Zakonodavstvo i pravna praksa

Zakon o zaštiti na radu (Nar. nov., br. 71/14. – 96/18.), u čl. 57. do 60. uređuje zaštitu nepušača,
zabranu pijenja alkohola i uzimanje drugih sredstava ovisnosti. Navedene odredbe odnose se na
radnike, tj. osobe koje u radnom odnosu obavljaju poslove za poslodavca.
Zakon o zaštiti na radu u poglavlju o zaštiti nepušača, zabrani pijenja alkohola i uzimanja drugih
sredstava ovisnosti prvo uređuje zaštitu nepušača od djelovanja dima duhanskih i srodnih proizvoda.
Ova se zaštita odnosi na radnike poslodavca, ali i na sve osobe koje se zateknu na mjestu rada, dok
se zabrana korištenja alkohola i drugih sredstava ovisnosti odnosi samo na radnike.

Novi Pravilnik o nadzoru i kontroli Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (Nar. nov., br. 93/24.,
dalje u tekstu: Pravilnik), stupio je na snagu 15. kolovoza 2024. godine. Novim su Pravilnikom izvan
snage stavljeni Pravilnik o načinu provođenja nadzora i kontrole od 24. travnja 2014. i Pravilnik o
kontroli privremene nesposobnosti za rad od 5. studenoga 2013. godine.
Novim Pravilnikom uređuju se vrste nadzora i kontrole, provođenje nadzora i kontrole, nadzor i
kontrola privremene nesposobnosti, provjera podataka o kojima ovisi ostvarivanje prava, kontrolori
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje u tekstu: Zavod), u skladu s odredbama Zakona o
obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i tajnost podataka.
U ovom članku iznesen je pregled vrsta nadzora i kontrole, provođenje nadzora i kontrole, nadzor i
kontrola privremene nesposobnosti i provjera podataka o kojima ovisi ostvarivanje prava na nadzoru
i kontroli privremene nesposobnosti.

Zakon o radu izrijekom zabranjuje poslodavcu otkazati ugovor o radu radnici za vrijeme trudnoće
odnosno otkazati ugovor o radu radnici ili drugoj osobi koja se koristi nekim od prava vezanih uz
trudnoću, porod odnosno nekog prava s osnova roditeljstva. Zaštita traje za vrijeme korištenja prava
i još narednih petnaest dana od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja navedenih prava.
Što ne znači da radni odnos kao takav u nekim situacijama ipak ne može prestati.

U brojnim edukacijama o promjenama u Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima
zaposlenim kod poslodavca koji izlazi u Nar. nov., br. 55/24. i u primjeni od 1. listopada 2024. godine
u dijelu kojim se uređuju posebne evidencije o fizičkim osobama redovito je pitanje, što je s osobama
koje za poslodavca, ispravnije naručitelja obavljaju poslove temeljem ugovora o djelu, ugovora o
autorskom djelu i slično?
Evidencije o radnicima i radnom vremenu ne odnose se na te osobe.

Rokovi ispunjenja su imali vrlo zanimljiv put kroz propise, što je bilo razumno u okolnostima poslovanja
s kojima smo tada bili suočeni.
Zakonodavstvo miruje, što pogoduje ustaljenoj pravnoj praksi.
Kako danas ugovaramo rokove ispunjenja, koji su nam zakonski okviri, kada se možemo poslužiti
zakonskim iznimkama, koje odredbe se imaju smatrati ništetnim, samo su neke od tema koje autorica
obrađuje u tekstu koji slijedi.

Udruge u skladu sa svojim statutarnim ciljevima mogu imati široko područje djelovanja. Samim
time javlja se potreba teritorijalno se približiti članovima i/ili budućima, ma gdje oni živjeli. Razlozi
za osnivanje podružnica su mnogobrojni, stoga svaka udruga donosi odluku u skladu sa željama i
potrebama vlastitih članova.

Vrhovne revizijske institucije obavljanjem revizije, davanjem naloga i preporuka te izvještavanjem
utječu na izgradnju integriteta, transparentnosti i odgovornosti u javnom sektoru, kao i povjerenja
javnosti. U svrhu davanja neovisne ocjene u vezi s pravilnosti te učinkovitosti poslovanja subjekata
revizije vrhovne revizijske institucije trebaju i same biti neovisne. Neovisnost vrhovne revizijske
institucije temelji se na neovisnosti revizora te obuhvaća funkcionalnu, organizacijsku i financijsku
neovisnost. U svrhu ocjenjivanja neovisnosti vrhovnih revizijskih institucija primjenjuje se alat
INTOSAI-a (engl. The Supreme Audit Institution Performance Measurement Framework (SAI PMF)) te
indeks Svjetske banke (engl. The Supreme Audit Institutions Independence Index (InSAI)). Državni ured
za reviziju, kao vrhovna revizijska institucija Republike Hrvatske, tijekom svog tridesetogodišnjeg
rada očuvala je svoju neovisnost i svakodnevno doprinosi njezinom jačanju.

Tehnička i stručna sposobnost predstavlja jedan od kriterija za kvalitativni odabir gospodarskog
subjekta odnosno uvjeta sposobnosti gospodarskog subjekta. Naručitelj tehničku i stručnu
sposobnost može, ali nije obvezan propisati te se može odlučiti koje će od taksativno navedenih uvjeta
tehničke i stručne sposobnosti propisati dokumentacijom o nabavi. U projektima sufinanciranim
EU sredstvima, kontrolno tijelo provodi ex post provjeru postupka javne nabave, koja se sastoji od
provjere propisanih uvjeta i zahtjeva dokumentacije o nabavi i provedbe postupka javne nabave.
Postupak ex post provjere odnosi se na kriterije tehničke i stručne sposobnosti u okolnostima kada
ih je naručitelj u dokumentaciji o nabavi propisao te je iste i primijenio u postupku pregleda i ocjene
ponuda odnosno utvrdio okolnosti u pristiglim ponudama.

Republici Hrvatskoj u narednom razdoblju na raspolaganju su rekordni iznosi financijskih sredstava
iz EU proračuna za financiranje projekata. Za njihovu provedbu, Republika Hrvatska određuje tijela u
sustavu upravljanja i kontrole, a jedno od ključnih tijela u sustavu je tijelo za reviziju koje izvještava
Europsku komisiju o učinkovitosti i djelotvornosti sustava upravljanja i kontrole EU fondova u
Republici Hrvatskoj te o valjanosti, ispravnosti i zakonitosti svih računovodstvenih evidencija i
izvršenih transakcija. Poseban naglasak stavlja na reviziju ugovora o javnoj nabavi budući da je
dosadašnja praksa pokazala da se većina nepravilnosti u korištenju EU sredstava odnosi upravo na
postupke javne nabave.

Obvezno je voditi evidenciju radnika i radnog vremena, no razmjerno često postavlja se pitanje što sa
samim poslodavcem, rukovodećim osobljem, radnicima članovima obitelji poslodavca fizičke osobe
odnosno osobama kojima je teško mjeriti radno vrijeme iz očitih razloga.
Posebnim Pravilnikom određeno je što te evidencije moraju sadržavati, tko ih vodi, na temelju kojih
isprava, koliko ažurno, koliko smo dužni čuvati propisane evidencije i slično. Od 1. listopada 2024.
na snazi će biti novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod
poslodavca, stoga valja nam vidjeti što ima nova.