Novi Etički kodeks državnih službenika i namještenika
Zakon o državnim službenicima u čl. 28. st. 1. (Nar. nov., br. 155/23. i 85/24., dalje u tekstu:
Zakon), propisuje dužnost državnog službenika na takvo ponašanje kojim ne umanjuje svoj ugled
i ugled državne službe te ne dovodi u pitanje svoju nepristranost u postupanju. Pravila ponašanja,
komunikacija i ostali standardi u državnoj službi uređeni su Etičkim kodeksom državnih službenika
i namještenika (dalje u tekstu: Etički kodeks). Etički kodeks prema čl. 28. st. 2. Zakona donosi Vlada
Republike Hrvatske.
Na temelju članka 28. stavka 2. Zakona, Vlada Republike Hrvatske donijela je novi Etički kodeks, koji
je stupio na snagu 25. siječnja 2025. godine. Stupanjem na snagu novog Etičkog kodeksa prestaje
važiti Etički kodeks državnih službenika (Nar. nov., br. 40/11. – 155/23.).
Ograničenja ovrhe i izuzimanja od ovrhe na novčanoj tražbini ovršenika u 2025. godini
Izuzimanja od ovrhe i ograničenja ovrhe uređena su u čl. 172. i 173. Ovršnog zakona (Nar. nov., br.
112/12. – 06/24.).
Dok su odredbe o izuzimanju od ovrhe propisane zakonom i ne podliježu stalnim promjenama,
ograničenja ovrhe ovise o statističkim pokazateljima i podliježu promjenama na godišnjoj razini.
Ograničenja ovrhe ovise o visini prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim
osobama Republike Hrvatske, koji iznos utvrđuje i objavljuje Državni zavod za statistiku svake godine i
to za razdoblje siječanj – kolovoz. O tako utvrđenom iznosu ovise ograničenja ovrhe u sljedećoj godini.
Državni zavod za statistiku je u Nar. nov., br. 124/24., objavio da je prosječna mjesečna isplaćena neto
plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2023.
iznosila je 1.302,00 eura.
Ovaj će se iznos primjenjivati i na plaću za prosinac 2024., koja dospijeva i isplaćuje se u siječnju 2025.
Društva osoba po odredbama Zakona o trgovačkim društvima
Kad spominjemo trgovačka društva obično su prva asocijacija društva kapitala odnosno dionička
društva i društva s ograničenom odgovornošću. Međutim, Zakon o trgovačkim društvima (dalje u
tekstu: ZTD; Nar. nov., 111/93. – 136/24.), uređuje i drugu vrstu društava – društva osoba. Društva
osoba su poseban oblik udruženja čija je glavna značajka osobna odgovornost članova vjerovnicima
društva čitavom osobnom imovinom. Iako se zbog te značajke društva osoba čine manje privlačnim
od društva kapitala, društva osoba jednostavnija su za osnivanje, pogodnija su za manja poslovanja
koja ne iziskuju velik početni kapital te se njima jednostavnije upravlja uz jednostavniji zakonski okvir.
ZTD propisuje tri vrste društva osoba, a to su javno trgovačko društvo (čl. 68. – čl. 130.), komanditno
društvo (čl. 131. – čl. 147.) i gospodarsko interesno udruženje (čl. 583. – čl. 609.). U društva osoba
udružuju se dvije ili više osoba zbog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom. Kombiniraju
se ulozi članova i njihov osobni rad i angažman za uspješno poslovanje društva, dok se zbog osobne
odgovornosti članova vjerovnicima društva osoba mogu činiti kao sigurnija opcija za ugovaranje
poslova. Njihove specifičnosti izložene su dalje u tekstu ovoga članka.
Smjernice Financijskog inspektorata za provedbu Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma
Financijski inspektorat je uz Hrvatsku narodnu banku, Poreznu upravu i Hrvatsku agenciju za nadzor
financijskih usluga jedno od četiri nadzorna tijela navedena u članku 81. stavka 1. Zakona o sprječavanju
pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 108/17., 39/19. i 151/22., dalje u tekstu: Zakon).
Osim navedena četiri nadzorna tijela, pravo provoditi nadzor nad primjenom Zakona ima i Ured
za sprječavanje pranja novca, ali se u članku 4. stavka 1. točka 9) Zakona, Ured naziva domaćom
financijsko-obavještajnom jedinicom (FOJ), što znači da je i Ured nadzorno tijelo, ali kao FOJ ima
značajniju ulogu u odnosu na ostala četiri nadzorna tijela.
Nadzorna tijela mogu donijeti sektorske smjernice radi jedinstvene primjene Zakona i na temelju
njega donesenih podzakonskih akata. Financijski inspektorat je temeljem ovlaštenja za donošenje
sektorskih smjernica donio i na svojim mrežnim stranicama objavio šest smjernica o kojima će u ovom
članku biti nešto više riječi.
Osim sektorskih smjernica postoje i druge vrste smjernica koje donose nadzorna tijela. Radi se o
smjernicama koje mogu pisanim putem zatražiti obveznici primjene Zakona. Te se smjernice odnose
na primjenu pojedine odredbe Zakona, tako da smjernice možemo podijeliti na opće (koje vrijede za
sve obveznike Zakona na koje se odnose) te posebne ili pojedinačne (one koje se donose temeljem
zahtjeva pojedinog obveznika i služe da se pojasni pojedina odredba Zakona).
Kodeks korporativnog upravljanja
Kodeks korporativnog upravljanja je skup smjernica i preporuka koje definiraju najbolje prakse u
upravljanju trgovačkim društvima, s ciljem poboljšanja odgovornosti, transparentnosti i efikasnosti
u njihovom poslovanju. Prema Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (dalje u tekstu:
HANFA) usluga korporativnog upravljanja usmjerena je na povećanje odgovornosti relevantnih
osoba unutar društva te jačanje mehanizama unutarnje i vanjske kontrole, kao i povećanje zahtjeva
transparentnosti poslovanja prema dioničarima i ulagateljima. Primjena Kodeksa korporativnog
upravljanja predviđena je čl. 272.p Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93. – 130/23,
dalje u tekstu: ZTD), u odredbama koje se odnose na organe dioničkog društva.
Kodeks korporativnog upravljanja usvojili su HANFA i Zagrebačka burza 15. listopada 2019., a počeo
se primjenjivati od 1. siječnja 2020. godine. Tekst Kodeksa korporativnog upravljanja objavljen je na
stranicama HANFE.
Pravni aspekti podjele društava kapitala
Podjela društava kapitala uređena je u GLAVI VII.a Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br.
111/93. – 130/23.), od čl. 550.a do čl. 551.n.
U navedenoj glavi Zakona o trgovačkim društvima (dalje: ZTD) uređuju se: podjela s osnivanjem,
podjela s preuzimanjem i prekogranična podjela.
Radi se samo o podjeli društava kapitala, društva s ograničenom odgovornošću i dioničkog društva.
Alkoholizam kao razlog otkazivanja ugovora o radu (praksa VSRH)
U ovom članku bit će izloženi primjeri iz prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske vezani za otkazivanje
ugovora o radu zbog alkoholiziranosti radnika na mjestu rada. U broju 4/24. časopisa Računovodstvo
i financije objavljen je članak pod nazivom „Provjera je li radnik pod utjecajem alkohola ili droga“, dok
je članak na temu „Alkoholizam i druge ovisnosti radnika“ bio objavljen u broju 10/24. Tema ovoga
članka se prirodno nadovezuje na navedene objavljene članke i zaokružuje problem alkoholiziranosti
na mjestu rada.
Alkoholizam na mjestu rada je čest problem s kojim se može susresti svaki poslodavac. Ponašanje
radnika na mjestu rada često se ne može u potpunosti nadzirati, a još manje kontrolirati. Tako se u
većini slučaja alkoholiziranosti radnika poslodavac najčešće odlučuje na izvanredni otkaz ugovora
o radu. No kako bi izvanredni otkaz bio zakonit i dopušten potrebno je voditi računa o dopuštenim
postupcima utvrđivanja alkoholiziranosti.
Zakoni koji su primjenjivi u slučaju alkoholiziranosti radnika su Zakon o radu i Zakon o zaštiti na radu.
Pravni aspekti pripajanja i spajanja trgovačkih društava
Pripajanje i spajanje trgovačkih društava uređeno je u GLAVI II. Zakona o trgovačkim društvima (Nar.
nov., br. 111/93. – 130/23) od čl. 512. do čl. 550.
U navedenoj glavi Zakona o trgovačkim društvima (dalje: ZTD) uređeno je: pripajanje i spajanje
dioničkih društava, pripajanje dioničkoga društva društvu s ograničenom odgovornošću, pripajanje
i spajanje društava s ograničenom odgovornošću, pripajanje društva s ograničenom odgovornošću
dioničkome društvu te prekogranična pripajanja i spajanja.
U navedenoj glavi ZTD-a uređena su pripajanja i spajanja društava kapitala (dioničkog društva i
društva s ograničenom odgovornošću), a nisu predviđena pripajanja i spajanja društava osoba
(javnog trgovačkog društva, komanditnog društva i gospodarskog interesnog udruženja).
Alkoholizam i druge ovisnosti radnika
Zakon o zaštiti na radu (Nar. nov., br. 71/14. – 96/18.), u čl. 57. do 60. uređuje zaštitu nepušača,
zabranu pijenja alkohola i uzimanje drugih sredstava ovisnosti. Navedene odredbe odnose se na
radnike, tj. osobe koje u radnom odnosu obavljaju poslove za poslodavca.
Zakon o zaštiti na radu u poglavlju o zaštiti nepušača, zabrani pijenja alkohola i uzimanja drugih
sredstava ovisnosti prvo uređuje zaštitu nepušača od djelovanja dima duhanskih i srodnih proizvoda.
Ova se zaštita odnosi na radnike poslodavca, ali i na sve osobe koje se zateknu na mjestu rada, dok
se zabrana korištenja alkohola i drugih sredstava ovisnosti odnosi samo na radnike.
Nadzor i kontrola Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
Novi Pravilnik o nadzoru i kontroli Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (Nar. nov., br. 93/24.,
dalje u tekstu: Pravilnik), stupio je na snagu 15. kolovoza 2024. godine. Novim su Pravilnikom izvan
snage stavljeni Pravilnik o načinu provođenja nadzora i kontrole od 24. travnja 2014. i Pravilnik o
kontroli privremene nesposobnosti za rad od 5. studenoga 2013. godine.
Novim Pravilnikom uređuju se vrste nadzora i kontrole, provođenje nadzora i kontrole, nadzor i
kontrola privremene nesposobnosti, provjera podataka o kojima ovisi ostvarivanje prava, kontrolori
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje u tekstu: Zavod), u skladu s odredbama Zakona o
obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i tajnost podataka.
U ovom članku iznesen je pregled vrsta nadzora i kontrole, provođenje nadzora i kontrole, nadzor i
kontrola privremene nesposobnosti i provjera podataka o kojima ovisi ostvarivanje prava na nadzoru
i kontroli privremene nesposobnosti.