mr. Darko Terek

U ovom članku izložit će se institut zastare kroz odredbe Zakona o obveznim odnosima (Nar. nov.,
br. 35/05. do 155/23., dalje: ZOO). Temeljni propis kojim su uređena pitanja zastare u obveznim
odnosima je ZOO.
Zastara je uređena i u mnogim drugim specijalnim zakonima (kaznenim, prekršajnim, poreznim i
dr.), ali će ovaj članak izložiti institut zastare uređene odredbama ZOO-a. Odredbe ZOO-a općenito
propisuju institut zastare te će se primjenjivati uvijek kad se ne primjenjuju odredbe specijalnih
zakona. ZOO uređuje zastaru u odredbama od čl. 214. do čl. 246. Zakon uređuje zastaru kroz odredbe
podijeljene na opća pravila, vrijeme potrebno za zastaru, zastoj zastare i prekid zastare.

U ovom članku izložit će se pravo na kontrolu privremene nesposobnosti za rad od strane poslodavca.
Poslodavac ima dvije mogućnosti kontrole radnika za koje je utvrđena privremena nesposobnost za rad.
Jednu vrstu kontrole predviđaju Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13.,
137/13., 98/19. i 33/23.) i Pravilnik o kontroli privremene nesposobnosti za rad (Nar. nov., br. 130/13.).
Drugu vrsta kontrole moguće je ostvariti putem privatnih detektiva u skladu sa Zakonom o privatnim
detektivima (Nar. nov. 24/09. i 114/22.), budući da privatni detektivi mogu prikupljati obavijesti
i informacije o uspješnosti osoba u obavljanju poslova, kao i o povredama radnih obveza i radne
discipline.
Te su kontrole poslodavcima na raspolaganju kako bi im se omogućilo da utvrde nezakonito ponašanje
i postupanje svojih radnika koji su privremeno nesposobni za rad.

Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 108/17., 39/19. i 151/22.,
dalje u tekstu: Zakon), predviđa mogućnost da se provjere i identitet stranke mogu utvrđivati i
na temelju kvalificiranog certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat, kao i na temelju
videoelektroničke identifikacije. To su iznimke od pravila da se identitet stranke provjeri na neposredan
način, u nazočnosti te osobe, uvidom u njezin službeni osobni dokument.
Članak se odnosi na prikaz propisa kojima se mogu ostvariti odredbe Zakona koje se odnose na
utvrđivanje i provjeru identiteta stranke na temelju kvalificiranog certifikata za elektronički potpis ili
elektronički pečat te na temelju videoelektroničke identifikacije.

Ugovor o zakupu i ugovor o najmu spadaju u tipizirane ugovore (contractus nominati), što znači da su
prepoznati od zakonodavca kao dvije zasebne vrste ugovora. Iako ih se često miješa u praksi njihova
je svrha potpuno drugačija.
Temeljni zakon koji uređuje ova dva ugovora je Zakon o obveznim odnosima (Nar. nov., br. 35/05.
do 155/123.). Osim općeg zakona, ugovori su respektivno uređeni u specijalnim zakonima odnosno –
Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora (Nar. nov., br. 125/11. do 112/18.) i Zakon o najmu
stanova (Nar. nov., br. 91/96. do 105/20.). Specijalni zakoni smatraju se primarnim izvorom prava za
ugovor o najmu i ugovor o zakupu, međutim Zakon o obveznim odnosima sustavnije izlaže temeljne
razlike između ova dva ugovora s obzirom da je on taj koji propisuje temeljne obveze i prava svakog
od ugovaratelja.
U ovom će članku biti riječi o razlikovanju ugovora o najmu i ugovora o zakupu po Zakonu o obveznim
odnosima.

U Narodnim novinama br. 156 od 27. 12. 2023. objavljen je Zakon o humanitarnoj pomoći. Zakon je
stupio na snagu 1. siječnja 2024. godine, a njegovim stupanjem na snagu prestao je važiti Zakon o
humanitarnoj pomoći (Nar. nov., br. 102/15. i 98/19.).
Koliko su značajna sredstava prikupljena humanitarnim akcijama pokazuje podatak da je za vrijeme
bivšeg Zakona o humanitarnoj pomoći vrijednost ukupno prikupljenih sredstava iznosila nešto preko
220 milijuna eura, dok je vrijednost ukupno pružene pomoći iznosila oko 197 milijuna eura. Razlika
sredstava odnosila se na troškove organiziranja prikupljanja (ljudski resursi, troškovi prostora i
opreme, prateće usluge i slično).
Novim Zakonom o humanitarnoj pomoći nastojat će se stvoriti preduvjeti za sustavan pristup
rješavanju svih detektiranih problema i poteškoća nastalih tijekom provedbe bivšeg Zakona te će se
cjelokupni normativni okvir uskladiti s postojećim trendovima u prikupljanju i pružanju humanitarne
pomoći.

Novi Zakon o državnim službenicima, koji je objavljen u Nar. nov., br. 155/23. od 22. 12. 2023. godine,
a koji je stupio na snagu 1. siječnja 2024. (osim nekoliko odredbi koje kasnije stupaju na snagu)
preuzeo je značajan broj odredbi bivšeg Zakona o državnim službenicima, ali je unio i nekoliko važnih
novina.
Jedna od značajnih novina je i Centralizirani sustav za zapošljavanje, koji je informacijski sustav u
kojemu se planira zapošljavanje, podnose prijave na interni oglas i javni natječaj i provodi testiranje
kandidata elektroničkim putem, pozivaju kandidati na intervju, objavljuje se odluka o izboru
kandidata u postupku internog oglasa i rješenje o prijmu u državnu službu, vodi baza podataka o
kandidatima za rad u državnoj službi i baza podataka o kandidatima u postupku internog oglasa i
javnog natječaja te obavljaju drugi poslovi vezani za zapošljavanje u državnoj službi.
Danom stupanja na snagu novog Zakona prestao je važiti Zakon o državnim službenicima (Nar. nov.,
br. 92/05., 140/05., 142/06., 77/07., 107/07., 27/08., 34/11., 49/11., 150/11., 34/12., 49/12., 37/13.,
38/13., 01/15., 138/15., 61/17., 70/19., 98/19. i 141/22.). Budući da je bivši Zakon imao čitav niz
izmjena i dopuna, pristupilo se izradi novog Zakona uzimajući u obzir odredbu članka 48. stavka (3)
Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Nar.
nov., broj 74/15.). Tom odredbom je određeno da će se pristupiti donošenju novog propisa ako se više
od polovine članaka mijenja odnosno dopunjuje.

Cilj ovoga članka je definirati pojam općih uvjeta poslovanja, uputiti kako ih se valjano uključuje
u ugovor, razložiti kako se objavljuju i navesti odredbe koje se najčešće u njima nalaze. U članku
se navodi i ogledni primjer općih uvjeta poslovanja vezanih uz ugovor o kupoprodaji, kao jedan od
najčešćih vrsta ugovora.

Izuzimanja od ovrhe i ograničenja ovrhe uređena su u čl. 172. i 173. Ovršnog zakona (Nar. nov., br.
112/12. do 114/22.).
Dok su odredbe o izuzimanju od ovrhe propisane zakonom i ne podliježu stalnim promjenama,
ograničenja ovrhe ovise o statističkim pokazateljima i podliježu promjenama na godišnjoj razini.
Ograničenja ovrhe ovise o visini prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim
osobama Republike Hrvatske, koji iznos utvrđuje i objavljuje Državni zavod za statistiku svake godine
i to za razdoblje siječanj – kolovoz. O tako utvrđenom iznosu ovise ograničenja ovrhe u sljedećoj
godini.
Državni zavod za statistiku je u Nar. nov., br. 113/23., objavio da je prosječna mjesečna isplaćena neto
plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2023.
iznosila je 1.131,00 euro.
Ovaj će se iznos primjenjivati i na plaću za prosinac 2023. koja dospijeva i isplaćuje se u siječnju 2024.

U Nar. nov., br. 123/23. od 23. 10. 2023. godine objavljen je novi Zakon o akademskom i stručnom
nazivu i akademskom stupnju. Zakon je stupio na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim
novinama, a njegovim stupanjem na snagu prestao je važiti Zakon o akademskim i stručnim nazivima
i akademskom stupnju (Nar. nov., br. 107/07. i 118/12.).
Zakon pravi razliku između pojmova akademski naziv, stručni naziv i akademski stupanj.
Tako akademski naziv stječe student koji završi sveučilišni prijediplomski studij, sveučilišni diplomski
studij, sveučilišni integrirani prijediplomski i diplomski studij te sveučilišni specijalistički studij. Stručni
naziv stječe student koji završi stručni kratki studij, stručni prijediplomski studij te stručni diplomski
studij, dok akademski stupanj stječe student koji završi doktorski studij.

Prema odredbama Zakona o državnom inspektoratu (Nar. nov., br. 115/18., 117/21. i 67/23.),
Državni inspektorat ima u svom sastavu sljedeće inspekcije: tržišnu inspekciju, sanitarnu inspekciju,
veterinarsku inspekciju, poljoprivrednu inspekciju, lovnu inspekciju, šumarsku inspekciju, fitosanitarnu
inspekciju, turističku inspekciju, rudarsku inspekciju, inspekciju opreme pod tlakom, elektroenergetsku
inspekciju, inspekciju rada, građevinsku inspekciju, inspekciju zaštite okoliša, inspekciju zaštite
prirode i vodopravnu inspekciju.
U članku se bavimo samo postupanjem i ovlastima inspekcije rada koju ista ima u inspekcijskim
poslovima u području radnih odnosa, ali i zaštite na radu.