Teškoće u razvoju djeteta, koje su takve naravi da dijete nije u stanju izvoditi aktivnosti primjerene
svojoj dobi te je ovisno o pomoći druge osobe, osnova su za korištenje određenih prava iz sustava
rodiljnih i roditeljskih potpora. U daljnjem tekstu pobliže će se iznijeti karakteristike, uvjeti za
ostvarivanje prava, način korištenja i visina novčane naknade koja se prima tijekom dopusta ili
korištenja prava na rad s polovicom punog radnog vremena radi njege djeteta s teškoćama u razvoju,
kao i kategorija potencijalnih korisnika, uz poseban osvrt na novi Pravilnik o načinu obračunavanja i
isplati novčane naknade za vrijeme korištenja prava zaposlenog ili samozaposlenog roditelja djeteta
s teškoćama u razvoju na rad s polovicom punog radnog vremena (Nar. nov., br. 81/24.).
Plaće i socijalno osiguranje
-
2024ČlanciListopadPlaće i naknadePlaće i socijalno osiguranjeRačunovodstvo i financije
-
2024ČlanciListopadPlaće i naknadePlaće i socijalno osiguranjeRačunovodstvo i financije
Učenici na stručnoj praksi i naukovanju – pravni i porezni aspekti
Početkom nove pedagoške godine ponovno se aktualiziralo pitanje stručne prakse i naukovanja
učenika koji pohađaju programe strukovnog obrazovanja. Posebno je aktualno pitanje obveze isplate
nagrade za obavljenu praksu te iznos minimalne nagrade koju je poslodavac obvezan isplatiti učeniku.
Dodatni problem poslodavcima u praksi predstavlja „miješanje“ pojmova, kao što su stručna praksa,
naukovanje, praktični rad i sl., posebice iz razloga što se u poreznim propisima, vezano za mogućnost
isplate neoporezive nagrade, spominje praktični rad i naukovanje, dok poslodavci zapravo sklapaju
ugovore o provedbi učenja temeljenog na radu. Odgovore na aktualna pitanja pročitajte u tekstu koji
slijedi. -
2024ČlanciListopadPlaće i naknadePlaće i socijalno osiguranjeRačunovodstvo i financije
Doprinosi za osiguranje radnika stalnog sezonca u razdoblju između sezona
Za radnika stalnog sezonca zaposlenog na neodređeno vrijeme poslodavac je obvezan u razdoblju
privremenog prekida potrebe za radom za njega plaćati sve obvezne doprinose na najnižu osnovicu,
a radnik nema pravo na plaću. Nema obveze plaćanja doprinosa ako radniku miruje radni odnos i
poslodavac ga odjavi iz sustava osiguranja.
Poslodavac koji je s radnikom sklopio ugovor o radu za stalne sezonske poslove na određeno vrijeme
obvezan je nakon prestanka radnog odnosa prijaviti ga na produženo osiguranje i plaćati mu
doprinose za mirovinsko osiguranje. Doprinosi se plaćaju za razdoblje između dva radna odnosa na
određeno vrijeme, a dospijevaju 15. u mjesecu za prethodni i obračunavaju se na najnižu mjesečnu
osnovicu. Poslodavac je obvezan o dospjelim i plaćenim svotama doprinosa obavijestiti Poreznu
upravu ispostavljanjem JOPPD obrasca.
Radnik stalni sezonac koji je bio zaposlen na određeno vrijeme ima za vrijeme produženog mirovinskog
osiguranja pravo na novčanu pomoć koju mu isplaćuje Zavod za zapošljavanje. Novčana pomoć se
ostvaruje za razdoblje provedeno u produženom osiguranju, a najduže šest mjeseci. Stalni sezonac
zaposlen na neodređeno vrijeme nema pravo na novčanu pomoć.
U članku se obrađuju obveze poslodavaca koje se odnose na obvezu doprinosa za radnike s kojima je
sklopljen ugovor o radu za stalne sezonske poslove. -
2024ČlanciListopadPlaće i naknadePlaće i socijalno osiguranjeRačunovodstvo i financije
Rodiljni dopust zaposlenih roditelja
U članku se analiziraju prava zaposlenih roditelja u vezi s korištenjem rodiljnog dopusta. Majka je
obvezna koristiti rodiljni dopust tijekom prvih 70 dana nakon rođenja djeteta. Nakon tog razdoblja,
od 71. dana pa do navršenih šest mjeseci života djeteta, majka može prenijeti pravo na rodiljni
dopust na oca djeteta koji ga tada koristi u skladu sa svojim radnopravnim statusom. Uz to, roditelji
imaju mogućnost rada s polovicom punog radnog vremena do navršenih devet mjeseci života
djeteta. Postoji i mogućnost produljenja rodiljnog dopusta u slučaju prijevremenog rođenja djeteta.
U nastavku članka detaljno su razmotreni uvjeti za ostvarivanje ovih prava, kao i iznosi naknada
tijekom korištenja prava. -
2024ČlanciListopadPlaće i naknadeRiznica
Specifičnosti obračuna prekovremenog rada u sustavu zdravstva
Prekovremeni rad smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenim dnevnim rasporedom
rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Budući da sustav zdravstva
mora biti raspoloživ 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, specifičnosti obračuna prekovremenog
rada u sustavu zdravstva posebno su izražene. Cilj ovoga članka jest prikazati normativni okvir
kojim se uređuje obračun plaća u sustavu zdravstva te kroz primjere prikazati specifičnosti obračuna
prekovremenog rada u sustavu zdravstva. -
2024ČlanciListopadPlaće i naknadeRiznica
Dnevnice u školstvu i socijalnoj skrbi za službena putovanja s učenicima i štićenicima
Zaposlenici javnih službi ostvaruju pravo na dnevnice i ostale troškove službenih putovanja na temelju
čl. 72. i čl. 76. Temeljnog kolektivnog ugovora za zaposlenike u javnim službama. Uz ispunjenje
propisanih uvjeta, zaposlenici ustanova osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja i ustanova
socijalne skrbi, prema granskim kolektivnim ugovorima tih djelatnosti mogu ostvariti pravo na
dnevnice uz povoljnije uvjete u odnosu na uvjete propisane TKU-om za javne službe.
Ako nisu ispunjeni uvjeti za isplatu neoporezive dnevnice ili drugog primitka povezanog sa službenim
putovanjem, taj se primitak oporezuje kao plaća. -
2024ČlanciPlaće i naknadePlaće i socijalno osiguranjeRačunovodstvo i financijeRujan
Politika neoporezivih primitaka i učinak na plaće
U proteklim godinama, kroz porezne reforme, postupno su povećavani neoporezivi iznosi u cilju
smanjenja poreznog opterećenja poduzetnika. Odredbama članka 6. i 7. Pravilnika o porezu na
dohodak propisana je mogućnost isplate čak 47 vrsta neoporezivih primitaka.
Raznolikošću primitaka za koje je zakonodavac omogućio neoporezivu isplatu, stvara se značajan
prostor za poboljšanje raspoloživog primitka i posljedično životnog standarda radnika. Iako su
neoporezivi primici koncipirani kao instrumenti nagrade ili naknade troškova u točno određene svrhe,
često su postali zamjena za isplatu plaće.
Porezni propisi ne osiguravaju pravo na primitke, već propisuju koje vrste javnih davanja treba platiti
kod isplate nekog primitka. Odluka o isplati materijalnog prava ili o naknadi troška, kao i određivanje
iznosa prepuštena je poslodavcima, a uređuje se nekim izvorom radnog prava. Neoporezive primitke
u pravilu ne mogu ostvariti osobe koje nisu u radnom odnosu s isplatiteljem iako obavljaju poslove za
njega, npr. direktor koji nije zaposlen u društvu u kojemu obavlja funkciju direktora, student koji kod
naručitelja obavlja poslove preko ovlaštenog posrednika i dr.
U ovom radu se u prvom redu definira pojam plaće, obuhvaćajući sve njezine komponente. Zatim
se objašnjava razlika između naknade za rad i ostalih primitaka koji se ostvaruju u vezi s radnim
odnosom. Dodatno se razjašnjava i česta konfuzija zbog različitih interpretacija pojma „plaće“ u
radnom i poreznom zakonodavstvu.
Nadalje, pruža se kronologija promjena uvjeta za isplatu neoporezivih primitaka od rujna 2019.
godine do danas, s posebnim naglaskom na posljednju poreznu reformu iz listopada 2023. godine.
Isto tako, analiziraju se iznosi isplaćenih neoporezivih primitaka u 2022. i 2023. godini.
Na samom kraju, pokazuju se primjeri učinka isplate neoporezivih primitaka na plaću radnika. -
2024ČlanciPlaće i naknadePlaće i socijalno osiguranjeRačunovodstvo i financijeRujan
Plaća radnika koji rade na privremenim i povremenim poslovima u poljoprivredi
Zakon o tržištu rada uređuje pojednostavljeni način zapošljavanja radnika na privremenim i
povremenim poslovima u poljoprivredi sklapanjem dnevnih ugovora o radu, ali uz ograničenje
najviše 90 dana u godini. Poslodavac ne prijavljuje radnika nadležnim tijelima socijalnog osiguranja,
a doprinose plaća kupnjom vrijednosnih kupona u FINA-i. Cijena jednog dnevnog kupona za 2024.
godinu iznosi 4,16 eura. Zarada radnika oporezuje se kao drugi dohodak, po stopi od 10 % i smatra se
konačnim dohotkom. Porezna obveza dospijeva do kraja mjeseca u kojemu je primitak isplaćen, a na
dan dospijeća poreza poslodavac ispostavlja obrazac JOPPD.
Radniku koji radi na povremenim i privremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi, poslodavac može
na svoj teret omogućiti smještaj i prehranu. Ti primici neovisno o iznosu koji je omogućen radniku, ne
podliježu obvezi poreza na dohodak i iskazuju se u obrascu JOPPD kao neoporezivi primitak radnika. -
2024ČlanciPlaće i naknadePlaće i socijalno osiguranjeRiznicaRujan
Pravo na uvećanje plaće u javnim službama za završeni studij na poslijediplomskoj razini
Sustav plaća u javnim službama, uključujući i način određivanja plaće te dodataka na plaću, je
od 1. siječnja 2024.god. uređen novim Zakonom o plaćama u državnoj službi i javnim službama.
Predmetni zakon uređuje i pravo službenika i namještenika na dodatak na plaću za završeni studij
na poslijediplomskoj razini, koji se u dijelu koji se odnosi na kriterije za ostvarivanje toga prava
značajno razlikuje od dotadašnjeg prava. Međutim, zakon je nastojao zaštititi zatečene radnike te
je u okviru prijelaznih i završnih odredbi propisao iznimke od primjene novih kriterija. Koji su uvjeti
za ostvarivanje prava na uvećanje plaće za završeni postdiplomski studij, koja su prava zatečenih
radnika te ostvaruju li i pod kojim uvjetima to pravo i službenici koji su zasnovali radni odnos u tzv.
prijelaznom razdoblju, pročitajte u tekstu koji slijedi. -
2024ČlanciPlaće i naknadePlaće i socijalno osiguranjeRiznicaRujan
Porezna obilježja pomoći koje ostvaruju zaposleni u državnoj i javnim službama
U određenim životnim situacijama koje su uzrokovane bolešću i/ili invalidnošću zaposlenika i/ili
članova njegove obitelji, državni službenici i namještenici i zaposleni u ustanovama javnih službi
ostvaruju pravo na novčanu pomoć na teret poslodavca. Pravo na pomoć ostvaruje se i za rođenje
djeteta. Visina i iznosi pomoći uređeni su važećim kolektivnim ugovorima, a od 1. ožujka 2024. godine
za sve su slučajeve iznosi pomoći izjednačeni za zaposlene u državnoj službi i za zaposlene u javnim
službama.
U članku se usporedno obrađuje pravo državnih službenika i namještenika i pravo zaposlenih u
javnim službama na određenu visinu pomoći i porezna obilježja toga primitka.