Uloga i ovlaštenja sindikalnog povjerenika i sindikalnog predstavnika, što se zakonskog uređenja
tiče, uglavnom su propisani Zakonom o radu (Nar. nov., br. 93/14., 12/17., 98/19. i 151/22.). Neke
odredbe o sindikalnom povjereniku sadržava i Zakon o zaštiti na radu (Nar. nov., br. 71/14. do 96/18.).
Osnovna razlika između sindikalnog povjerenika i predstavnika je da je sindikalni povjerenik radnik
koji je u radnom odnosu kod poslodavca, a da sindikalni predstavnik to nije.
mr. Darko Terek
-
2023ČlanciRačunovodstvo i financijeRadno pravoTravanjZakonodavstvo i pravna praksa
-
2023ČlanciRačunovodstvo i financijeRadno pravoTravanjZakonodavstvo i pravna praksa
Zaštita dostojanstva radnika prema izmjenama i dopunama Zakona o radu
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Nar. nov., br. 151/22.) je u vezi sa zaštitom
dostojanstva radnika uveo neke novine koje se odnose na osobe koje su osim poslodavca ovlaštene
primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.
Nakon 1. siječnja 2023. godine, od kada se primjenjuju izmjene i dopune Zakona o radu, poslodavac
koji zapošljava najmanje 20 radnika dužan je, uz prethodnu pisanu suglasnost imenovati jednu osobu
koja će osim njega primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.
Ako poslodavac zapošljava više od 75 radnika, dužan je uz njihovu prethodnu pisanu suglasnost
imenovati dvije osobe različitog spola koje su osim njega ovlaštene primati i rješavati pritužbe vezane
za zaštitu dostojanstva radnika.
Novina je i da osobe koje su ovlaštene primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva
radnika sada mogu biti i osobe koje nisu u radnom odnosu kod poslodavca te da je poslodavac dužan
o imenovanju osoba u roku osam dana od imenovanja o imenovanju obavijestiti radnike. -
2023ČlanciOžujakRačunovodstvo i financijeRadno pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Usklađivanje pravilnika o radu s izmjenama Zakona o radu
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Nar. nov., br. 151/22.), u prijelaznim i završnim
odredbama obvezao je poslodavce da su dužni uskladiti pravilnike o radu s odredbama tog Zakona u
roku šest mjeseci od dana stupanja Zakona na snagu.
Budući da je Zakon stupio na snagu 1. siječnja 2023., rok u kojemu se pravilnici moraju uskladiti je
1. srpnja 2023. godine.
U članku se bavimo pitanjima trebaju li se raditi samo izmjene i dopune pravilnika o radu ili cjelovit
akt, pitanjima koja bi se u njemu trebala urediti, postupkom donošenja i objavom prije stupanja na
snagu. -
2023ČlanciOžujakRačunovodstvo i financijeTrgovačko pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Zadnje izmjene Zakona o trgovačkim društvima
U Nar. nov., br. 18/23. od 15. 2. 2023. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim
društvima. Zakon je stupio na snagu prvog dana od dana objave u Narodnim novinama, dakle 16. 2.
2023.
Od donošenja Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93.), ovo je već šesnaesta izmjena i
dopuna tog Zakona.
Zadnje izmjene Zakona o trgovačkim društvima sastoje se u tome da su propisana neka ograničenja
za osobe koje su pravomoćno osuđene za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo
pranja novca dok traju pravne posljedice osude, kao i za osobe kojima su uvedene međunarodne
mjere ograničavanja raspolaganja imovinom.
Osobe kojima su uvedena naprijed navedena ograničenja su: prokuristi, članovi javnog trgovačkog
društva, članovi tajnog društva, osnivači dioničkog društva, upisnici dionica, osobe kojima bi se
dionice trebale rasporediti, članovi uprave dioničkog društva, članovi nadzornog odbora dioničkog
društva, članovi upravnog odbora dioničkog društva i izvršni direktor, osnivači društva s ograničenom
odgovornošću, članovi društva s ograničenom odgovornošću, članovi uprave društva s ograničenom
odgovornošću i članovi uprave gospodarskog interesnog udruženja.
Druga značajna novina je da kod društava s ograničenom odgovornošću više nije propisan rok od tri
godine za usklađivanje temeljnog kapitala i pojedinih dijelova toga kapitala koji se odnosi na pojedine
poslovne udjele, tako da obveza usklađivanja više nije ograničena rokom. Sada se usklađivanje mora
provesti prilikom prve promjene izjave o osnivanju odnosno društvenog ugovora, statusne promjene
društva ili promjene nekog od poslovnih udjela u društvu.
Obveza usklađivanja nije ograničena rokom ni za društveni ugovor komanditnog društva, ali se to
mora provesti prilikom prve promjene društvenog ugovora. -
2023ČlanciRačunovodstvo i financijeRadno pravoVeljačaZakonodavstvo i pravna praksa
Rad na izdvojenom mjestu rada i rad na daljinu
Tekst Zakona o radu koji je vrijedio do 1. siječnja 2023. godine (Nar. nov., br. 93/14., 127/17. i 98/19.),
definirao je samo obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada, kada se poslovi
obavljaju kod kuće radnika i u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Nar. nov., br. 151/22. od 22. 12. 2022., koji je
stupio na snagu 1. siječnja 2023. (osim članaka 55. i 56.) detaljnije su propisani načini obavljanja rada
na izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu.
Novom regulativom rada na izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu definirani su pojmovi rada na
izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu, uređen je sadržaj ugovora o radu na takvim poslovima,
obveze i prava poslodavca prema radnicima koji rade na tim poslovima, ali i obveze i prava tih radnika. -
2023ČlanciRačunovodstvo i financijeRadno pravoVeljačaZakonodavstvo i pravna praksa
Dodatan rad radnika prema izmjenama Zakona o radu
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Nar. nov., br. 151/22.), dodatan rad uređen je u
novim člancima 18.a, 18.b i 18.c, dok je u ranijoj verziji Zakona o radu takav rad bio normiran u stavku
3. članka 61. koji članak je inače uređivao pitanja punog radnog vremena.
Prema ranijoj verziji, puno radno vrijeme radnika nije moglo biti duže od 40 sati tjedno, ali je takav
radnik mogao sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do 8 sati tjedno
odnosno do 180 sati godišnje, samo ako je poslodavac s kojim radnik već ima prethodno sklopljen
ugovor o radu, radniku za takav rad dao pisanu suglasnost.
Novom regulativom detaljnije je uređen dodatan rad radnika tako da mu za zaposlenje kod drugog
poslodavca više nije potrebna pisana suglasnost matičnog poslodavca, a ne postoji ni ograničenje od
180 sati godišnje. -
2023ČlanciRačunovodstvo i financijeRadno pravoSiječanjZakonodavstvo i pravna praksa
Ograničenja ovrhe i izuzimanja od ovrhe na novčanoj tražbini ovršenika u 2023. godini
Izuzimanja od ovrhe i ograničenja ovrhe uređena su u čl. 172. i 173. Ovršnog zakona (Nar. nov., br.
112/12. do 131/20.).
Dok su odredbe o izuzimanju od ovrhe propisane zakonom i ne podliježu stalnim promjenama,
ograničenja ovrhe ovise o statističkim pokazateljima i podliježu promjenama na godišnjoj razini.
Ograničenja ovrhe ovise o visini prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim
osobama Republike Hrvatske, koji iznos utvrđuje i objavljuje Državni zavod za statistiku svake godine
i to za razdoblje siječanj – kolovoz. O tako utvrđenom iznosu ovise ograničenja ovrhe u sljedećoj
godini.
Državni zavod za statistiku je u Nar. nov., br. 125/22., objavio da je prosječna mjesečna isplaćena neto
plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2022.
iznosila 7.583 kune. Taj se iznos treba preračunati u eure i primjenjivati za provedbu ovrhe na plaći u
2023. godini.
Kako je od 1. 1. 2023. euro službena valuta i zakonsko sredstvo plaćanja u RH, iznos za provedbu
ovrhe u 2023. je 1.006,44 eura (7583 kune : 7,53450 = 1.006,44 eura).
Ovaj će se iznos primjenjivati i na plaću za prosinac 2022. koja dospijeva i isplaćuje se u siječnju 2023. -
2023ČlanciRačunovodstvo i financijeSiječanjTrgovačko pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Izmjene i dopune Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma
U Nar. nov., br. 151 od 22. 12. 2022. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju
pranja novca i financiranja terorizma. Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2023.
Ovo je druga novela tog Zakona. Zakon je donijet i objavljen u Nar. nov., br. 108/17., a počeo se
primjenjivati 1. siječnja 2018. Prva novela uslijedila je u travnju 2019. (Nar. nov., br. 39/19.), kada je
u pravni poredak Republike Hrvatske prenesena Direktiva (EU) 2018/843 Europskoga parlamenta i
Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprječavanju korištenja financijskog
sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni Direktive 2009/138 i 2013/36/EU
(tekst značajan za EGP) (SL L 156, 19. 6. 2018.).
Ovom drugom novelom se nastoje ispuniti preventivne mjere iz Akcijskog plana za jačanje učinkovitosti
hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 56/22.) te Zakon
uskladiti s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. -
2022ČlanciProsinacRačunovodstvo i financijeRadno pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Povećanje iznosa za odvjetničke nagrade i naknade
Nagrade i naknade troškova za rad odvjetnika (Odvjetnička tarifa) uređene su Zakonom o odvjetništvu
(Nar. nov., br. 09/94. do 126/21.) i Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.
Tarifu utvrđuje i donosi Hrvatska odvjetnička komora uz suglasnost ministra nadležnog za poslove
pravosuđa. Ministar će kod davanja suglasnosti voditi računa o zaštiti socijalnih i gospodarskih
interesa te jednakosti u položaju primatelja i davatelja usluga s obzirom na njihovu nejednakost u
stručnom znanju kojim raspolažu.
U Narodnim novinama br. 126 od 28. 10. 2022. objavljena je Izmjena Tarife o nagradama i naknadi
troškova za rad odvjetnika. Izmjenu Tarife donio je uz suglasnost ministra pravosuđa i uprave RH
Upravni odbor Hrvatske odvjetničke komore na sjednici održanoj 24. listopada 2022. godine.
Izmjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, odvjetničke usluge poskupjele su
za 50 %, jer je vrijednost boda povećana s 10,00 na 15,00 kuna. Izmjena tarife stupila je na snagu 5.
studenoga 2022. godine. -
2022ČlanciProsinacRačunovodstvo i financijeTrgovačko pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Politike, kontrole i postupci za smanjivanje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja terorizma
Politike, kontrole i postupci za smanjenje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja
terorizma (dalje u tekstu: PKP) su akt koji se nekada zvao opći ili interni akt, tako da PKP trebaju imati
svi obveznici koji primjenjuju Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov.,
br. 108/17. i 39/19., dalje u tekstu ZSPNFT).
U ovom članku navodimo sadržaj PKP koji mogu kao pomoć u izradi svojih akata koristiti svi obveznici
kojima je Financijski inspektorat po čl. 81. st. 1. toč. 2. ZSPNFT određen kao nadzorno tijelo.
U članku će se uz kunske iznose navoditi i novi iznosi u eurima koji bi se trebali primjenjivati nakon 1.
1. 2023. godine.