U ovom članku autorica je obrazložila regulatorni okvir zdravstvene zaštite stranih studenata
u Republici Hrvatskoj. Analizirani su i objašnjeni svi kriteriji temeljem kojih se utvrđuju prava na
zdravstvenu zaštitu stranih studenata.
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje obavlja kontrolu podataka o stažu osiguranja i osnovicama
za zaposlene radnike. Kontrola se obavlja kod poslodavaca fizičkih i pravnih osoba koji su za tu svrhu
dužni izraditi tablice propisane Pravilnikom o postupku i načinu kontrole podataka o kojima ovise
prava iz mirovinskog osiguranja.
Za radnike zaposlene na radnim mjestima i u zanimanjima propisanim Zakonom o stažu osiguranja
s povećanim trajanjem, poslodavci su obvezni plaćati dodatne mirovinske doprinose. Dodatni
mirovinski doprinosi se obračunavaju kao doprinosi na mjesečnu plaću. Ostali primici koji se isplaćuju
radnicima i koji predstavljaju samostalnu osnovicu za obračun doprinosa, ne podliježu obvezi
dodatnih doprinosa. Stope dodatnih doprinosa ovise o stupnju povećanja mirovinskog staža i o tome
je li osoba osigurana u sustavu mirovinskog osiguranja individualne kapitalizirane štednje. Podaci
o obračunanim i plaćenim dodatnim doprinosima dostavljaju se Poreznoj upravi na obrascu JOPPD.
Osim radnika zaposlenih na radnim mjestima i u zanimanjima određenim Zakonom o stažu osiguranja s
povećanim trajanjem, pravo na mirovinski staž s povećanim trajanjem ostvaruju osobe s invaliditetom
kojima je to pravo utvrđeno rješenjem Zavoda za mirovinsko osiguranje. Dodatne doprinose za njih
ne plaća poslodavac kod kojega su zaposleni, nego HZMO na teret državnog proračuna i to samo
doprinos za mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane štednje.
Različito od zaposlenih radnika koji pravo na staž s povećanim trajanjem ostvaruju samo ako su
zaposleni s punim radnim vremenom, osobe s invaliditetom ostvaruju pravo na razmjerno uvećanje
staža i ako su zaposlene s nepunim radnim vremenom.
Nakon što iskoriste pravo na rodiljni dopust, roditelji imaju pravo na roditeljski dopust. Roditeljski
dopust je pravo oba roditelja kojim se oni koriste u ukupnom trajanju od osam mjeseci (za prvo i drugo
dijete) odnosno 30 mjeseci (za rođene blizance, treće i svako sljedeće dijete). U pravilu oba roditelja
koriste pravo na roditeljski dopust, svaki u trajanju 4 ili 15 mjeseci. Roditelji se mogu dogovoriti
da roditeljski dopust koristi samo jedan roditelj. U tom slučaju, pravo na roditeljski dopust traje 6
odnosno 28 mjeseci. Dakle, trajanje roditeljskog dopusta ovisi o tome koje je dijete rođeno po redu i
o tome koristi li ga jedan ili oba roditelja. Roditeljski dopust je pravo koje se može koristiti do osme
godine života djeteta. Umjesto roditeljskog dopusta, roditelj može koristiti i pravo na rad s polovicom
punog radnog vremena. Detaljnije o svemu pročitajte u nastavku članka.
U dane državnih blagdana i neradnih dana propisanih posebnim zakonom, zaposlenici ne rade, s
pravo na naknadu plaće na teret poslodavca. Zaposlenik ima pravo na naknadu plaće ako bi toga
dana prema rasporedu rada trebao raditi, a zbog blagdana ne radi.
Zaposlenici određenih državnih tijela i ustanova javnih službi zbog potrebe posla rade i u dane
blagdana i neradne dane propisane posebnim zakonom. Ako zaposlenik radi na dan blagdana,
ima pravo na povećanu plaću. Iznos povećanja plaće za zaposlene u državnoj službi određen je
Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike, a za zaposlene u ustanovama javnih
službi Temeljnim kolektivnim ugovorom za zaposlenike u javnim službama. U državnim i javnim
službama se za zaposlene koji rade na dan blagdana koji pada u nedjelju ili subotu, kumuliraju
dodaci za rad blagdanom i dodaci za rad nedjeljom odnosno subotom, zajedno s drugim možebitnim
dodacima za različite oblike organizacije rada.
U sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora poduzet je značajan iskorak te se Zakonom o izmjenama
i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama provelo povećanje novčanih potpora
svih kategorija korisnika za korištenje onih prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora koja
podliježu ograničenju maksimalnog iznosa novčane potpore koja se tijekom njihova korištenja
isplaćuje pojedinom korisniku.1 Uvedene su određene novine u korištenju prava udomitelja, kao i
detaljnija pravna regulacija u vezi osnovice za naknadu plaće temeljem koje se izračunava naknada
plaće zaposlenih korisnika. U ovom članku izložit će se sve promjene koje od 1. ožujka 2025. godine
stupaju na snagu, s posebnim osvrtom na prijelazne i završne odredbe ovoga Zakona. Svakako je za
pozdraviti svako nastojanje koje ima pozitivne učinke na jačanje socijalne sigurnosti obitelji s djecom
te u vremenima značajnog povećanja troškova života isto anulirati povećanjem novčanih potpora
potencijalnih korisnika.
Od 1. veljače 2025. godine stupio je na snagu i primjenjuje se Kolektivni ugovor o izmjenama i
dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (od 25. rujna 2015. godine) – osme izmjene i dopune,
sklopljen 29. siječnja 2025. godine između HUP-a – Udruge poslodavaca graditeljstva i Sindikata
graditeljstva Hrvatske. U tijeku je postupak utvrđivanja javnog interesa za proširenje primjene Osmih
izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za graditeljstvo na sve poslodavce i radnike u djelatnosti
graditeljstva.
Najznačajnije novine koje donosi izmijenjeni i dopunjeni Kolektivni ugovor za graditeljstvo su
povećani iznosi najnižih osnovnih plaća u svih jedanaest tarifnih grupa i povećana materijalna prava
radnika. Najniže osnovne plaće i novi iznosi naknada, nagrada i potpora obvezuju poslodavce koji
su članovi HUP-a – Udruge poslodavaca graditeljstva od 1. veljače 2025. godine. Nakon što stupi na
snagu najavljena odluka o proširenoj primjeni ovog Kolektivnog ugovora, njime ugovorene osnovne
plaće prema složenosti poslova smatrat će se minimalnim plaćama čiju primjenu nadzire Državni
inspektorat.
U članku se daje prikaz novina u pravima radnika i obvezama poslodavaca uvedenih Osmim izmjenama
Kolektivnog ugovora za graditeljstvo.
U sustavu rodiljnih i roditeljskih potpora poduzet je značajan iskorak te se Zakonom o izmjenama
i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama provelo povećanje novčanih potpora
svih kategorija korisnika za korištenje onih prava iz sustava rodiljnih i roditeljskih potpora koja
podliježu ograničenju maksimalnog iznosa novčane potpore koja se tijekom njihova korištenja
isplaćuje pojedinom korisniku.1 Uvedene su određene novine u korištenju prava udomitelja, kao i
detaljnija pravna regulacija u vezi osnovice za naknadu plaće temeljem koje se izračunava naknada
plaće zaposlenih korisnika. U ovom članku izložit će se sve promjene koje od 1. ožujka 2025. godine
stupaju na snagu, s posebnim osvrtom na prijelazne i završne odredbe ovoga Zakona. Svakako je za
pozdraviti svako nastojanje koje ima pozitivne učinke na jačanje socijalne sigurnosti obitelji s djecom
te u vremenima značajnog povećanja troškova života isto anulirati povećanjem novčanih potpora
potencijalnih korisnika.
Na policijske službenike i profesionalne vatrogasce se pri određivanju otpremnine za odlazak u
mirovinu primjenjuju posebni propisi. Policijski službenici ostvaruju pravo na otpremninu prema
Zakonu o policiji, a profesionalni vatrogasci prema Zakonu o vatrogastvu. Visina otpremnine
jednako je uređena u oba propisa, a ovisi o vrsti mirovine u koju odlazi policijski službenik odnosno
profesionalni vatrogasac i prosječnoj neto plaći isplaćenoj u Hrvatskoj u razdoblju siječanj – kolovoz
prethodne godine.
S obzirom da im se isplaćuje otpremnina u svoti većoj od propisanog neoporezivog iznosa, dio
otpremnine za mirovinu u poreznom se smislu smatra plaćom i podliježe obračunu doprinosa i poreza
na dohodak. Pri tome se na oporezivi dio otpremnine ne obračunava i ne plaća dodatni mirovinski
doprinos za staž osiguranja s povećanim trajanjem, iako policijski službenici i profesionalni vatrogasci
imaju pravo na staž s povećanim trajanjem.
Članovi uprave, izvršni direktori i likvidatori trgovačkih društava i upravitelji zadruga koji su osigurani
po osnovi radnog odnosa, nemaju obvezu osiguranja po čl. 12. Zakona o mirovinskom osiguranju.
Ako su zaposleni u pravnoj osobi u kojoj obavljaju navedene dužnosti, za 2025. godinu za njih se
primjenjuje mjesečna osnovica za obračun doprinosa u iznosu najmanje 1.168,70 eura. Ako je plaća
koju im isplaćuje trgovačko društvo ili zadruga manja od 1.300,00 eura, umanjuje im se osnovica
za obračun doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti, kako je određeno čl. 21.a
Zakona o doprinosima.
Za članove uprave, izvršne direktore, likvidatore trgovačkih društava i upravitelje zadruga, Porezna
uprava provodi godišnji obračun doprinosa. U godišnjem obračunu se pri utvrđivanju osnovice i
obveze doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti, umanjenja iskorištena pri
isplati mjesečnih plaća, smatraju plaćenima. Godišnji obračun doprinosa se ne provodi za osobe
koje su korisnici mirovina (osim za korisnike invalidske mirovine zbog smanjene ili izmijenjene radne
sposobnosti) i za osobe u novoosnovanom trgovačkom društvu ili zadruzi koja ne obavlja djelatnost.
U članku se obrađuju fiskalne obveze trgovačkog društva koje se odnose na člana uprave zaposlenog
u trgovačkom društvu u kojemu obavlja funkciju člana uprave.
