Plaće i socijalno osiguranje

Od 1. siječnja 2025. godine stupio je na snagu novi Pravilnik o utvrđivanju kvote za zapošljavanje
osoba s invaliditetom. Novi pravilnik donosi promjene u načinu određivanja vrijednosti ugovora u
svrhu ispunjenja zamjenske kvote, kao i u postupanjima poslodavaca i pružatelja zamjenskih kvota.
Osobe s invaliditetom neće moći pružati usluge servisiranja i održavanja kao dio zamjenske kvote, a
novim pravilima nastoji se spriječiti zloupotreba kvota. Uvedeno je pravilo prema kojemu će u kvotu
biti priznat samo proizvodni dio vrijednosti ugovora. Nadalje, izmijenjena je odredba ograničenja
ukupne godišnje vrijednosti ugovora o poslovnoj suradnji u svrhu ispunjenja zamjenske kvote na
temelju osnovice od 36.000,00 € bez PDV-a po zaposlenoj osobi s invaliditetom, osim za zaštitne
radionice gdje se osnovica smanjuje ovisno o broju zaposlenih osoba s invaliditetom.

Izmjenama Zakona o minimalnoj plaći koje su na snazi od 1. siječnja 2025. godine ukinuta je
mogućnost ugovaranja kolektivnim ugovorom do 5 % nižeg iznosa minimalne plaće u odnosu na
visinu minimalne plaće propisane Uredbom Vlade RH. Prema Uredbi Vlade RH, minimalna plaća za
2025. godinu iznosi 970,00 eura bruto. Minimalne plaće prema složenosti poslova određene granskim
kolektivnim ugovorima čija je primjena proširena na sve poslodavce u tim djelatnostima, smatraju
se minimalnim plaćama, ali uz uvjet da ne mogu biti niže od 970,00 eura mjesečno za puno radno
vrijeme. U iznos minimalne plaće nisu uključeni dodaci za rad nedjeljom, blagdanom i neradnim
danima, noćni rad, rad u otežanim uvjetima i za prekovremeni rad.
Poslodavci iz djelatnosti prerađivačke industrije mogu za isplatu minimalnih plaća za prva tri mjeseca
2025. godine, uz propisane uvjete, koristiti novčane potpore Zavoda za zapošljavanje kao novu
kompenzacijsku mjeru iz Programa aktivne politike zapošljavanja za 2025. godinu.

1. siječnja 2025. godine stupile su na snagu nove zakonske odredbe koje donose promjene u obračunu
i isplati plaća s posebnim naglaskom na prilagodbu poreznih stopa tijekom godine. Najznačajnije
promjene se odnose na smanjenje gornjih granica za određivanje poreznih stopa za godišnje dohotke,
što će izravno utjecati na porezne obveznike u pojedinim jedinicama lokalne samouprave (JLS) i to u
onima u kojima su trenutne porezne stope izvan propisanih granica – tijekom prva dva mjeseca 2025.
godine porez na dohodak će se obračunavati prema postojećim poreznim stopama, međutim od
1. ožujka 2025. godine počinje primjena novih poreznih stopa. Kod JLS s postojećim stopama unutar
zakonskih granica, obračun poreza ostaje nepromijenjen tijekom cijele godine. Već od isplata koje
slijede od 1. siječnja 2025. godine, primjenjuju se novi iznosi osnovnog osobnog odbitka i poreznih
osnovica jer se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračunava i plaća prema
propisima važećim na dan isplate primitka. Kod obračuna doprinosa, stope i vrste doprinosa ostaju
nepromijenjene, međutim mijenja se mogućnost korištenja određenih olakšica, što ima za rezultat
povećanja ukupnog troška plaće za poslodavce.

Od 1. siječnja 2025. ukinuto je oslobođenje od obveze doprinosa za radnika mlađeg od 30 godina
zaposlenog na neodređeno vrijeme i oslobođenje za radnika koji se prvi puta zapošljava na određeno
vrijeme. Poslodavci koji su započeli koristiti pravo na oslobođenje za mladog radnika i za radnika
koji se prvi put zapošljava, nastavljaju koristiti olakšicu sve do isteka pet odnosno jedne godine.
Izmijenjeno je oslobođenje od obveze doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje za osobu koja se
prvi put zapošljava i može se koristiti za osobu primljenu na stručno osposobljavanje bez zasnivanja
radnog donosa.
Uvedena je nova olakšica u obliku oslobođenja od obveze doprinosa na plaću, u trajanju do godinu
dana za poslodavca koji zaposli radnika kojemu je to u njegovom radnom vijeku prvi ugovor na
neodređeno vrijeme.

Člankom 224. Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14. – 64/23. – Odluka USRH), uređen je radnopravni
status pričuvnika za vrijeme izvršavanja vojne obveze. Radnik ostvaruje prava iz radnog odnosa
kao da radi, a poslodavac ostvaruje pravo na naknadu troškova plaće i drugih materijalnih prava
pričuvnika pozvanih radi izvršavanja vojne obveze.
U članku se opisuje postupak ostvarivanja prava na naknadu plaće i obračun plaće.

Kvotno zapošljavanje osoba s invaliditetom predstavlja ključnu mjeru za njihovu profesionalnu
integraciju. Unatoč zakonskim obvezama, mnogi poslodavci još uvijek nisu dovoljno informirani o
prednostima zapošljavanja osoba s invaliditetom niti prepoznaju kvalitetu radne snage koju one
mogu donijeti. Prema Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom,
poslodavci su obvezni zaposliti osobe s invaliditetom u omjeru od 3 % u odnosu na ukupni broj
zaposlenih ili izvršiti zamjensko zapošljavanje. U slučaju neispunjavanja ove obveze, poslodavci su
dužni platiti novčanu naknadu koju mogu nadomjestiti naručivanjem proizvoda i usluga u visini
vrijednosti naknade.
Ovaj članak analizira pravni okvir kvotnog zapošljavanja, mogućnosti zamjenskog ispunjenja kvota,
novčane obveze za neispunjavanje te poticaje za poslodavce

Prema propisima o porezu na dohodak koji se primjenjuju u 2024. godini, radnik može ostvariti
neoporezive godišnje nagrade po više osnova: prigodnu nagradu do 700,00 eura godišnje, novčanu
nagradu za radne rezultate do 1.120,00 eura godišnje, dar u naravi do 133,00 eura godišnje i dar za
dijete do 15 godina starosti u iznosu do 140,00 eura po djetetu.
Pravo radnika na prigodne nagrade, darove djeci radnika i nagradu za radne rezultate uređuje
se kolektivnim ugovorom koji obvezuju poslodavca, pravilnikom o radu i/ili ugovorom o radu. Za
zaposlene u državnoj službi i javnim službama, pravo na godišnju nagradu uređeno je posebnim
zakonom. Poslodavac koji nema obvezu propisanu izvorima radnog prava koji ga obvezuju, može
donijeti odluku o isplati svakoga od navedenih neoporezivih primitaka, uvažavajući propisane
porezne uvjete i ograničenja.

Dana 31. listopada 2024. godine Vlada Republike Hrvatske usvojila je Uredbu o postupku, kriterijima
i načinu ocjenjivanja učinkovitosti rada zaposlenih u javnim službama (Nar. nov., br. 127/24.).
Predmetnom Uredbom uređuje se postupak, način ocjenjivanja rada i kriteriji ocjenjivanja koji su
opće primjenjivi na sva radna mjesta u javnim službama, s ciljem vrednovanja rada zaposlenika kroz
sustav plaće. Uredba o postupku, kriterijima i načinu ocjenjivanja učinkovitosti rada zaposlenih u
javnim službama stupa na snagu 1. siječnja 2025. godine i primjenjuje se na ocjenjivanje počevši od
1. siječnja 2025., za rad zaposlenika u 2025. godini.

Pravo na naknadu troškova prijevoza za dolazak na posao i odlazak s posla jednako je uređeno
važećim kolektivnim ugovorima za državne službenike i namještenike i za zaposlene u javnim
službama: za državne službe u KU-om za državne službe, a za zaposlene u javnim službama TKU-om
za javne službe. Svaki od ovih kolektivnih ugovora tumači posebno tijelo i tumačenja su u pravilu
istovjetna, osim u vezi s obvezom umanjivanja mjesečne naknade za izostanak s posla više od dva
dana uzastopno.
Visina naknade troškova prijevoza ovisi o dobi zaposlenika, prijavljenom prebivalištu, udaljenosti s
koje dolazi na posao, mreži javnog prijevoza na toj relaciji, rasporedu radnog vremena zaposlenika,
cjenovnim tarifama javnih prijevoznika, oscilacijama u cijeni benzina i drugim elementima. Zbog
brojnih elemenata o kojima ovisi, određivanje prava na naknadu i visine naknade, često je složeno.

Naknada plaće za bolovanje uzrokovano ozljedom na radu odnosno profesionalnom bolesti određuje
se u visini 100 % prosječne neto plaće radnika isplaćene u prethodnih šest mjeseci prije mjeseca u
kojemu je nastao osigurani slučaj. Najviši iznos naknade nije ograničen. Naknadu plaće isplaćuje
poslodavac, a zatim od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje potražuje povrat isplaćenog
iznosa. Naknada za bolovanje uzrokovano ozljedom na radu je neoporezivi primitak osiguranika, ne
podliježe obvezi doprinosa ni poreza na dohodak.
Poslodavac može pri obračunu naknade za bolovanje uzrokovano ozljedom na radu ili profesionalnom
bolesti postupiti prema opisanim pravilima tek nakon što je ozljeda na radu priznata od strane
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a dotada obračunava i isplaćuje naknadu u visini
kako je propisano za bolovanje kojemu nije uzrok ozljeda na radu ni profesionalna bolest. Nakon
završenog postupka u kojemu je ozljeda na radu priznata, poslodavac provodi ispravak isplaćenog
iznosa naknade i ispravak obrasca JOPPD.