Smjernice Financijskog inspektorata za provedbu Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma
Financijski inspektorat je uz Hrvatsku narodnu banku, Poreznu upravu i Hrvatsku agenciju za nadzor
financijskih usluga jedno od četiri nadzorna tijela navedena u članku 81. stavka 1. Zakona o sprječavanju
pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 108/17., 39/19. i 151/22., dalje u tekstu: Zakon).
Osim navedena četiri nadzorna tijela, pravo provoditi nadzor nad primjenom Zakona ima i Ured
za sprječavanje pranja novca, ali se u članku 4. stavka 1. točka 9) Zakona, Ured naziva domaćom
financijsko-obavještajnom jedinicom (FOJ), što znači da je i Ured nadzorno tijelo, ali kao FOJ ima
značajniju ulogu u odnosu na ostala četiri nadzorna tijela.
Nadzorna tijela mogu donijeti sektorske smjernice radi jedinstvene primjene Zakona i na temelju
njega donesenih podzakonskih akata. Financijski inspektorat je temeljem ovlaštenja za donošenje
sektorskih smjernica donio i na svojim mrežnim stranicama objavio šest smjernica o kojima će u ovom
članku biti nešto više riječi.
Osim sektorskih smjernica postoje i druge vrste smjernica koje donose nadzorna tijela. Radi se o
smjernicama koje mogu pisanim putem zatražiti obveznici primjene Zakona. Te se smjernice odnose
na primjenu pojedine odredbe Zakona, tako da smjernice možemo podijeliti na opće (koje vrijede za
sve obveznike Zakona na koje se odnose) te posebne ili pojedinačne (one koje se donose temeljem
zahtjeva pojedinog obveznika i služe da se pojasni pojedina odredba Zakona).
Kodeks korporativnog upravljanja
Kodeks korporativnog upravljanja je skup smjernica i preporuka koje definiraju najbolje prakse u
upravljanju trgovačkim društvima, s ciljem poboljšanja odgovornosti, transparentnosti i efikasnosti
u njihovom poslovanju. Prema Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (dalje u tekstu:
HANFA) usluga korporativnog upravljanja usmjerena je na povećanje odgovornosti relevantnih
osoba unutar društva te jačanje mehanizama unutarnje i vanjske kontrole, kao i povećanje zahtjeva
transparentnosti poslovanja prema dioničarima i ulagateljima. Primjena Kodeksa korporativnog
upravljanja predviđena je čl. 272.p Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93. – 130/23,
dalje u tekstu: ZTD), u odredbama koje se odnose na organe dioničkog društva.
Kodeks korporativnog upravljanja usvojili su HANFA i Zagrebačka burza 15. listopada 2019., a počeo
se primjenjivati od 1. siječnja 2020. godine. Tekst Kodeksa korporativnog upravljanja objavljen je na
stranicama HANFE.
Pravni aspekti podjele društava kapitala
Podjela društava kapitala uređena je u GLAVI VII.a Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br.
111/93. – 130/23.), od čl. 550.a do čl. 551.n.
U navedenoj glavi Zakona o trgovačkim društvima (dalje: ZTD) uređuju se: podjela s osnivanjem,
podjela s preuzimanjem i prekogranična podjela.
Radi se samo o podjeli društava kapitala, društva s ograničenom odgovornošću i dioničkog društva.
Alkoholizam kao razlog otkazivanja ugovora o radu (praksa VSRH)
U ovom članku bit će izloženi primjeri iz prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske vezani za otkazivanje
ugovora o radu zbog alkoholiziranosti radnika na mjestu rada. U broju 4/24. časopisa Računovodstvo
i financije objavljen je članak pod nazivom „Provjera je li radnik pod utjecajem alkohola ili droga“, dok
je članak na temu „Alkoholizam i druge ovisnosti radnika“ bio objavljen u broju 10/24. Tema ovoga
članka se prirodno nadovezuje na navedene objavljene članke i zaokružuje problem alkoholiziranosti
na mjestu rada.
Alkoholizam na mjestu rada je čest problem s kojim se može susresti svaki poslodavac. Ponašanje
radnika na mjestu rada često se ne može u potpunosti nadzirati, a još manje kontrolirati. Tako se u
većini slučaja alkoholiziranosti radnika poslodavac najčešće odlučuje na izvanredni otkaz ugovora
o radu. No kako bi izvanredni otkaz bio zakonit i dopušten potrebno je voditi računa o dopuštenim
postupcima utvrđivanja alkoholiziranosti.
Zakoni koji su primjenjivi u slučaju alkoholiziranosti radnika su Zakon o radu i Zakon o zaštiti na radu.
Pravni aspekti pripajanja i spajanja trgovačkih društava
Pripajanje i spajanje trgovačkih društava uređeno je u GLAVI II. Zakona o trgovačkim društvima (Nar.
nov., br. 111/93. – 130/23) od čl. 512. do čl. 550.
U navedenoj glavi Zakona o trgovačkim društvima (dalje: ZTD) uređeno je: pripajanje i spajanje
dioničkih društava, pripajanje dioničkoga društva društvu s ograničenom odgovornošću, pripajanje
i spajanje društava s ograničenom odgovornošću, pripajanje društva s ograničenom odgovornošću
dioničkome društvu te prekogranična pripajanja i spajanja.
U navedenoj glavi ZTD-a uređena su pripajanja i spajanja društava kapitala (dioničkog društva i
društva s ograničenom odgovornošću), a nisu predviđena pripajanja i spajanja društava osoba
(javnog trgovačkog društva, komanditnog društva i gospodarskog interesnog udruženja).
Alkoholizam i druge ovisnosti radnika
Zakon o zaštiti na radu (Nar. nov., br. 71/14. – 96/18.), u čl. 57. do 60. uređuje zaštitu nepušača,
zabranu pijenja alkohola i uzimanje drugih sredstava ovisnosti. Navedene odredbe odnose se na
radnike, tj. osobe koje u radnom odnosu obavljaju poslove za poslodavca.
Zakon o zaštiti na radu u poglavlju o zaštiti nepušača, zabrani pijenja alkohola i uzimanja drugih
sredstava ovisnosti prvo uređuje zaštitu nepušača od djelovanja dima duhanskih i srodnih proizvoda.
Ova se zaštita odnosi na radnike poslodavca, ali i na sve osobe koje se zateknu na mjestu rada, dok
se zabrana korištenja alkohola i drugih sredstava ovisnosti odnosi samo na radnike.
Nadzor i kontrola Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
Novi Pravilnik o nadzoru i kontroli Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (Nar. nov., br. 93/24.,
dalje u tekstu: Pravilnik), stupio je na snagu 15. kolovoza 2024. godine. Novim su Pravilnikom izvan
snage stavljeni Pravilnik o načinu provođenja nadzora i kontrole od 24. travnja 2014. i Pravilnik o
kontroli privremene nesposobnosti za rad od 5. studenoga 2013. godine.
Novim Pravilnikom uređuju se vrste nadzora i kontrole, provođenje nadzora i kontrole, nadzor i
kontrola privremene nesposobnosti, provjera podataka o kojima ovisi ostvarivanje prava, kontrolori
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje u tekstu: Zavod), u skladu s odredbama Zakona o
obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i tajnost podataka.
U ovom članku iznesen je pregled vrsta nadzora i kontrole, provođenje nadzora i kontrole, nadzor i
kontrola privremene nesposobnosti i provjera podataka o kojima ovisi ostvarivanje prava na nadzoru
i kontroli privremene nesposobnosti.
Prokura kao trgovačka punomoć
Trgovačka društva nemaju mogućnost izražavanja svoje volje, kao što to imaju fizičke osobe. Kako bi
trgovačka društva kao pravne osobe mogle sudjelovati u pravnom prometu za njih volju izražavaju
organi predviđeni Zakonom o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93. – 130/23., dalje u tekstu:
Zakon, ZTD). Prema trećima trgovačko društvo primarno zastupa uprava. Međutim, ponekad će
biti nužno i korisno da se određene pojedince ovlasti na zastupanje društva koji neće biti sputavani
odredbama Zakona kojima se uređuje djelovanje uprave.
U ovom članku bit će riječ o jednom od takvih instituta predviđenim ZTD-om odnosno prokuri. Radi
se o trgovačkoj punomoći koja svom imatelju – prokuristu daje vrlo široke ovlasti. Cilj ovoga članka je
prikazati širi kontekst ovoga naizgled jednostavnog instituta. Prokura je uređena od čl. 44. do čl. 54.
Zakona koje odredbe, među ostalima, uređuju pojam prokure, pojedinačnu i skupnu prokuru, opseg
ovlasti i ograničenje prokure, sklapanje ugovora sa samim sobom, upis i opoziv prokure.
Ugovor o ortaštvu
Ugovor o ortaštvu (ranije: ortakluk) uređen je u Zakonu o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05.
– 155/23, dalje: ZOO), u člancima od 637. do 660. U navedenim člancima uređuju se: opće odredbe o
ortaštvu, imovina ortaštva, poslovodstvo i zastupanje, odnos prema trećima, odgovornost za štetu,
dobit i gubitak, istupanje i isključenje ortaka, prestanak ortaštva te dioba zajedničke imovine.
Ortaštvo je ugovorna kategorija, jer je to zajednica osoba i dobara bez pravne osobnosti. Ugovorom
o ortaštvu uzajamno se obvezuju dvije ili više osoba uložiti svoj rad i/ili imovinu radi postizanja
zajedničkog cilja.
Imovina ortaštva zajednička je imovina ortaka, ali za obveze ortaštva u pravilu solidarno odgovaraju
svi ortaci, osim ako s vjerovnikom nije drukčije ugovoreno.
U članku se bavimo odredbama ZOO-a koje se odnose na ugovor o ortaštvu, ali i primjenom tog
instituta u nekim drugim propisima (Zakonu o obrtu, Zakonu o trgovačkim društvima).
Organi društva s ograničenom odgovornošću
Društvo s ograničenom odgovornošću od organa (tijela) mora imati upravu i skupštinu, dok je
postojanje nadzornog odbora fakultativno. Fakultativnost nadzornog odbora znači da ga društvo
može, ali ne mora imati. Osnivači društvenim ugovorom određuju hoće li društvo imati nadzorni
odbor. U nekim slučajevima Zakon o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93. – 130/23., dalje u
tekstu: ZTD), ukida fakultativnost u odlučivanju i propisuje obvezu uspostavljanja nadzornog odbora.
Odredbe o organima društva s ograničenom odgovornošću sadržane su u čl. 422. – 453. ZTD-a. Svi
sudionici u radu društva moraju biti dobro upoznati s relevantnim zakonskim propisima kako bi
osigurali usklađenost djelovanja s važećim zakonima i na taj način izbjegli pravne komplikacije koje
mogu proizaći iz nepridržavanja zakona.