Zapošljavanje umirovljenika u školstvu i ograničenja prema posebnom zakonu
Zakonom o mirovinskom osiguranju pojednostavljeni su postupci zapošljavanja korisnika mirovine
do polovine punog radnog vremena uz isplatu pune mirovine. Od 1. siječnja 2026. godine
dozvoljeno je, uz propisane uvjete, zapošljavanje umirovljenika na više od polovine sve do punog
tjednog radnog vremena, ali tada uz isplatu umanjene mirovine. Mirovinski propisi omogućavaju
zapošljavanje korisnika mirovine uz istovremeno primanje pune ili djelomične mirovine, a ako
postoji dogovor poslodavca i radnika prema Zakonu o radu nema ograničenja dobne granice za
radni odnos. No u sustavu osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja primjenjuju se posebni
propisi prema kojima se umirovljenici mogu zapošljavati uz uvjete propisane Zakonom o odgoju i
obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.
U članku se obrađuju posebni uvjeti zasnivanja radnog s korisnikom mirovine propisani za ustanove
osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, plaća, naknada plaće i ostala materijalna prava
korisnika mirovine zaposlenog u školstvu te rad na temelju ugovora o djelu.
Minimalna plaća za 2025. godinu i nove državne potpore za isplatu minimalnih plaća
Izmjenama Zakona o minimalnoj plaći koje su na snazi od 1. siječnja 2025. godine ukinuta je
mogućnost ugovaranja kolektivnim ugovorom do 5 % nižeg iznosa minimalne plaće u odnosu na
visinu minimalne plaće propisane Uredbom Vlade RH. Prema Uredbi Vlade RH, minimalna plaća za
2025. godinu iznosi 970,00 eura bruto. Minimalne plaće prema složenosti poslova određene granskim
kolektivnim ugovorima čija je primjena proširena na sve poslodavce u tim djelatnostima, smatraju
se minimalnim plaćama, ali uz uvjet da ne mogu biti niže od 970,00 eura mjesečno za puno radno
vrijeme. U iznos minimalne plaće nisu uključeni dodaci za rad nedjeljom, blagdanom i neradnim
danima, noćni rad, rad u otežanim uvjetima i za prekovremeni rad.
Poslodavci iz djelatnosti prerađivačke industrije mogu za isplatu minimalnih plaća za prva tri mjeseca
2025. godine, uz propisane uvjete, koristiti novčane potpore Zavoda za zapošljavanje kao novu
kompenzacijsku mjeru iz Programa aktivne politike zapošljavanja za 2025. godinu.
Naknada za godišnji odmor zaposleniku javne službe u slučaju promjene tjednog fonda radnog vremena
Prema Zakonu o radu, za razdoblja u kojima ne radi zbog korištenja godišnjeg odmora zaposlenik ima
pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom
o radu, a najmanje u visini prosječne plaće prethodna tri mjeseca. U javnim službama je visina
naknade plaće za godišnji odmor prema Temeljnom kolektivnom ugovoru za zaposlenike u javnim
službama uređena istovjetno kao u Zakonu o radu, ali ako je za zaposlenika to povoljnije, ima pravo
na naknadu plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu. Uz tu ugovorenu povoljnost,
zaposlenicima koji su u prethodna tri mjeseca ostvarivali naknadu plaće u visini povoljnijoj od plaće
za redovan rad, tromjesečni prosjek se određuje na temelju tako isplaćenih iznosa.
Najpovoljnija svota naknade za godišnji odmor odnosi se i na zaposlenike javnih službi kojima je u
razdoblju u kojemu koriste godišnji odmor u odnosu na prethodna tri mjeseca, promijenjen tjedni
fond ugovorenog radnog vremena. U članku se iznose primjeri određivanja visine naknade plaće za
takve situacije.
Minimalna plaća za 2024. godinu prema Uredbi Vlade RH i prema proširenim kolektivnim ugovorima
Minimalna plaća za 2024. godinu propisana Uredbom Vlade RH iznosi 840,00 eura bruto. Minimalne
plaće u djelatnosti graditeljstva i djelatnosti linijskog pomorskoga prijevoza određene su važećim
granskim kolektivnim ugovorima čija je primjena proširena na sve poslodavce u tim djelatnostima.
Kolektivni ugovor ugostiteljstva, koji je također bio proširen na sve poslodavce, istekao je krajem
2023. godine i do 31. ožujka 2024. primjenjuje se na temelju čl. 199. Zakona o radu. U iznos minimalne
plaće nisu uključeni dodaci za rad nedjeljom, blagdanom, noćni rad, rad u otežanim uvjetima i za
prekovremeni rad.
Zakon o minimalnoj plaći izvor je prava za sve radnike zaposlene u Republici Hrvatskoj, osim za
radnika koji je jedini zaposlen u pravnoj osobi u kojoj je član uprave, izvršni direktor trgovačkog
društva, upravitelj zadruge, likvidator ili u sličnom svojstvu prema posebnim propisima.
Visina minimalne plaće za 2023. i obračun dodataka
Minimalna plaća propisana Uredbom Vlade RH za 2023. iznosi 700,00 eura bruto, a minimalne
plaće u djelatnosti ugostiteljstva i graditeljstva određene su granskim kolektivnim ugovorima čija
je primjena proširena na sve poslodavce u tim djelatnostima. U iznos minimalne plaće nisu uključeni
dodaci za rad nedjeljom, blagdanom, noćni rad, rad u otežanim uvjetima i za prekovremeni rad. Od 1.
siječnja 2023. godine, na temelju izmijenjenog Zakona o radu, ti se dodaci obračunavaju na osnovicu
koja ne može biti niža od minimalne plaće.
Zakon o minimalnoj plaći izvor je prava za sve radnike zaposlene u Republici Hrvatskoj, osim za
radnika koji je jedini zaposlen u pravnoj osobi u kojoj je član uprave, izvršni direktor trgovačkog
društva, upravitelj zadruge, likvidator ili u sličnom svojstvu prema posebnim propisima.