Primjena Zakona o pravu na pristup informacijama
Zakonom o pravu na pristup informacijama (Nar. nov., br. 25/13., 85/15. i 69/22.), uređuje se pravo
na pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija koje posjeduju tijela javne vlasti, propisuju
se načela, ograničenja, postupak i način ostvarivanja i olakšavanja pristupa i ponovne uporabe
informacija, djelokrug, način rada i uvjeti za imenovanje i razrješenje Povjerenika za informiranje te
inspekcijski nadzor nad provedbom tog Zakona.
Odredbe Zakona ne primjenjuju se na stranke u sudskim, upravnim i drugim na zakonu utemeljenim
postupcima, kojima je dostupnost informacija iz tih postupaka utvrđena propisom, a niti na informacije
za koje postoji obveza čuvanja tajnosti, sukladno zakonu koji uređuje sigurnosno-obavještajni sustav
Republike Hrvatske. Također se odredbe Zakona ne primjenjuju na informacije koje predstavljaju
klasificirane informacije čiji su vlasnici međunarodne organizacije ili druge države te klasificirane
informacije tijela javne vlasti koje nastaju ili se razmjenjuju u okviru suradnje s međunarodnim
organizacijama ili drugim državama.
U članku se obrađuje postupak nakon što korisnik podnese zahtjev za pristup informaciji uz primjere
iz sudske prakse koji odredbama Zakona daju širi kontekst njihove primjene. Citirane su neke odluke
Ustavnog suda RH, Vrhovnog suda RH, Visokog upravnog suda RH i Povjerenika za informiranje.
Citati iz sudskih odluka vezuju se uz pojedine institute Zakona o pravu na pristup informacijama koji
se instituti obrađuju u članku.
Zakon o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske
Kao što se i najavljivalo, Hrvatski sabor je na sjednici 15. srpnja 2025. godine donio Zakon o pravnim
osobama u vlasništvu Republike Hrvatske, a već je sljedećeg dana, 16. srpnja 2025. taj Zakon objavljen
u Narodnim novinama br. 102.
Uz Zakon o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske, u istim Narodnim novinama obavljen
je i Zakon o Centru za restrukturiranje i prodaju pa tako oba zakona predstavljaju zaokruženi
pravni okvir kojim se uređuje stjecanje dionica i poslovnih udjela u ime Republike Hrvatske, kao i
raspolaganje dionicama, poslovnim udjelima i osnivačkim pravima Republike Hrvatske u pravnim
osobama u vlasništvu RH.
Zakon o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske stupa na snagu 1. listopada 2025.
U članku je naglasak na neovisnim članovima nadzornog odbora kojih u pravnim osobama u vlasništvu
RH mora biti najmanje 33 %, kao i na reviziju pravnih osoba u vlasništvu RH.
Porezni nadzor po odredbama Općeg poreznog zakona
Opći porezni zakon uređuje provođenje poreznog nadzora nad poreznim obveznicima, ali se uz taj
Zakon na postupanje poreznog tijela primjenjuje i Zakon o općem upravnom postupku.
Zakonom o općem upravnom postupku uređuju se pravila na temelju kojih tijela državne uprave i
druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje
imaju javne ovlasti (javnopravna tijela), u okviru djelokruga utvrđenog na temelju zakona, postupaju
i rješavaju u upravnim stvarima. Među upravne stvari spada i porezni nadzor.
Upravnom stvari smatra se svaka stvar u kojoj javnopravno tijelo u upravnom postupku rješava o
pravima, obvezama ili pravnim interesima fizičke ili pravne osobe ili drugih stranaka neposredno
primjenjujući zakone, druge propise i opće akte kojima se uređuje odgovarajuće upravno područje.
Ako porezni obveznik ne bi prihvatio odluku drugostupanjskog tijela u vezi s poreznim nadzorom,
mogao bi podnijeti tužbu upravnom sudu pa bi se u postupku poreznog nadzora primjenjivao i Zakon
o upravnim sporovima.
Likvidacija ustanove
Postupak likvidacije ustanove nije uređen temeljnim zakonom koji uređuje osnivanje, poslovanje i
prestanak ustanova, već se u vezi s tim postupkom primjenjuju propisi o likvidaciji javnog trgovačkog
društva.
Budući da se u vezi s postupkom likvidacije ustanove ne mogu u potpunosti primijeniti odredbe o
likvidaciji javnog trgovačkog društva, javljaju se neka dvojbena pitanja, kao što su pitanja o tome
po kojem kriteriju podijeliti imovinu ustanove, koga se može imenovati likvidatorom ustanove i dr.
Novi propisi o upravljanju pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske
Novi propisi kojima će se urediti upravljanje pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske su Zakon
o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske i Zakon o Centru za restrukturiranje i prodaju.
Navedenim propisima će se u potpunosti zamijeniti Zakon o upravljanju državnom imovinom iz 2018.
godine. Zbog znatnog zanimanja koje je pokazano u vezi s navedenim zakonima, odlučeno je o istima
iznijeti najznačajnije novine i prije nego su zakoni usvojeni i objavljeni u Narodnim novinama.
O prijedlogu jednog i drugog zakona je provedeno glasovanje na 6. sjednici Hrvatskog sabora.
Jedna od značajnijih novina koje će biti uvedene novim propisima je neovisnost članova nadzornog
odbora. U pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske najmanje 33 % članova nadzornog
odbora morat će biti neovisni članovi.
Sporazumi o prestanku državne službe i službe u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
Zakon o državnim službenicima (Nar. nov., br. 155/23. i 85/24.), je propis kojim se uređuju radnopravni
odnosi između državnih službenika i namještenika i države kao poslodavca. Zakon se odnosi samo
na državne službenike i namještenike pa se u odnosu na Zakon o radu (Nar. nov., br. 93/14., 127/17.,
98/19., 151/22. i 64/23.), smatra posebnim zakonom (lex specialis).
Slično je i sa Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
(Nar. nov., br. 86/08., 61/11., 4/18., 112/19. i 17/25.). I tim se Zakonom uređuje prijam u službu te
prava, obveze i odgovornosti službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava i
obveza službenika i namještenika.
I u jednom i u drugom zakonu stoji da će se na pitanja koja nisu uređena tim zakonima, posebnim
zakonom, uredbama Vlade RH, drugim propisima ili kolektivnim ugovorom primjenjivati opći propis o
radu, Zakon o radu. Ovim odredbama provodi se načelo da poseban zakon isključuje primjenu općeg
propisa (lex specialis derogat legi generalli), što znači da će se supsidijarno na pitanja iz radnog
odnosa državnih i lokalnih službenika i namještenika primjenjivati odredbe Zakona o radu.
Isto je i u pitanjima koja uređuju sporazumni prestanak državne i lokalne službe. Budući da se na
sporazum o prestanku državne i lokalne službe podredno primjenjuje i Zakon o radu, prvo ćemo se u
članku osvrnuti i na način kako je taj institut uređen u općem propisu o radu.
Zakon o upravljanju i održavanju zgrada
Zakon o upravljanju i održavanju zgrada objavljen je u Nar. nov., br. 152 od 24. 12. 2024. godine, a
stupio je na snagu 1. siječnja 2025.
Zakonom su na cjelovit i sustavan način riješena pitanja upravljanja i održavanja višestambenih
zgrada, stambeno-poslovnih zgrada, poslovnih zgrada i blokovskih garaža.
Ranije su pitanja uzajamnih odnosa suvlasnika u vezi s upravljanjem i korištenjem nekretnine bili
uređeni u Glavi 3. (Izvršavanje ovlasti glede cijele nekretnine u prijelaznom razdoblju) Zakona o
vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. nov., br. 91/96. – 94/17.). U toj su Glavi bila uređena
pitanja međuvlasničkog ugovaranja, upravitelja, zajedničke pričuve, hitnih i nužnih popravaka i dr.
Drugi propis koji se odnosio na pitanja održavanja zgrada bila je Uredba o održavanju zgrada (Nar.
nov., br. 64/97.), ali tom Uredbom nisu bila uređena pitanja upravljanja zgradama.
Zbog toga smo donošenjem Zakona o upravljanju i održavanju zgrada dobili cjelovit propis kojim se
otklanjaju dosadašnji problemi i uređuju pitanja koja su ključna za učinkovito i kvalitetno upravljanje
i održavanje zgrada.
Važniji instituti Općeg poreznog zakona sa zadnjom novelom
Opći porezni zakon donijet je 2016. godine, a objavljen je u Nar. nov., br. 115/16. Stupio je na snagu
1. siječnja 2017. godine.
Nakon toga je Opći porezni zakon doživio niz izmjena i dopuna i to u Nar. nov, br. 106/18., 121/19.,
32/20., 42/20., 114/22. i 152/24. Zadnja novela Zakona iz Nar. nov, br. 152/24. stupila je na snagu 1.
siječnja 2025., dok će odredba o neizdavanju računa za neke obveznike stupiti na snagu 1. siječnja
2026.
U članku se bavimo važnijim institutima koji su uređeni Općim poreznim zakonom i ujedno navodimo
novine koje su uvedene zadnjom novelom, Zakonom o izmjenama i dopunama Općeg poreznog
zakona iz 2024. godine.
Izmjene i dopune Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi objavljen je u
Nar. nov., br. 86/08., a stupio je na snagu 23. srpnja 2008. godine. Zadnja izmjena i dopuna tog Zakona
objavljena je u Nar. nov., br. 17/25., a stupit će na snagu 1. lipnja 2025. godine. U međuvremenu je
Zakon mijenjan i dopunjavan tri puta (u Nar. nov., br. 61/11., 4/18. i 112/19.).
U članku iznosimo najvažnije izmjene i dopune Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i
područnoj (regionalnoj) samoupravi.
Zašto se u društvu s ograničenom odgovornošću treba voditi knjiga poslovnih udjela?
Zakon o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93. – 136/25., dalje u tekstu: ZTD), određuje da je
društvo s ograničenom odgovornošću dužno voditi knjigu poslovnih udjela te da je vođenje knjige
dužnost uprave društva. Odredbe o poslovnim udjelima i vođenju knjige poslovnih udjela sadržane su
u člancima od 409. do 421. ZTD-a.
Ako uprava ne ispuni svoju obvezu vođenja knjige poslovnih udjela, pravna osoba (društvo s
ograničenom odgovornošću) po čl. 630. st. 1. točka 59.a ZTD-a odgovara za prekršaj za koji se može
izreći novčana kazna najviše do iznosa od 10.000,00 eura. Za prekršaj će se kazniti i član uprave
novčanom kaznom do iznosa od 920,00 eura, a ako je učinjena teža povreda propisa radi stjecanja
protupravne imovinske koristi novčanom kaznom do iznosa od 6.630,00 eura.
Knjiga poslovnih udjela je knjiga u koju se u društvima s ograničenom odgovornošću upisuju bitni
podaci o društvu, podaci o članovima (vlasnicima) društva i njihovim poslovnim udjelima, broju
glasova koje pojedini član ima prilikom odlučivanja, o teretima na poslovnim udjelima i dr.
Knjigu poslovnih udjela dužna su voditi i jednostavna društva s ograničenom odgovornošću na način
kao i društva s ograničenom odgovornošću.