Likvidacija ustanove
Postupak likvidacije ustanove nije uređen temeljnim zakonom koji uređuje osnivanje, poslovanje i
prestanak ustanova, već se u vezi s tim postupkom primjenjuju propisi o likvidaciji javnog trgovačkog
društva.
Budući da se u vezi s postupkom likvidacije ustanove ne mogu u potpunosti primijeniti odredbe o
likvidaciji javnog trgovačkog društva, javljaju se neka dvojbena pitanja, kao što su pitanja o tome
po kojem kriteriju podijeliti imovinu ustanove, koga se može imenovati likvidatorom ustanove i dr.
Novi propisi o upravljanju pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske
Novi propisi kojima će se urediti upravljanje pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske su Zakon
o pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske i Zakon o Centru za restrukturiranje i prodaju.
Navedenim propisima će se u potpunosti zamijeniti Zakon o upravljanju državnom imovinom iz 2018.
godine. Zbog znatnog zanimanja koje je pokazano u vezi s navedenim zakonima, odlučeno je o istima
iznijeti najznačajnije novine i prije nego su zakoni usvojeni i objavljeni u Narodnim novinama.
O prijedlogu jednog i drugog zakona je provedeno glasovanje na 6. sjednici Hrvatskog sabora.
Jedna od značajnijih novina koje će biti uvedene novim propisima je neovisnost članova nadzornog
odbora. U pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske najmanje 33 % članova nadzornog
odbora morat će biti neovisni članovi.
Sporazumi o prestanku državne službe i službe u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
Zakon o državnim službenicima (Nar. nov., br. 155/23. i 85/24.), je propis kojim se uređuju radnopravni
odnosi između državnih službenika i namještenika i države kao poslodavca. Zakon se odnosi samo
na državne službenike i namještenike pa se u odnosu na Zakon o radu (Nar. nov., br. 93/14., 127/17.,
98/19., 151/22. i 64/23.), smatra posebnim zakonom (lex specialis).
Slično je i sa Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
(Nar. nov., br. 86/08., 61/11., 4/18., 112/19. i 17/25.). I tim se Zakonom uređuje prijam u službu te
prava, obveze i odgovornosti službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava i
obveza službenika i namještenika.
I u jednom i u drugom zakonu stoji da će se na pitanja koja nisu uređena tim zakonima, posebnim
zakonom, uredbama Vlade RH, drugim propisima ili kolektivnim ugovorom primjenjivati opći propis o
radu, Zakon o radu. Ovim odredbama provodi se načelo da poseban zakon isključuje primjenu općeg
propisa (lex specialis derogat legi generalli), što znači da će se supsidijarno na pitanja iz radnog
odnosa državnih i lokalnih službenika i namještenika primjenjivati odredbe Zakona o radu.
Isto je i u pitanjima koja uređuju sporazumni prestanak državne i lokalne službe. Budući da se na
sporazum o prestanku državne i lokalne službe podredno primjenjuje i Zakon o radu, prvo ćemo se u
članku osvrnuti i na način kako je taj institut uređen u općem propisu o radu.
Zakon o upravljanju i održavanju zgrada
Zakon o upravljanju i održavanju zgrada objavljen je u Nar. nov., br. 152 od 24. 12. 2024. godine, a
stupio je na snagu 1. siječnja 2025.
Zakonom su na cjelovit i sustavan način riješena pitanja upravljanja i održavanja višestambenih
zgrada, stambeno-poslovnih zgrada, poslovnih zgrada i blokovskih garaža.
Ranije su pitanja uzajamnih odnosa suvlasnika u vezi s upravljanjem i korištenjem nekretnine bili
uređeni u Glavi 3. (Izvršavanje ovlasti glede cijele nekretnine u prijelaznom razdoblju) Zakona o
vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Nar. nov., br. 91/96. – 94/17.). U toj su Glavi bila uređena
pitanja međuvlasničkog ugovaranja, upravitelja, zajedničke pričuve, hitnih i nužnih popravaka i dr.
Drugi propis koji se odnosio na pitanja održavanja zgrada bila je Uredba o održavanju zgrada (Nar.
nov., br. 64/97.), ali tom Uredbom nisu bila uređena pitanja upravljanja zgradama.
Zbog toga smo donošenjem Zakona o upravljanju i održavanju zgrada dobili cjelovit propis kojim se
otklanjaju dosadašnji problemi i uređuju pitanja koja su ključna za učinkovito i kvalitetno upravljanje
i održavanje zgrada.
Važniji instituti Općeg poreznog zakona sa zadnjom novelom
Opći porezni zakon donijet je 2016. godine, a objavljen je u Nar. nov., br. 115/16. Stupio je na snagu
1. siječnja 2017. godine.
Nakon toga je Opći porezni zakon doživio niz izmjena i dopuna i to u Nar. nov, br. 106/18., 121/19.,
32/20., 42/20., 114/22. i 152/24. Zadnja novela Zakona iz Nar. nov, br. 152/24. stupila je na snagu 1.
siječnja 2025., dok će odredba o neizdavanju računa za neke obveznike stupiti na snagu 1. siječnja
2026.
U članku se bavimo važnijim institutima koji su uređeni Općim poreznim zakonom i ujedno navodimo
novine koje su uvedene zadnjom novelom, Zakonom o izmjenama i dopunama Općeg poreznog
zakona iz 2024. godine.
Izmjene i dopune Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
Zakon o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi objavljen je u
Nar. nov., br. 86/08., a stupio je na snagu 23. srpnja 2008. godine. Zadnja izmjena i dopuna tog Zakona
objavljena je u Nar. nov., br. 17/25., a stupit će na snagu 1. lipnja 2025. godine. U međuvremenu je
Zakon mijenjan i dopunjavan tri puta (u Nar. nov., br. 61/11., 4/18. i 112/19.).
U članku iznosimo najvažnije izmjene i dopune Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i
područnoj (regionalnoj) samoupravi.
Zašto se u društvu s ograničenom odgovornošću treba voditi knjiga poslovnih udjela?
Zakon o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93. – 136/25., dalje u tekstu: ZTD), određuje da je
društvo s ograničenom odgovornošću dužno voditi knjigu poslovnih udjela te da je vođenje knjige
dužnost uprave društva. Odredbe o poslovnim udjelima i vođenju knjige poslovnih udjela sadržane su
u člancima od 409. do 421. ZTD-a.
Ako uprava ne ispuni svoju obvezu vođenja knjige poslovnih udjela, pravna osoba (društvo s
ograničenom odgovornošću) po čl. 630. st. 1. točka 59.a ZTD-a odgovara za prekršaj za koji se može
izreći novčana kazna najviše do iznosa od 10.000,00 eura. Za prekršaj će se kazniti i član uprave
novčanom kaznom do iznosa od 920,00 eura, a ako je učinjena teža povreda propisa radi stjecanja
protupravne imovinske koristi novčanom kaznom do iznosa od 6.630,00 eura.
Knjiga poslovnih udjela je knjiga u koju se u društvima s ograničenom odgovornošću upisuju bitni
podaci o društvu, podaci o članovima (vlasnicima) društva i njihovim poslovnim udjelima, broju
glasova koje pojedini član ima prilikom odlučivanja, o teretima na poslovnim udjelima i dr.
Knjigu poslovnih udjela dužna su voditi i jednostavna društva s ograničenom odgovornošću na način
kao i društva s ograničenom odgovornošću.
Novi Etički kodeks državnih službenika i namještenika
Zakon o državnim službenicima u čl. 28. st. 1. (Nar. nov., br. 155/23. i 85/24., dalje u tekstu:
Zakon), propisuje dužnost državnog službenika na takvo ponašanje kojim ne umanjuje svoj ugled
i ugled državne službe te ne dovodi u pitanje svoju nepristranost u postupanju. Pravila ponašanja,
komunikacija i ostali standardi u državnoj službi uređeni su Etičkim kodeksom državnih službenika
i namještenika (dalje u tekstu: Etički kodeks). Etički kodeks prema čl. 28. st. 2. Zakona donosi Vlada
Republike Hrvatske.
Na temelju članka 28. stavka 2. Zakona, Vlada Republike Hrvatske donijela je novi Etički kodeks, koji
je stupio na snagu 25. siječnja 2025. godine. Stupanjem na snagu novog Etičkog kodeksa prestaje
važiti Etički kodeks državnih službenika (Nar. nov., br. 40/11. – 155/23.).
Ograničenja ovrhe i izuzimanja od ovrhe na novčanoj tražbini ovršenika u 2025. godini
Izuzimanja od ovrhe i ograničenja ovrhe uređena su u čl. 172. i 173. Ovršnog zakona (Nar. nov., br.
112/12. – 06/24.).
Dok su odredbe o izuzimanju od ovrhe propisane zakonom i ne podliježu stalnim promjenama,
ograničenja ovrhe ovise o statističkim pokazateljima i podliježu promjenama na godišnjoj razini.
Ograničenja ovrhe ovise o visini prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim
osobama Republike Hrvatske, koji iznos utvrđuje i objavljuje Državni zavod za statistiku svake godine i
to za razdoblje siječanj – kolovoz. O tako utvrđenom iznosu ovise ograničenja ovrhe u sljedećoj godini.
Državni zavod za statistiku je u Nar. nov., br. 124/24., objavio da je prosječna mjesečna isplaćena neto
plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2023.
iznosila je 1.302,00 eura.
Ovaj će se iznos primjenjivati i na plaću za prosinac 2024., koja dospijeva i isplaćuje se u siječnju 2025.
Društva osoba po odredbama Zakona o trgovačkim društvima
Kad spominjemo trgovačka društva obično su prva asocijacija društva kapitala odnosno dionička
društva i društva s ograničenom odgovornošću. Međutim, Zakon o trgovačkim društvima (dalje u
tekstu: ZTD; Nar. nov., 111/93. – 136/24.), uređuje i drugu vrstu društava – društva osoba. Društva
osoba su poseban oblik udruženja čija je glavna značajka osobna odgovornost članova vjerovnicima
društva čitavom osobnom imovinom. Iako se zbog te značajke društva osoba čine manje privlačnim
od društva kapitala, društva osoba jednostavnija su za osnivanje, pogodnija su za manja poslovanja
koja ne iziskuju velik početni kapital te se njima jednostavnije upravlja uz jednostavniji zakonski okvir.
ZTD propisuje tri vrste društva osoba, a to su javno trgovačko društvo (čl. 68. – čl. 130.), komanditno
društvo (čl. 131. – čl. 147.) i gospodarsko interesno udruženje (čl. 583. – čl. 609.). U društva osoba
udružuju se dvije ili više osoba zbog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom. Kombiniraju
se ulozi članova i njihov osobni rad i angažman za uspješno poslovanje društva, dok se zbog osobne
odgovornosti članova vjerovnicima društva osoba mogu činiti kao sigurnija opcija za ugovaranje
poslova. Njihove specifičnosti izložene su dalje u tekstu ovoga članka.