Luka Orlović, univ. spec. oec.

Zalihe kao dio kratkotrajne materijalne imovine, čine značajnu imovinsku stavku u društvima koja
obavljaju trgovačku djelatnost. Iz tog razloga mjerenje zaliha odnosno provođenje ispravka vrijednosti
zaliha imaju važnu ulogu u iskazivanju realnog financijskog položaja i uspješnosti poslovanja društva
kao temeljnog zahtjeva financijskog izvještavanja. Računovodstveno postupanje s naknadnim
mjerenjem zaliha trgovačke robe uređuje Hrvatski standard financijskog izvještavanja 10 – Zalihe i
Međunarodni računovodstveni standard 2 – Zalihe, čija primjena je predmet ovoga članka.

Oblik financiranja zvan faktoring je kombinacija pravnog i financijskog posla koji se odnosi na
transakciju kupnje predmeta faktoringa u kojemu faktoring društvo (pružatelj usluge faktoringa)
putem ugovora o faktoringu kupuje predmete faktoringa s pravom ili bez prava na regres. Tematika
vezana uz pojam faktoringa je dosta široka pa će iz tog razloga u daljnjem tekstu članka autor
definirati sam proces faktoringa, utvrditi vrste faktoringa i obrazložiti računovodstveni tretman
poslova vezanih uz vrste faktoringa koji su proizašli iz računovodstvenih standarda, kao i prikazati
utjecaj računovodstvenih promjena na godišnji obračun faktoring društva.

Kartično poslovanje je kroz korištenje modernih tehnologija prisutno u velikoj većini transakcija između
poduzetnika. Iz tog razloga se i značajan dio računovodstvene obrade podataka odnosi na bilježenje
poslovnih događaja u vezi s takvim načinom poslovanja. Kako bi se pružio uvid u računovodstveni
segment ovakve vrste poslovanja, u ovome članku će biti riječ o računovodstvu poslovnih aktivnosti s
kreditnim karticama gledanih s motrišta trgovačkih društava koja se pojavljuju u ulozi prodavatelja
i kupca.

Kroz temu računovodstva dugotrajne nematerijalne imovine, autor ovoga članka pisat će o
računovodstvenom postupanju u vezi dugotrajne nematerijalne imovine te na praktičnim primjerima
prikazati knjigovodstveno evidentiranje različitih vrsta nematerijalne imovine kada se ona stječe
kupnjom ili razvija unutar samog društva.

U razdoblju od nastanka razloga za prestanak društva do njegova prestanka provode se procesi likvidacije ili stečaja ili radnje potrebne za nastupanje sveopćeg sljedništva ili poseban postupak brisanja, ovisno o …

Likvidacija je posljednje razdoblje postojanja društva. Likvidacija društva provodi se ako je imovina
društva dostatna kako bi se namirili svi vjerovnici s kamatama, u protivnom se ima provesti stečajni
postupak.
Kako bi se likvidacija trgovačkog društva provela u cijelosti, od likvidatora društva traži se poznavanje
računovodstvenih i poreznih propisa, kao i poznavanje odredbi Zakona o trgovačkim društvima. Iz
tog razloga u nastavku članka bit će obrađene posebnosti koje se pojavljuju u procesu likvidacije, kao
i obveze koje je potrebno provesti u samom računovodstvu.

Nabava i računovodstveno evidentiranje imovine (stvari i opreme) manje vrijednosti čest je slučaj u
poslovanju poduzetnika. Takav segment kratkotrajne imovine u financijskim izvještajima poduzetnika
predstavlja zalihu odnosno sitan inventar. Na koji način provesti računovodstveno evidentiranje kao
i kriterij priznavanja sitnog inventara bit će predmetom ovoga članka, uz prikaz primjera knjiženja
sitnog inventara u poslovnoj praksi poduzetnika.

Poslovni događaj kao što je ugovor o zakupu poslovnog prostora evidentira se u poslovnim knjigama
društva i takav ugovor poduzetnici mogu sklopiti s fizičkim ili pravnim osobama – vlasnicima
poslovnog prostora. U takvim slučajevima poduzetnici imaju situacije u kojima su primorani ili su
donijeli vlastitu odluku o ulaganju vlastitih sredstava u uređenje tuđe imovine. Navedena ulaganja
također moraju biti evidentirana kao poslovni događaji u knjigama poduzetnika. Iz tog razloga autor
članka će kroz primjere zakupa poslovnog prostora i ulaganja u tuđu imovinu pokazati učinak takvih
ulaganja na financijske izvještaje samih poduzetnika koji primjenjuju Hrvatske standarde financijskog
izvješćivanja.

  Svrha blagajničkog poslovanja je obavljanje naplate u gotovu novcu putem blagajne. Međutim, takvo poslovanje obuhvaća i čuvanje gotovog novca kao i promet njime i vrijednosnicama. I premda se navedeni …

Kontrola podmirenja obveza, ali i veća transparentnost u načinu vođenja poslovanja, razlog su zašto
društva sve manje u praksi koriste gotovinsko plaćanje. Pa iako se udio takve vrste plaćanja u ukupnim
plaćanjima kontinuirano smanjuje i dalje određeni broj društava koristi navedeni vid namirenja
obveza u svakodnevnom poslovanju. Gledajući strukturu takvih plaćanja, u pravilu se radi o polozima
utrška i podmirenju obveza prilikom zatvaranja manjih iznosa. Iz tog razloga u daljnjem tekstu bit će
pojašnjeni zakonski propisi, obrađena regulativa i postupanja pri plaćanju gotovim novcem te će se
prezentirati primjeri provođenja blagajničkog poslovanja u svojstvu platitelja i primatelja gotovog
novca.