U ovom članku bit će razloženi temeljni elementi instituta ustupa tražbine odnosno cesije. Cesija
ili ustup je ugovor kojim vjerovnik svoju otuđivu tražbinu prenosi na drugu osobu. Stari vjerovnik
zove se cedent ili ustupitelj, novi vjerovnik zove se cesionar ili primatelj, dok je dužnik cesus. Cesija
je dakle, ugovor pri kojemu dosadašnji vjerovnik ili ustupitelj ustupa potraživanje od svog dužnika
novom vjerovniku. Radi se o konsenzualnom ugovoru, što znači da se smatra sklopljenim prihvatom
ponude. Iako cesija ima tri aktera, ugovor je dvostran. To znači da cesiju ugovaraju samo ustupitelj i
primatelj, iako ugovor ima pravne učinke i na dužnika.
Institut cesije pravno je uređen u Zakonu o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05. do 155/23.), od
čl. 80. do čl. 89. Zakon materiju o cesiji dijeli na opće odredbe o cesiji, odnos primatelja i dužnika,
odnos ustupitelja i primatelja i odredbe o posebnim slučajevima ustupanja tražbine, koju strukturu
prati i ovaj tekst. Na kraju teksta priloženi su i primjeri ugovora o cesiji, ugovora o ustupanju umjesto
ispunjenja, ugovora o ustupanju radi ispunjenja i ugovora o ustupanju radi osiguranja.
mr. Darko Terek
-
2024ČlanciRačunovodstvo i financijeSvibanjTrgovačko pravoZakonodavstvo i pravna praksa
-
2024ČlanciRačunovodstvo i financijeSvibanjTrgovačko pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Novi Zakon o upravnim sporovima
U Nar. nov., br. 36 od 25. 3. 2024. godine objavljen je novi Zakon o upravnim sporovima. Zakon o
upravnim sporovima stupit će na snagu 1. srpnja 2024. godine, a toga će dana prestati važiti Zakon o
upravnim sporovima (Nar. nov., br. 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. – Odluka Ustavnog suda Republike
Hrvatske, 29/17. i 110/21.).
Zakon o upravnim sporovima je po svom sadržaju relativno opsežan pravni propis koji sadržava puno
procesnih pravila kojima se u daljnjem tekstu uglavnom nećemo baviti. Zbog toga ćemo iznijeti samo
najvažnije odredbe tog Zakona. -
2024ČlanciRačunovodstvo i financijeRadno pravoTravanjZakonodavstvo i pravna praksa
Provjera je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti
Postupak provjeravanja je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti uređen je
Zakonom o zaštiti na radu (Nar nov., br. 71/14. do 96/18.), u odredbama čl. 57. do 60.
Navedeno poglavlje, osim zabrane pijenja alkohola i uzimanja drugih sredstava ovisnosti uređuje
i zaštitu nepušača na radu, ali ćemo se u ovome članku baviti samo zabranom pijenja alkohola i
uzimanja drugih sredstava ovisnosti (droga). U čl. 58. Zakona o zaštiti na radu (dalje u tekstu: Zakon)
uređena je zabrana korištenja sredstava ovisnosti te se pod tim zajedničkim nazivom podrazumijeva
i zabrana korištenja alkohola, kao i zabrana drugih sredstava ovisnosti. -
2024ČlanciRačunovodstvo i financijeTravanjTrgovačko pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Zastarni rokovi u obveznim odnosima
U ovom članku izložit će se institut zastare kroz odredbe Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov.,
br. 35/05. do 155/23., dalje: ZOO). Temeljni propis kojim su uređena pitanja zastare u obveznim
odnosima je ZOO.
Zastara je uređena i u mnogim drugim specijalnim zakonima (kaznenim, prekršajnim, poreznim i
dr.), ali će ovaj članak izložiti institut zastare uređene odredbama ZOO-a. Odredbe ZOO-a općenito
propisuju institut zastare te će se primjenjivati uvijek kad se ne primjenjuju odredbe specijalnih
zakona. ZOO uređuje zastaru u odredbama od čl. 214. do čl. 246. Zakon uređuje zastaru kroz odredbe
podijeljene na opća pravila, vrijeme potrebno za zastaru, zastoj zastare i prekid zastare. -
2024ČlanciOžujakRačunovodstvo i financijeRadno pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Kontrola privremene nesposobnosti za rad
U ovom članku izložit će se pravo na kontrolu privremene nesposobnosti za rad od strane poslodavca.
Poslodavac ima dvije mogućnosti kontrole radnika za koje je utvrđena privremena nesposobnost za rad.
Jednu vrstu kontrole predviđaju Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13.,
137/13., 98/19. i 33/23.) i Pravilnik o kontroli privremene nesposobnosti za rad (Nar. nov., br. 130/13.).
Drugu vrsta kontrole moguće je ostvariti putem privatnih detektiva u skladu sa Zakonom o privatnim
detektivima (Nar. nov. 24/09. i 114/22.), budući da privatni detektivi mogu prikupljati obavijesti
i informacije o uspješnosti osoba u obavljanju poslova, kao i o povredama radnih obveza i radne
discipline.
Te su kontrole poslodavcima na raspolaganju kako bi im se omogućilo da utvrde nezakonito ponašanje
i postupanje svojih radnika koji su privremeno nesposobni za rad. -
2024ČlanciOžujakRačunovodstvo i financijeTrgovačko pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Utvrđivanje i provjera identiteta stranke na daljinu
Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 108/17., 39/19. i 151/22.,
dalje u tekstu: Zakon), predviđa mogućnost da se provjere i identitet stranke mogu utvrđivati i
na temelju kvalificiranog certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat, kao i na temelju
videoelektroničke identifikacije. To su iznimke od pravila da se identitet stranke provjeri na neposredan
način, u nazočnosti te osobe, uvidom u njezin službeni osobni dokument.
Članak se odnosi na prikaz propisa kojima se mogu ostvariti odredbe Zakona koje se odnose na
utvrđivanje i provjeru identiteta stranke na temelju kvalificiranog certifikata za elektronički potpis ili
elektronički pečat te na temelju videoelektroničke identifikacije. -
2024ČlanciRačunovodstvo i financijeTrgovačko pravoVeljačaZakonodavstvo i pravna praksa
Razlikovanje ugovora o najmu i ugovora o zakupu
Ugovor o zakupu i ugovor o najmu spadaju u tipizirane ugovore (contractus nominati), što znači da su
prepoznati od zakonodavca kao dvije zasebne vrste ugovora. Iako ih se često miješa u praksi njihova
je svrha potpuno drugačija.
Temeljni zakon koji uređuje ova dva ugovora je Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05.
do 155/123.). Osim općeg zakona, ugovori su respektivno uređeni u specijalnim zakonima odnosno –
Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (Nar. nov., br. 125/11. do 112/18.) i Zakon o najmu
stanova (Nar. nov., br. 91/96. do 105/20.). Specijalni zakoni smatraju se primarnim izvorom prava za
ugovor o najmu i ugovor o zakupu, međutim Zakon o obveznim odnosima sustavnije izlaže temeljne
razlike između ova dva ugovora s obzirom da je on taj koji propisuje temeljne obveze i prava svakog
od ugovaratelja.
U ovom će članku biti riječi o razlikovanju ugovora o najmu i ugovora o zakupu po Zakonu o obveznim
odnosima. -
2024ČlanciRiznicaVeljačaZakonodavstvo i pravna praksa
Humanitarna pomoć prema novoj zakonskoj regulativi
U Narodnim novinama br. 156 od 27. 12. 2023. objavljen je Zakon o humanitarnoj pomoći. Zakon je
stupio na snagu 1. siječnja 2024. godine, a njegovim stupanjem na snagu prestao je važiti Zakon o
humanitarnoj pomoći (Nar. nov., br. 102/15. i 98/19.).
Koliko su značajna sredstava prikupljena humanitarnim akcijama pokazuje podatak da je za vrijeme
bivšeg Zakona o humanitarnoj pomoći vrijednost ukupno prikupljenih sredstava iznosila nešto preko
220 milijuna eura, dok je vrijednost ukupno pružene pomoći iznosila oko 197 milijuna eura. Razlika
sredstava odnosila se na troškove organiziranja prikupljanja (ljudski resursi, troškovi prostora i
opreme, prateće usluge i slično).
Novim Zakonom o humanitarnoj pomoći nastojat će se stvoriti preduvjeti za sustavan pristup
rješavanju svih detektiranih problema i poteškoća nastalih tijekom provedbe bivšeg Zakona te će se
cjelokupni normativni okvir uskladiti s postojećim trendovima u prikupljanju i pružanju humanitarne
pomoći. -
Novi Zakon o državnim službenicima, koji je objavljen u Nar. nov., br. 155/23. od 22. 12. 2023. godine,
a koji je stupio na snagu 1. siječnja 2024. (osim nekoliko odredbi koje kasnije stupaju na snagu)
preuzeo je značajan broj odredbi bivšeg Zakona o državnim službenicima, ali je unio i nekoliko važnih
novina.
Jedna od značajnih novina je i Centralizirani sustav za zapošljavanje, koji je informacijski sustav u
kojemu se planira zapošljavanje, podnose prijave na interni oglas i javni natječaj i provodi testiranje
kandidata elektroničkim putem, pozivaju kandidati na intervju, objavljuje se odluka o izboru
kandidata u postupku internog oglasa i rješenje o prijmu u državnu službu, vodi baza podataka o
kandidatima za rad u državnoj službi i baza podataka o kandidatima u postupku internog oglasa i
javnog natječaja te obavljaju drugi poslovi vezani za zapošljavanje u državnoj službi.
Danom stupanja na snagu novog Zakona prestao je važiti Zakon o državnim službenicima (Nar. nov.,
br. 92/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13.,
38/13., 01/15., 138/15., 61/17., 70/19., 98/19. i 141/22.). Budući da je bivši Zakon imao čitav niz
izmjena i dopuna, pristupilo se izradi novog Zakona uzimajući u obzir odredbu članka 48. stavka (3)
Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Nar.
nov., broj 74/15.). Tom odredbom je određeno da će se pristupiti donošenju novog propisa ako se više
od polovine članaka mijenja odnosno dopunjuje. -
2024ČlanciRačunovodstvo i financijeSiječanjTrgovačko pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Opći uvjeti poslovanja
Cilj ovoga članka je definirati pojam općih uvjeta poslovanja, uputiti kako ih se valjano uključuje
u ugovor, razložiti kako se objavljuju i navesti odredbe koje se najčešće u njima nalaze. U članku
se navodi i ogledni primjer općih uvjeta poslovanja vezanih uz ugovor o kupoprodaji, kao jedan od
najčešćih vrsta ugovora.