U ovom članku izložit će se pravo na kontrolu privremene nesposobnosti za rad od strane poslodavca.
Poslodavac ima dvije mogućnosti kontrole radnika za koje je utvrđena privremena nesposobnost za rad.
Jednu vrstu kontrole predviđaju Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13.,
137/13., 98/19. i 33/23.) i Pravilnik o kontroli privremene nesposobnosti za rad (Nar. nov., br. 130/13.).
Drugu vrsta kontrole moguće je ostvariti putem privatnih detektiva u skladu sa Zakonom o privatnim
detektivima (Nar. nov. 24/09. i 114/22.), budući da privatni detektivi mogu prikupljati obavijesti
i informacije o uspješnosti osoba u obavljanju poslova, kao i o povredama radnih obveza i radne
discipline.
Te su kontrole poslodavcima na raspolaganju kako bi im se omogućilo da utvrde nezakonito ponašanje
i postupanje svojih radnika koji su privremeno nesposobni za rad.
Zakonodavstvo i pravna praksa
-
2024ČlanciOžujakRačunovodstvo i financijeRadno pravoZakonodavstvo i pravna praksa
-
2024ČlanciOžujakRačunovodstvo i financijeTrgovačko pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Utvrđivanje i provjera identiteta stranke na daljinu
Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 108/17., 39/19. i 151/22.,
dalje u tekstu: Zakon), predviđa mogućnost da se provjere i identitet stranke mogu utvrđivati i
na temelju kvalificiranog certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat, kao i na temelju
videoelektroničke identifikacije. To su iznimke od pravila da se identitet stranke provjeri na neposredan
način, u nazočnosti te osobe, uvidom u njezin službeni osobni dokument.
Članak se odnosi na prikaz propisa kojima se mogu ostvariti odredbe Zakona koje se odnose na
utvrđivanje i provjeru identiteta stranke na temelju kvalificiranog certifikata za elektronički potpis ili
elektronički pečat te na temelju videoelektroničke identifikacije. -
Udruge, zaklade, ustanove i sve druge pravne osobe iz čijeg osnivačkog akta proizlazi da nisu
osnovane s ciljem stjecanja dobiti te državna tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave koja su u protekloj godini bile organizatori volontiranja, dužni su do 31. ožujka 2024.
godine podnijeti izvješće o volontiranju za proteklu 2023. godinu. -
Početkom ove godine u skladu sa sveobuhvatnim promjenama u sustavu plaća javnih službi stupio
je na snagu Zakon o plaćama u državnoj službi i javnim službama koji, između ostaloga, predviđa
intervenciju u ugovore o radu službenicima i namještenicima u skladu sa Zakonom i uredbom koja ima
stupiti na snagu 1. ožujka 2024. Kako su se rokovi bitno približili, naime rok za ponudu izmjene ugovora
o radu u skladu s uredbom je 15 dana od dana stupanja na snagu uredbe, autorica problematizira
neka sporna pitanja i podsjeća na neka općenita znanja vezana uz izmjenu ugovora o radu. -
2024ČlanciOžujakRiznicaZakonodavstvo i pravna praksa
Mogu li ustanove i neprofitne organizacije obavljati djelatnost trgovine?
Trgovcem se prema čl. 4. Zakona o trgovini smatra pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje
kupnje i prodaje robe i/ili pružanja usluga u trgovini pa djelatnost trgovine može obavljati samo
za to registrirani trgovac. Tako se često javljaju pitanja može li ustanova ili neprofitna organizacija
obavljati djelatnost trgovine u manjem opsegu? Primjerice, može li muzej, park prirode i slična
ustanova prodavati suvenire kao trgovačku robu te koje su njihove obveze u tom slučaju? Prema
odredbama Zakona o trgovini osim trgovca, trgovinu mogu obavljati i udruge, zadruge, ustanove i sl.,
ali samo ako prodaju vlastite proizvode u određenim prostorima bez mogućnosti prodaje trgovačke
robe. Autorica u članku piše pod kojim uvjetima ustanove i neprofitne organizacije mogu obavljati
djelatnost trgovine. -
2024ČlanciJavna nabavaOžujakRiznicaZakonodavstvo i pravna praksa
Podsjetnik na izradu statističkog izvješća o javnoj nabavi za 2023. godinu – rok 31. 3. 2024.
Svi naručitelji, obveznici javne nabave dužni su do 31. 3. 2024. godine izraditi statističko izvješće
o javnoj nabavi za 2023. godinu. Izvješće se izrađuje putem Elektroničkog oglasnika javne nabave
generiranjem podataka o objavama sklopljenih ugovora o javnoj nabavi i ručnim upisivanjem
podataka o jednostavnoj nabavi. Za statističke potrebe unose se podaci jednostavne nabave za
nabave koje su financirane sredstvima Europske unije i nabave koje su naručitelji proveli u postupku
obnove u skladu sa Zakonom o obnovi objekata oštećenih potresom. -
2024ČlanciJavna nabavaOžujakRiznicaZakonodavstvo i pravna praksa
Novi Pravilnik o izobrazbi u području javne nabave
Novi Pravilnik o izobrazbi u području javne nabave objavljen je u Nar. nov., br. 154/23. i stupio je
na snagu 1. siječnja 2024. godine. Pravilnikom se propisuju program izobrazbe, planiranje, način
provedbe izobrazbe, način izdavanja i obnavljanja certifikata te druga bitna pitanja u vezi s
izobrazbom u području javne nabave. Značajna novina odnosi se na on-line provođenje stručnog
usavršavanja o čemu autorica piše u članku. -
2024ČlanciRačunovodstvo i financijeTrgovačko pravoVeljačaZakonodavstvo i pravna praksa
Razlikovanje ugovora o najmu i ugovora o zakupu
Ugovor o zakupu i ugovor o najmu spadaju u tipizirane ugovore (contractus nominati), što znači da su
prepoznati od zakonodavca kao dvije zasebne vrste ugovora. Iako ih se često miješa u praksi njihova
je svrha potpuno drugačija.
Temeljni zakon koji uređuje ova dva ugovora je Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05.
do 155/123.). Osim općeg zakona, ugovori su respektivno uređeni u specijalnim zakonima odnosno –
Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (Nar. nov., br. 125/11. do 112/18.) i Zakon o najmu
stanova (Nar. nov., br. 91/96. do 105/20.). Specijalni zakoni smatraju se primarnim izvorom prava za
ugovor o najmu i ugovor o zakupu, međutim Zakon o obveznim odnosima sustavnije izlaže temeljne
razlike između ova dva ugovora s obzirom da je on taj koji propisuje temeljne obveze i prava svakog
od ugovaratelja.
U ovom će članku biti riječi o razlikovanju ugovora o najmu i ugovora o zakupu po Zakonu o obveznim
odnosima. -
2024ČlanciRačunovodstvo i financijeTrgovačko pravoVeljačaZakonodavstvo i pravna praksa
Revizija GDPR-a
Opća uredba o zaštiti podataka bila je jedna od najaktualnijih tema 2018. godine. Zbog vrlo visokih
novčanih kazni, svi poslovni subjekti nastojali su poslovanje uskladiti sa zahtjevima GDPR-a. Za potrebe
usklađenja koristile su se prije svega smjernice Radne skupine Europske komisije osnovane Direktivom
95/46/EZ. U međuvremenu je radnu skupinu zamijenio Europski odbor za zaštitu podataka, donesene
su nove smjernice, mišljenja, odluke, upute. U ovom članku autorica podsjeća na obvezu usklađenja
poslovanja s odredbama GDPR-a, na potrebu stalnog praćenja i nadziranja procesa obrade osobnih
podataka, prilagodbu novim zahtjevima i uputama nadzornih tijela te na poduzimanje odgovarajućih
mjera s ciljem smanjenja unutarnjih i vanjskih rizika. -
2024ČlanciRiznicaVeljačaZakonodavstvo i pravna praksa
Humanitarna pomoć prema novoj zakonskoj regulativi
U Narodnim novinama br. 156 od 27. 12. 2023. objavljen je Zakon o humanitarnoj pomoći. Zakon je
stupio na snagu 1. siječnja 2024. godine, a njegovim stupanjem na snagu prestao je važiti Zakon o
humanitarnoj pomoći (Nar. nov., br. 102/15. i 98/19.).
Koliko su značajna sredstava prikupljena humanitarnim akcijama pokazuje podatak da je za vrijeme
bivšeg Zakona o humanitarnoj pomoći vrijednost ukupno prikupljenih sredstava iznosila nešto preko
220 milijuna eura, dok je vrijednost ukupno pružene pomoći iznosila oko 197 milijuna eura. Razlika
sredstava odnosila se na troškove organiziranja prikupljanja (ljudski resursi, troškovi prostora i
opreme, prateće usluge i slično).
Novim Zakonom o humanitarnoj pomoći nastojat će se stvoriti preduvjeti za sustavan pristup
rješavanju svih detektiranih problema i poteškoća nastalih tijekom provedbe bivšeg Zakona te će se
cjelokupni normativni okvir uskladiti s postojećim trendovima u prikupljanju i pružanju humanitarne
pomoći.