Likvidacija je posljednje razdoblje postojanja društva. Likvidacija društva provodi se ako je imovina
društva dostatna kako bi se namirili svi vjerovnici s kamatama, u protivnom se ima provesti stečajni
postupak.
Kako bi se likvidacija trgovačkog društva provela u cijelosti, od likvidatora društva traži se poznavanje
računovodstvenih i poreznih propisa, kao i poznavanje odredbi Zakona o trgovačkim društvima. Iz
tog razloga u nastavku članka bit će obrađene posebnosti koje se pojavljuju u procesu likvidacije, kao
i obveze koje je potrebno provesti u samom računovodstvu.
Luka Orlović, univ. spec. oec.
-
2023ČlanciFinancijsko računovodstvoRačunovodstvoRačunovodstvo i financijeRujan
-
2023ČlanciFinancijsko računovodstvoRačunovodstvoRačunovodstvo i financijeRujan
Računovodstveno evidentiranje sitnog inventara
Nabava i računovodstveno evidentiranje imovine (stvari i opreme) manje vrijednosti čest je slučaj u
poslovanju poduzetnika. Takav segment kratkotrajne imovine u financijskim izvještajima poduzetnika
predstavlja zalihu odnosno sitan inventar. Na koji način provesti računovodstveno evidentiranje kao
i kriterij priznavanja sitnog inventara bit će predmetom ovoga članka, uz prikaz primjera knjiženja
sitnog inventara u poslovnoj praksi poduzetnika. -
2023ČlanciFinancijsko računovodstvoKolovozRačunovodstvoRačunovodstvo i financije
Zakup i ulaganje u tuđu imovinu
Poslovni događaj kao što je ugovor o zakupu poslovnog prostora evidentira se u poslovnim knjigama
društva i takav ugovor poduzetnici mogu sklopiti s fizičkim ili pravnim osobama – vlasnicima
poslovnog prostora. U takvim slučajevima poduzetnici imaju situacije u kojima su primorani ili su
donijeli vlastitu odluku o ulaganju vlastitih sredstava u uređenje tuđe imovine. Navedena ulaganja
također moraju biti evidentirana kao poslovni događaji u knjigama poduzetnika. Iz tog razloga autor
članka će kroz primjere zakupa poslovnog prostora i ulaganja u tuđu imovinu pokazati učinak takvih
ulaganja na financijske izvještaje samih poduzetnika koji primjenjuju Hrvatske standarde financijskog
izvješćivanja. -
Svrha blagajničkog poslovanja je obavljanje naplate u gotovu novcu putem blagajne. Međutim, takvo poslovanje obuhvaća i čuvanje gotovog novca kao i promet njime i vrijednosnicama. I premda se navedeni …
-
2023ČlanciFinancijsko računovodstvoRačunovodstvoRačunovodstvo i financijeSrpanj
Blagajničko poslovanje u trgovačkim društvima
Kontrola podmirenja obveza, ali i veća transparentnost u načinu vođenja poslovanja, razlog su zašto
društva sve manje u praksi koriste gotovinsko plaćanje. Pa iako se udio takve vrste plaćanja u ukupnim
plaćanjima kontinuirano smanjuje i dalje određeni broj društava koristi navedeni vid namirenja
obveza u svakodnevnom poslovanju. Gledajući strukturu takvih plaćanja, u pravilu se radi o polozima
utrška i podmirenju obveza prilikom zatvaranja manjih iznosa. Iz tog razloga u daljnjem tekstu bit će
pojašnjeni zakonski propisi, obrađena regulativa i postupanja pri plaćanju gotovim novcem te će se
prezentirati primjeri provođenja blagajničkog poslovanja u svojstvu platitelja i primatelja gotovog
novca. -
2023ČlanciFinancijsko računovodstvoRačunovodstvoRačunovodstvo i financijeSrpanj
Računovodstvo kuponske prodaje
Prodaja putem interneta postala je uobičajeni način kupovine kod fizičkih i pravnih osoba.
Jednostavnija kupnja uz smanjene troškove i bržu narudžbu neke su od pogodnosti takvog načina
poslovanja. Uz internetsku prodaju veže se i jedan oblik internetske prodaje koji je u posljednje vrijeme
sve popularniji, a to je kuponska prodaja. S obzirom na njegovu učestalost u poslovanju, autor će
u ovome članku obrazložiti sam proces računovodstva kuponske prodaje kod sva tri aktera takvog
poslovanja: kuponskog prodavatelja, partnera – prodavatelja dobara i usluga i krajnjeg kupca. Isto
tako, u ovom članku bit će prikazana odgovarajuća knjiženja takvih transakcija u računovodstvu, kao
i porezni položaj navedenih transakcija. -
2023ČlanciEksterna revizijaLipanjRačunovodstvo i financijeRevizija
Obveza provedbe revizije prilikom povećanja temeljnog kapitala
Provođenje revizije financijskih izvještaja, obveza je koju propisuje Zakon o reviziji i Zakon o
računovodstvu. Uz navedenu obvezu, reviziji podliježu i subjekti (trgovačka društva) prilikom statusnih
promjena propisanih u Zakonu o trgovačkim društvima. Statusne promjene u skladu s odredbama
Zakona o trgovačkim društvima su povećanje temeljnog kapitala trgovačkog društva, priključenje
trgovačkog društva, pripajanje i spajanje trgovačkih društava, podjela trgovačkog društva i
preoblikovanje trgovačkog društva. Navedene promjene evidentiraju se u temeljnim aktima trgovačkih
društava na način da se vrše izmijene statuta u dioničkom društvu (d.d.) ili društvenom ugovoru o
osnivanju u društvu s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) s kojima dolazi do upisa u sudski registar.
Tako će u nastavku članka biti objašnjena potreba revizije povećanja temeljnog kapitala kroz prikaz
revizijskih i računovodstvenih standarda te pravog i poreznog segmenta provedbe navedene radnje. -
2023ČlanciFinancijsko računovodstvoLipanjRačunovodstvoRačunovodstvo i financije
Računovodstveni i porezni aspekt otpisa obveza
Jedan od zadataka poreznih obveznika razmatranje je i procjena strukture obveza. Naime, kao i kod
otpisa potraživanja, tako su i obveze društva podložne zastari odnosno otpisu ako društvo stekne
zakonske preduvjete u korist navedene radnje. Spomenute obveze najčešće su rezultat poslovanja
s dobavljačima ili kreditorima društva, a otpis se provodi u korist prihoda, što direktno utječe na
rezultat, ali i daje sliku realnih i objektivnih financijskih izvještaja. Kako radnja otpisa obveza može
utjecati na računovodstveni, ali i porezi aspekt obradit će se dalje u nastavku članka. -
U tijeku obavljanja revizije financijskih izvještaja društva, obveza je revizora prikupiti revizorske dokaze
i sastaviti ih u odgovarajuću revizorsku dokumentaciju. Uz pomoć potpune dokumentacije revizor može
s većom razinom pouzdanosti i uvjerenja izraziti revizorsko mišljenje i sastaviti revizorsko izvješće.
Radna dokumentacija u reviziji propisana je odredbama Zakona o reviziji i Međunarodnim revizijskim
standardima (u daljnjem tekstu MRevS-ima). Stoga će autor u nastavku članka navesti propise koji
definiraju na koji način bi revizori trebali izrađivati, slagati i čuvati revizorsku dokumentaciju (radne
papire i mape) te će biti prezentiran i izgled revizorske dokumentacije, njezina svrha i odredbe o
provođenju nadzora nad spomenutom dokumentacijom. -
U svom poslovanju, poduzetnici se koriste različitim oblicima imovine. Takvo posjedovanje imovine
podložno je situaciji u kojoj se spomenuta imovina može oštetiti na različite načine. Prirodna
nepogoda jedna je od posljedica koje ostavljaju imovinu u većem ili manjem dijelu neupotrebljivom.
Tako nastala šteta na imovini poduzetnika ima trenutačne posljedice na njegovo poslovanje koje se
očituju na smanjenju vrijednosti imovine, ali i odgođene posljedice koje se očituju kao propuštena
dobit zbog nemogućnosti korištenja takve imovine ili potencijalnog zastoja u radu poduzetnika.
Štetu je u pojedinim slučajevima gotovo nemoguće spriječiti pa se iz tog razloga poduzetnici služe
pravodobnim osiguranjem imovine kako bi njezine posljedice ublažili. S obzirom da u opisanim
situacijama postoje razni slučajevi evidentiranja štetnih događaja, autor će u nastavku članka
prikazati pravno, računovodstveno i porezno motrište štete na imovini poduzetnika.