ili dokumentacije koje su ponuditelji trebali dostaviti u ponudi ili tijekom postupka
pregleda i ocjene ponuda. Predmetni institut uređen je odredbama članaka 263. i 293. Zakona o
javnoj nabavi i Pravilnikom o dokumentaciji o nabavi te ponudi u postupcima javne nabave. Autor u
članku obrađuje predmetni institut kroz noviju praksu DKOM-a i Visokoga upravnoga suda.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi usvojen je na 12. sjednici Hrvatskoga sabora
dana 23. rujna 2022. godine, a objavljen je u Nar. nov., br. 114/22., od 3. listopada 2022. Stupio
je na snagu osmoga dana od dana objave. U tekstu se donose najznačajnije izmjene koje donosi
predmetna novela Zakona o javnoj nabavi.

Pravo uvida u dokumentaciju postupka javne nabave je institut Zakona o javnoj nabavi koji obvezuje
naručitelje da nakon dostave odluke o odabiru ili poništenju do isteka roka za žalbu, dakle u žalbenom
roku, na zahtjev natjecatelja ili ponuditelja, omogući uvid u cjelokupnu dokumentaciju određenog
konkretnog postupka javne nabave, uključujući zapisnike, ponude ili zahtjeve za sudjelovanje i dr.,
osim u one dokumente koji su na temelju zakona, drugog propisa ili općeg akta označeni tajnim.
Autor u članku obrađuje temu kroz primjere iz prakse Državne komisije za kontrolu postupaka javne
nabave i Visokoga upravnoga suda Republike Hrvatske.

Javna nabava za izvođenje građevinskih radova najčešće se ugovara s fiksnim cijenama i bez kriterija
promjene cijena, a uslijed problema na tržištu uvjetovanih COVID-19, potresom, subvencijama,
ratom u Ukrajini, gospodarskim i svjetskim poremećajima u opskrbi energentima, rastućoj inflaciji i
sl., mnogi izvođači odustaju od ugovorenih poslova. Za ublažavanje poremećaja na tržištu, iznalaze
se rješenja za revidiranje ugovora i priznavanje stvarnih cijena.

Načelima javne nabave određeno je da naručitelji ne smiju u dokumentaciji o nabavi navoditi
određenu marku proizvoda ili izvor, ili određeni proces s obilježjima proizvoda ili usluga koje pruža
određeni gospodarski subjekt, ili na zaštitne znakove, patente, tipove ili određeno podrijetlo ili
proizvodnju. Ako se predmet nabave ne može dovoljno precizno i razumljivo opisati, treba se navesti
izraz „ili jednakovrijedno“. Autor kroz praksu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave
obrađuje pitanja određivanja kriterija jednakovrijednosti predmeta nabave.

Okvirni sporazum se primjenjuje za uobičajene nabave roba/usluga/radova, koje se ponavljaju u
određenom razdoblju pa se tako kod javnih naručitelja okvirni sporazum smije sklopiti na rok do četiri
godine, a kod sektorskih čak i do osam godina. Može se sklopiti s jednim gospodarskim subjektom pa
tada obvezuje stranke na izvršenje okvirnog sporazuma ili više gospodarskih subjekata kada nema
obveze za sklapanje ugovora na temelju tog okvirnog sporazuma. Članak se bavi primjenom instituta
okvirnog sporazuma u praksi, s naglaskom na postupke sklapanja ugovora na temelju okvirnog
sporazuma kroz noviju praksu naručitelja, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, praksu
DKOM-a i Visokog upravnog suda.