Porezna uprava kao upravna organizacija u sastavu Ministarstva financija zadužena je za primjenu
i nadzor primjene poreznih propisa i propisa o prikupljanju doprinosa. Jedna od najvažnijih zadaća
Porezne uprave je naplata poreza, doprinosa i drugih javnih davanja kojima se financiraju zajedničke
potrebe svih građana Republike Hrvatske. Ustav Republike Hrvatske nas obvezuje na sudjelovanje u
podmirenju javnih troškova u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima, a porezni sustav treba
se temeljiti na načelima jednakosti i pravednosti. Svi građani Republike Hrvatske dužni su ispunjavati
svoje zakonom propisane obveze. U sklopu svojih redovitih nadzornih aktivnosti ovlaštene osobe
za obavljanje poreznog nadzora od strane poreznih tijela provode porezni nadzor nad poreznim
obveznicima. Cilj poreznog nadzora je sprječavanje različitih poreznih prijevara i utaja, kao i zaštita
državnog proračuna i poreznih obveznika koji uredno ispunjavaju propisane porezne obveze.
mr. Darko Terek
-
2023ČlanciRačunovodstvo i financijeRujanTrgovačko pravoZakonodavstvo i pravna praksa
-
2023ČlanciPlaće i naknadePlaće i socijalno osiguranjeRačunovodstvo i financijeRujan
Šeste izmjene i dopune Kolektivnog ugovora za graditeljstvo i nova tarifa plaća
Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (od 25. rujna
2015. godine) – šeste izmjene i dopune sklopili su HUP – Udruga poslodavaca graditeljstva i Sindikat
graditeljstva Hrvatske u Križevcima, dana 20. srpnja 2023. godine.
Istoga dana su HUP – Udruga poslodavaca graditeljstva i Sindikat graditeljstva Hrvatske utvrdili i
pročišćeni tekst Kolektivnog ugovora za graditeljstvo.
Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo – šeste izmjene i
dopune stupile su na snagu i primjenjuju se od 20. srpnja 2023. godine, danom kada su ga potpisali
ovlašteni predstavnici potpisnika.
Oba akta (izmjene i dopune i pročišćeni tekst) objavljena su u Nar. nov., br. 94/23. (14. 8. 2023.).
Objava u Narodnim novinama temelji se na čl. 3. st. 2. Pravilnika o načinu objave kolektivnih ugovora
(Nar. nov., br. 146/14.), po kojoj odredbi se kolektivni ugovor koji se primjenjuje na području Republike
Hrvatske ili području dvije ili više županija objavljuje u Narodnim novinama.
Najznačajnije novine koje donosi ovaj izmijenjeni i dopunjeni Kolektivni ugovor su to da su iznosi
osnovnih plaća i materijalnih prava radnika umjesto u kunama, sada izraženi u eurima i da postoje
dva priloga Tarifnih stavova kojima je uređena osnovna plaća u eurima. Prilog 1. Tarifnih stavova
primjenjuje se već od 1. rujna 2023., dok će se Prilog 2. primjenjivati od 1. ožujka 2024. godine. U tijeku
je procedura koja prethodi najavljenom proširenju Šestih izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za
graditeljstvo i na poslodavce i radnike koji nisu sudjelovali u njegovu sklapanju. -
2023ČlanciKolovozRačunovodstvo i financijeRadno pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Posebne uzance u ugostiteljstvu
U Narodnim novinama br. 74/23. od 6. 7. 2023. objavljene su Posebne uzance u ugostiteljstvu. Uzance
će se primjenjivati nakon proteka osam dana od dana objave u Narodnim novinama, a njihovim
stupanjem na snagu prestaju važiti Uzance broj: I.-55-35/3-1995, koje su objavljene u Narodnim
novinama br. 16/1995.
Posebne uzance u ugostiteljstvu donijela je Skupština Hrvatske gospodarske komore na 21. sjednici
održanoj 29. lipnja 2023. temeljem članka 21. točke 2. Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori
(Nar. nov., br. 144/21.), prema kojoj odredbi je Skupština komore ovlaštena između ostalih poslova i
utvrđivati uzance.
Ove Posebne uzance osim općih odredbi uređuju zajedničke odredbe za ugovore o ugostiteljskim
uslugama i ugovore o hotelskim uslugama. Među ugovore o hotelskim uslugama uvršteni su: izravni
ugovor o hotelskim uslugama, agencijski ugovor o hotelskim uslugama, ugovor o alotmanu, kao i
ugovor o smještaju u turističkim apartmanima, ugovor o uslugama kampiranja i ugovor o uslugama
prehrane i točenja pića, bez obzira što posljednja tri ugovora ne spadaju u hotelske usluge. -
2023ČlanciKolovozRačunovodstvo i financijeRadno pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Novi registri u vezi sa sprječavanjem pranja novca i financiranja terorizma
U Narodnim novinama broj 151 od 22. 12. 2022. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona
o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Zakon je stupio na snagu 1. siječnja 2023.
Zakonom je predviđeno da se u vezi sa sprječavanjem pranja novca i financiranja terorizma uvedu dva
nova registra: Registar pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću pružanja usluga povezanih
s trustovima i trgovačkim društvima te prometom plemenitih metala i dragog kamenja i Registar
pružatelja usluga virtualne imovine i procjeni dobrog ugleda fizičkih osoba u pružateljima usluga
virtualne imovine.
Za donošenje pravilnika kojima se uvode naprijed navedeni registri bili su nadležni ministar financija i
Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, a rok za njihovo donošenje bio je šest
mjeseci od stupanja Zakona na snagu.
U skladu s propisanim obvezama, ministar financija donio je Pravilnik o upisu u registar i vođenju
registra pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću pružanja usluga povezanih s trustovima i
trgovačkim društvima te prometom plemenitih metala i dragog kamenja. Pravilnik je objavljen u Nar.
nov., br. 59/23., a stupio je na snagu prvog dana od dana objave u Narodnim novinama (3. 6. 2023.).
Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga donijelo je Pravilnik o vođenju registra
pružatelja usluga virtualne imovine i procjeni dobrog ugleda fizičkih osoba u pružateljima usluga
virtualne imovine. Pravilnik je objavljen u Nar. nov., br. 69/23., a stupio je na snagu osmog dana od
dana objave u Narodnim novinama (6. 7. 2023.).
U članku se navode odredbe Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koje se
odnose na uvođenje novih registara, kao i odredbe pravilnika kojima se oni operativno uvode. -
2023ČlanciRačunovodstvo i financijeRadno pravoSrpanjZakonodavstvo i pravna praksa
Redoviti otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika
Skrivljeno ponašanje radnika predstavlja razlog za otkaz ugovora o radu. Ovisno o težini povrede,
radniku se može dati jedna od dvije vrste otkaza: redoviti ili izvanredni.
U slučaju blažih ili lakših povreda radnih obveza, poslodavac bi se trebao opredijeliti za redoviti
otkaz ugovora o radu iz članka 115. stavka (1), podstavka 3) Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14.,
127/17., 98/19., 151/22. i 64/23.). U skladu s tom normom, poslodavac može otkazati ugovor o radu
uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju ako
radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).
Ako radnik počini osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa, poslodavac mu može otkazati
ugovor o radu izvanrednim otkazom iz članka 116. Zakona o radu.
Zakon o radu nije predvidio kriterije za razgraničenje razloga za redoviti ili izvanredni otkaz ugovora o
radu. Zbog toga se neki poslodavci opredjeljuju da u pravilnicima o radu ili ugovorima o radu određuju
što se smatra blažom, a što osobito teškom povredom radne obveze.
Druge načine kako odrediti razloge za redoviti ili izvanredni otkaz ugovora o radu nalazimo u praksi
sudova.
Razlika između ove dvije vrste otkaza je i u posljedicama. Dok kod izvanrednog otkaza učinci otkaza
nastupaju danom dostave otkaza ugovora o radu (bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog
otkaznog roka), kod redovitog otkaza ugovora zbog skrivljenog ponašanja radnik ima pravo na
otkazni rok, koji se u tom slučaju utvrđuje u dužini polovine otkaznog roka.
Međutim, ni u jednom ni u drugom slučaju radnik nema pravo na otpremninu. -
Prema odredbama Zakona o socijalnoj skrbi (Nar. nov., br. 18/22., 46/22. i 119/22.), dom socijalne
skrbi javna je ustanova koja se osniva za pružanje šireg spektra socijalnih usluga među kojima su
najvažnije: pomoć u kući, boravak, organizirano stanovanje i/ili smještaj.
Dom socijalne skrbi može se osnovati kao: centar za odgoj i obrazovanje, centar za rehabilitaciju,
centar za pružanje usluga u zajednici, dom za odrasle osobe i dom za starije osobe.
Osnivač doma socijalne skrbi može biti: Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave odnosno Grad Zagreb, vjerska zajednica, trgovačko društvo, udruga i druga domaća i
strana pravna ili fizička osoba.
Dom socijalne skrbi ima ravnatelja čiji se djelokrug, ovlaštenja i odgovornost utvrđuju statutom.
Ravnatelja doma socijalne skrbi kojem je osnivač ili suosnivač Republika Hrvatska, na temelju javnog
natječaja, imenuje upravno vijeće doma, uz prethodnu suglasnost ministra. Mandat ravnatelja traje
četiri godine, a ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja.
Prilikom imenovanja ravnatelja doma socijalne skrbi se osim odredbi Zakona o socijalnoj skrbi
primjenjuju i odredbe Zakona o ustanovama (Nar. nov., br. 76/93. do 151/22.) te odredbe još nekih
drugih zakona. -
2023ČlanciLipanjRačunovodstvo i financijeTrgovačko pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Profesionalne djelatnosti kao obveznici provedbe Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma
Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 109/17., 39/19. i 151/22.,
dalje u tekstu: Zakon), ustanovljen je veliki broj obveznika koji su dužni provoditi mjere, radnje i
postupke za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma.
Radi se o pravnim i fizičkim osobama koje su taksativno navedene u čl. 9. Zakona, a to su prije
svega kreditne institucije, HP – Hrvatska pošta d.d., društva za upravljanje investicijskim fondovima,
mirovinska društva, društva za osiguranje i dr. pa sve do pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju
profesionalne djelatnosti.
Među profesionalne djelatnosti spadaju revizori, porezni savjetnici, odvjetnici, javni bilježnici i vanjski
računovođe.
Nakon zadnje novele Zakona (Nar. nov., br. 151/22.), koja se primjenjuje od 1. siječnja 2023. godine,
neke novine odnose se na obveze vanjskih računovođa, koje ranije nisu postojale. -
2023ČlanciLipanjRiznicaZakonodavstvo i pravna praksa
Primjeri za praktičnu provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama
Zakonom o pravu na pristup informacijama (Nar. nov., br. 25/13., 85/15. i 69/22.), osigurava se korisniku
pravo na pristup informacijama. Korisnik toga prava može biti svaka domaća ili strana fizička i pravna
osoba, a korisnik ima pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti.
Zakonom su propisane i iznimke pa se Zakon ne primjenjuje na stranke u sudskim, upravnim i drugim
na zakonu utemeljenim postupcima, ne primjenjuje se na informacije za koje postoji obveza čuvanja
tajnosti, sukladno zakonu koji uređuje sigurnosno-obavještajni sustav Republike Hrvatske, kao niti
na informacije koje predstavljaju klasificirane informacije čiji su vlasnici međunarodne organizacije
ili druge države te klasificirane informacije tijela javne vlasti koje nastaju ili se razmjenjuju u okviru
suradnje s međunarodnim organizacijama ili drugim državama.
Cilj Zakona je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na
pristup informacijama, kao i na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem
otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
U članku se daju primjeri za praktičnu provedbu Zakona i to: što sadrži i kako se podnosi zahtjev
nadležnom tijelu, kako se radi test razmjernosti i javnog interesa, kada se donosi rješenje kojim se
odlučuje o zahtjevu i drugo.
Navodi se i postupanje Povjerenika za informiranje u povodu žalbe protiv rješenja, kao i možebitni
daljnji postupak u vezi sa zahtjevom. Na kraju se citiraju i neka mišljenja Povjerenika za informiranje. -
2023ČlanciRačunovodstvo i financijeRadno pravoSvibanjZakonodavstvo i pravna praksa
Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora
Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora je institut radnog prava uređen u čl. 123. Zakona o radu (Nar.
nov., 93/14., 127/17., 98/19. i 151/22.).
Svrha je ovog instituta da se radnika, bez obzira što mu se ugovor o radu otkazuje, ipak nastoji zadržati
u radnom odnosu, ali pod izmijenjenim uvjetima.
Radi se o slučaju kad se radniku otkazuje ugovor o radu, ali mu se istodobno nudi sklapanje drugog,
izmijenjenog ugovora o radu, kako bi se zadovoljile stanovite potrebe poslodavca, a radniku omogućio
nastavak rada.
Važno je naglasiti da poslovi koji se radniku nude putem izmijenjenog ugovora ne moraju odgovarati
njegovoj stručnosti i radnoj sposobnosti, ali ako kod radnika postoji profesionalna nesposobnost za
rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, mogu mu se novim ugovorom ponuditi samo
poslovi za koje je sposoban.
U članku se daje prikaz zakonskih odredbi o otkazu s ponudom izmijenjenog ugovora, nekoliko
recentnih odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske na ovu temu, kao i ogledni primjer odluke o
otkazu ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora. -
2023ČlanciRačunovodstvo i financijeSvibanjZakonodavstvo i pravna praksa
Test razmjernosti i javnog interesa
Test razmjernosti i javnog interesa je pojam iz Zakona o pravu na pristup informacijama (Nar. nov.,
br. 25/13., 85/15. i 69/22.). Test razmjernosti i javnog interesa definira se kao procjena razmjernosti
između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje
pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
Kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi može li se
pristup informaciji ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i
4. Zakona o pravu na pristup informacijama1, bi li omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u
svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te prevladava li potreba zaštite prava
na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese,
informacija će se učiniti dostupnom.