Ograničenja ovrhe i izuzimanja od ovrhe u 2026. godini
Izuzimanja od ovrhe i ograničenja ovrhe uređena su u čl. 172. i 173. Ovršnog zakona (Nar. nov., br.
112/12. – 06/24.).
Dok su odredbe o izuzimanju od ovrhe propisane zakonom i ne podliježu stalnim promjenama,
ograničenja ovrhe ovise o statističkim pokazateljima i podliježu promjenama na godišnjoj razini.
Ograničenja ovrhe ovise o visini prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim
osobama Republike Hrvatske, koji iznos utvrđuje i objavljuje Državni zavod za statistiku svake godine
i to za razdoblje siječanj – kolovoz. O tako utvrđenom iznosu ovise ograničenja ovrhe u sljedećoj
godini pa tako i za plaću iz prosinca 2025. koja se isplaćuje u 2026. godini.
Državni zavod za statistiku je u Nar. nov., br. 133. od 29. 10. 2025. godine objavio da je prosječna
mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje
siječanj – kolovoz 2025. iznosila 1.434,00 eura.
Prošle 2024. godine je prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama
Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz iznosila 1.302,00 eura pa su i iznosi koji su se
isplaćivali na zaštićeni račun bili manji. Povećanjem neto plaća povećavaju se i zaštićeni iznosi.
Izmjene i dopune Zakona omjerama ograničavanja
Postojeći Zakon o mjerama ograničavanja objavljen je u Nar. nov., br. 133/23. od 7. 11. 2023., a stupio
je na snagu 15. studenoga 2023. godine. Sada je u Nar. nov., br. 151/25. od 15. 12. 2025. godine
objavljena prva novela tog Zakona, a stupila je na snagu 23. 12. 2025. godine.
Ovom novelom, tj. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mjerama ograničavanja se u hrvatsko
zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2024/1226 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. travnja
2024. o definiciji kaznenih djela i sankcija za kršenje Unijinih mjera ograničavanja. Drugim riječima,
osim u još nekim izmjenama, u naš se pravni sustav uvode kaznena djela i prekršaji koji čine oni koji
u Republici Hrvatskoj ne provode Zakonom propisane mjere ograničavanja.
Zakon o mjerama ograničavanja ima nekoliko poveznica sa Zakonom o sprječavanju pranja novca i
financiranja terorizma. Jedna od poveznica je da su nadzorna tijela koja kontroliraju primjenu Zakona
o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma ujedno i nadzorna tijela za primjenu mjera
ograničavanja.
Zaštita od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja na radu
Zakonom o radu propisane su mjere za zaštitu dostojanstva radnika. Zaštita dostojanstva osigurava
se tako da se radnika štiti od uznemiravanja i spolnog uznemiravanja.
Uz odredbe Zakona o radu, u postupku zaštite dostojanstva radnika važne su i odredbe Zakona o
suzbijanju diskriminacije. Taj Zakon određuje da će se diskriminacijom smatrati samo ako je neka
osoba diskriminirana na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, političkog
ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu,
obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja,
invaliditeta, genetskog nasljeđa, rodnog identiteta te izražavanja ili spolne orijentacije.
Novi Pravilnik o priređivanju nagradnih igara
U Nar. nov., br. 125 od 1. 10. 2025. objavljen je Pravilnik o priređivanju nagradnih igara. Pravilnik je
donio potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar financija temeljem čl. 69. st. 11. Zakona
o igrama na sreću (Nar. nov., br. 87/09. – 72/25). Pravilnik je stupio na snagu 9. 10. 2025. godine, a
danom njegovog stupanja na snagu prestao je važiti Pravilnik o priređivanju nagradnih igara (Nar.
nov., br. 8/10.).
Novim Pravilnikom moderniziran je i osuvremenjen način provođenja nagradnih igara, a uvedeni su i
novi instituti koji nisu bili predviđeni u dosadašnjem Pravilniku o priređivanju nagradnih igara.
Novi Pravilnik uređuje provođenje nagradne igre, a temelji se samo na jednoj odredbi Zakona o
igrama na sreću (čl. 69.) i uglavnom nema izravne veze s igrama na sreću.
Specifičnosti dodatnog rada zdravstvenih radnika
U Riznici broj 5/2025. doc. dr. sc. Domagoj Dodig napisao je članak pod nazivom „Dodatni rad radnika u
sustavu zdravstva“. Autor se u članku bavio uvjetima koji moraju biti ostvareni da zdravstvena ustanova
može svom radniku dati odobrenje da za svoj račun sklopi posao iz zdravstvene djelatnosti poslodavca.
Namjera je ovoga članka da se odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Pravilnika o mjerilima za
davanje odobrenja zdravstvenom radniku za sklapanje poslova iz djelatnosti poslodavca razmotre
u odnosu na izmjenu Zakona o radu, koji dodatan rad radnika uređuje na nešto drukčiji način od
odredbi navedenih zdravstvenih propisa.
Raspisivanje javnog natječaja prema TKU za zaposlenike u javnim službama
Prema čl. 24. st. 1. Temeljnog kolektivnog ugovora za zaposlenike u javnim službama, za zasnivanje radnog odnosa za sve poslove u javnim službama raspisuje se javni natječaj. Javni natječaj se raspisuje radi ispunjavanja ustavne odredbe o jednakoj dostupnosti javnih službi svim građanima Republike Hrvatske. Raspisivanje javnog natječaja u nekim slučajevima nije potrebno (čl. 24. st. […]
Pravo radnika na neplaćeni dopust i vremensko ograničenje
Pravo na neplaćeni dopust u načelu nije pravo koje bi radnik imao u skladu s nekom odredbom Zakona o radu. Zakon o radu u čl. 87. samo propisuje da poslodavac može radniku na njegov zahtjev odobriti neplaćeni dopust. Za vrijeme neplaćenog dopusta prava i obveze iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom miruju, […]
Obveze posrednika u sektoru prometa nekretnina vezane uz Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma
Pravne i fizičke osobe koje se bave djelatnošću posredovanja u kupnji i prodaji nekretnina su, kao i
mnogi drugi, obveznici provođenja mjera koje su propisane Zakonom o sprječavanju pranja novca i
financiranja terorizma (Nar. nov., br. 108/17., 39/19. i 151/22., dalje u tekstu: Zakon).
Ove pravne i fizičke osobe dužne su Zakon primjenjivati ne samo kod posredovanja u kupnji i prodaji
nekretnina, već i kad posreduju u iznajmljivanju nekretnina, ali samo u vezi s transakcijama u kojima
je mjesečna najamnina u vrijednosti od 10.000,00 eura i većoj.
Navedene osobe su dužne provoditi mjere, radnje i postupke za sprječavanje i otkrivanje pranja novca
i financiranja terorizma koje su određene Zakonom, a obveznici su i kada se nalaze u stečaju ili je za
njih pokrenut postupak likvidacije.
Hrvatska skinuta sa sive liste FATFa
FATF (Financial Action Task Force) je Radna skupina za financijsko djelovanje osnovana 1989. godine sa sjedištem u Parizu i ima 39 članova. Zadatak je FATF-a istraživanje kako se pere novac i financira terorizam, FATF promiče globalne standarde za ublažavanje rizika i procjenjuje poduzimaju li zemlje (jurisdikcija) učinkovite mjere. Zemlje ili jurisdikcije koje imaju ozbiljne strateške […]
Probni rad, obrazovanje i osposobljavanje za rad
Odredbe o probnom radu, obrazovanju i osposobljavanju spadaju u poglavlje 7. iz Glave II. Zakona o
radu (Nar. nov., br. 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 46/23. i 64/23.), koja Glava uređuje individualne
radne odnose.
Poglavlje 7. obuhvaća odredbe od čl. 53. do zaključno 59. Zakona o radu. U tim su odredbama uređena pitanja
ugovaranja i trajanja probnog rada, obveza obrazovanja i osposobljavanja za rad, pojam pripravnika i
vrijeme za koje se može s pripravnikom sklopiti ugovor o radu, način osposobljavanja pripravnika, trajanje
pripravničkog staža, stručni ispit i stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa.