mr. Darko Terek

Definicije voditelja obrade i izvršitelja obrade su pojmovi iz UREDBE (EU) 2016/679 Europskog
parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinca u vezi s obradom osobnih podataka i o
slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o
zaštiti podataka, dalje u tekstu: Opća uredba). Opća uredba objavljena je u Službenom listu Europske
unije L119 od 4. 5. 2016., a neposredno se od 25. svibnja 2018. godine primjenjuje u svim državama
članicama Europske unije.
Prema definiciji iz Opće uredbe voditelj obrade znači fizičku ili pravnu osobu, tijelo javne vlasti, agenciju
ili drugo tijelo koje samo ili zajedno s drugima određuje svrhe i sredstva obrade osobnih podataka,
kada su svrha i sredstva takve obrade utvrđena pravom Unije (EU) ili pravom države članice.
Izvršitelj obrade je u Općoj uredbi definiran kao fizička ili pravna osoba, tijelo javne vlasti, agencija ili
drugo tijelo koje obrađuje osobne podatke u ime voditelja obrade.
Jednostavnije rečeno, voditelj obrade je osoba koja prikuplja, bilježi, pohranjuje, prilagođava, mijenja,
uporabljuje, briše i dr. osobne podatke, dok je izvršitelj obrade osoba koja obrađuje osobne podatke
u ime voditelja obrade.
Opća uredba je jedini pravni instrument koji u RH uređuje odnose voditelja i izvršitelja obrade, budući
da se ista neposredno primjenjuje u svim državama članicama.

Novi pravni okvir za mirno rješavanje sporova (medijaciju) u Republici Hrvatskoj sačinjavaju: novi
Zakon o mirnom rješavanju sporova (Nar. nov., br. 67/23.), Pravilnik o institucijama za medijaciju
(Nar. nov., br. 100/23.) i Pravilnik o registru medijatora (Nar. nov., br. 100/23.). Do donošenja novog
Zakona o mirnom rješavanju sporova, u Republici Hrvatskoj imali smo Zakon o mirenju iz 2003. godine
(Nar. nov., br. 163/03.) i Zakon o mirenju iz 2011. godine (Nar. nov., br. 18/11.).
Osim pravnog okvira započeta je i implementacija medijacije osnivanjem Centra za mirno rješavanje
sporova. Centar je kao ustanova upisan u sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu pod MBS
081524587 i s OIB-om 80113121575.

U prošlom broju našeg časopisa pisano je o normativnom okviru poreznog nadzora. Ovim člankom
nastavlja se prikaz iste teme, ali s aspekta praktične primjene tog nadzora, sve sa svrhom da se
materija poreznog nadzora prije svega približi poreznim obveznicima kako bi isti što lakše prošli
kroz proces u kojemu porezna tijela provode postupak radi provjere utvrđivanja činjenica bitnih za
oporezivanje poreznih obveznika.

Porezna uprava kao upravna organizacija u sastavu Ministarstva financija zadužena je za primjenu
i nadzor primjene poreznih propisa i propisa o prikupljanju doprinosa. Jedna od najvažnijih zadaća
Porezne uprave je naplata poreza, doprinosa i drugih javnih davanja kojima se financiraju zajedničke
potrebe svih građana Republike Hrvatske. Ustav Republike Hrvatske nas obvezuje na sudjelovanje u
podmirenju javnih troškova u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima, a porezni sustav treba
se temeljiti na načelima jednakosti i pravednosti. Svi građani Republike Hrvatske dužni su ispunjavati
svoje zakonom propisane obveze. U sklopu svojih redovitih nadzornih aktivnosti ovlaštene osobe
za obavljanje poreznog nadzora od strane poreznih tijela provode porezni nadzor nad poreznim
obveznicima. Cilj poreznog nadzora je sprječavanje različitih poreznih prijevara i utaja, kao i zaštita
državnog proračuna i poreznih obveznika koji uredno ispunjavaju propisane porezne obveze.

Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo (od 25. rujna
2015. godine) – šeste izmjene i dopune sklopili su HUP – Udruga poslodavaca graditeljstva i Sindikat
graditeljstva Hrvatske u Križevcima, dana 20. srpnja 2023. godine.
Istoga dana su HUP – Udruga poslodavaca graditeljstva i Sindikat graditeljstva Hrvatske utvrdili i
pročišćeni tekst Kolektivnog ugovora za graditeljstvo.
Kolektivni ugovor o izmjenama i dopunama Kolektivnog ugovora za graditeljstvo – šeste izmjene i
dopune stupile su na snagu i primjenjuju se od 20. srpnja 2023. godine, danom kada su ga potpisali
ovlašteni predstavnici potpisnika.
Oba akta (izmjene i dopune i pročišćeni tekst) objavljena su u Nar. nov., br. 94/23. (14. 8. 2023.).
Objava u Narodnim novinama temelji se na čl. 3. st. 2. Pravilnika o načinu objave kolektivnih ugovora
(Nar. nov., br. 146/14.), po kojoj odredbi se kolektivni ugovor koji se primjenjuje na području Republike
Hrvatske ili području dvije ili više županija objavljuje u Narodnim novinama.
Najznačajnije novine koje donosi ovaj izmijenjeni i dopunjeni Kolektivni ugovor su to da su iznosi
osnovnih plaća i materijalnih prava radnika umjesto u kunama, sada izraženi u eurima i da postoje
dva priloga Tarifnih stavova kojima je uređena osnovna plaća u eurima. Prilog 1. Tarifnih stavova
primjenjuje se već od 1. rujna 2023., dok će se Prilog 2. primjenjivati od 1. ožujka 2024. godine. U tijeku
je procedura koja prethodi najavljenom proširenju Šestih izmjena i dopuna Kolektivnog ugovora za
graditeljstvo i na poslodavce i radnike koji nisu sudjelovali u njegovu sklapanju.

U Narodnim novinama br. 74/23. od 6. 7. 2023. objavljene su Posebne uzance u ugostiteljstvu. Uzance
će se primjenjivati nakon proteka osam dana od dana objave u Narodnim novinama, a njihovim
stupanjem na snagu prestaju važiti Uzance broj: I.-55-35/3-1995, koje su objavljene u Narodnim
novinama br. 16/1995.
Posebne uzance u ugostiteljstvu donijela je Skupština Hrvatske gospodarske komore na 21. sjednici
održanoj 29. lipnja 2023. temeljem članka 21. točke 2. Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori
(Nar. nov., br. 144/21.), prema kojoj odredbi je Skupština komore ovlaštena između ostalih poslova i
utvrđivati uzance.
Ove Posebne uzance osim općih odredbi uređuju zajedničke odredbe za ugovore o ugostiteljskim
uslugama i ugovore o hotelskim uslugama. Među ugovore o hotelskim uslugama uvršteni su: izravni
ugovor o hotelskim uslugama, agencijski ugovor o hotelskim uslugama, ugovor o alotmanu, kao i
ugovor o smještaju u turističkim apartmanima, ugovor o uslugama kampiranja i ugovor o uslugama
prehrane i točenja pića, bez obzira što posljednja tri ugovora ne spadaju u hotelske usluge.

U Narodnim novinama broj 151 od 22. 12. 2022. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona
o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Zakon je stupio na snagu 1. siječnja 2023.
Zakonom je predviđeno da se u vezi sa sprječavanjem pranja novca i financiranja terorizma uvedu dva
nova registra: Registar pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću pružanja usluga povezanih
s trustovima i trgovačkim društvima te prometom plemenitih metala i dragog kamenja i Registar
pružatelja usluga virtualne imovine i procjeni dobrog ugleda fizičkih osoba u pružateljima usluga
virtualne imovine.
Za donošenje pravilnika kojima se uvode naprijed navedeni registri bili su nadležni ministar financija i
Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, a rok za njihovo donošenje bio je šest
mjeseci od stupanja Zakona na snagu.
U skladu s propisanim obvezama, ministar financija donio je Pravilnik o upisu u registar i vođenju
registra pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću pružanja usluga povezanih s trustovima i
trgovačkim društvima te prometom plemenitih metala i dragog kamenja. Pravilnik je objavljen u Nar.
nov., br. 59/23., a stupio je na snagu prvog dana od dana objave u Narodnim novinama (3. 6. 2023.).
Upravno vijeće Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga donijelo je Pravilnik o vođenju registra
pružatelja usluga virtualne imovine i procjeni dobrog ugleda fizičkih osoba u pružateljima usluga
virtualne imovine. Pravilnik je objavljen u Nar. nov., br. 69/23., a stupio je na snagu osmog dana od
dana objave u Narodnim novinama (6. 7. 2023.).
U članku se navode odredbe Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma koje se
odnose na uvođenje novih registara, kao i odredbe pravilnika kojima se oni operativno uvode.

Skrivljeno ponašanje radnika predstavlja razlog za otkaz ugovora o radu. Ovisno o težini povrede,
radniku se može dati jedna od dvije vrste otkaza: redoviti ili izvanredni.
U slučaju blažih ili lakših povreda radnih obveza, poslodavac bi se trebao opredijeliti za redoviti
otkaz ugovora o radu iz članka 115. stavka (1), podstavka 3) Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14.,
127/17., 98/19., 151/22. i 64/23.). U skladu s tom normom, poslodavac može otkazati ugovor o radu
uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz), ako za to ima opravdani razlog, u slučaju ako
radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).
Ako radnik počini osobito tešku povredu obveze iz radnog odnosa, poslodavac mu može otkazati
ugovor o radu izvanrednim otkazom iz članka 116. Zakona o radu.
Zakon o radu nije predvidio kriterije za razgraničenje razloga za redoviti ili izvanredni otkaz ugovora o
radu. Zbog toga se neki poslodavci opredjeljuju da u pravilnicima o radu ili ugovorima o radu određuju
što se smatra blažom, a što osobito teškom povredom radne obveze.
Druge načine kako odrediti razloge za redoviti ili izvanredni otkaz ugovora o radu nalazimo u praksi
sudova.
Razlika između ove dvije vrste otkaza je i u posljedicama. Dok kod izvanrednog otkaza učinci otkaza
nastupaju danom dostave otkaza ugovora o radu (bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog
otkaznog roka), kod redovitog otkaza ugovora zbog skrivljenog ponašanja radnik ima pravo na
otkazni rok, koji se u tom slučaju utvrđuje u dužini polovine otkaznog roka.
Međutim, ni u jednom ni u drugom slučaju radnik nema pravo na otpremninu.

Prema odredbama Zakona o socijalnoj skrbi (Nar. nov., br. 18/22., 46/22. i 119/22.), dom socijalne
skrbi javna je ustanova koja se osniva za pružanje šireg spektra socijalnih usluga među kojima su
najvažnije: pomoć u kući, boravak, organizirano stanovanje i/ili smještaj.
Dom socijalne skrbi može se osnovati kao: centar za odgoj i obrazovanje, centar za rehabilitaciju,
centar za pružanje usluga u zajednici, dom za odrasle osobe i dom za starije osobe.
Osnivač doma socijalne skrbi može biti: Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave odnosno Grad Zagreb, vjerska zajednica, trgovačko društvo, udruga i druga domaća i
strana pravna ili fizička osoba.
Dom socijalne skrbi ima ravnatelja čiji se djelokrug, ovlaštenja i odgovornost utvrđuju statutom.
Ravnatelja doma socijalne skrbi kojem je osnivač ili suosnivač Republika Hrvatska, na temelju javnog
natječaja, imenuje upravno vijeće doma, uz prethodnu suglasnost ministra. Mandat ravnatelja traje
četiri godine, a ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja.
Prilikom imenovanja ravnatelja doma socijalne skrbi se osim odredbi Zakona o socijalnoj skrbi
primjenjuju i odredbe Zakona o ustanovama (Nar. nov., br. 76/93. do 151/22.) te odredbe još nekih
drugih zakona.

Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 109/17., 39/19. i 151/22.,
dalje u tekstu: Zakon), ustanovljen je veliki broj obveznika koji su dužni provoditi mjere, radnje i
postupke za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma.
Radi se o pravnim i fizičkim osobama koje su taksativno navedene u čl. 9. Zakona, a to su prije
svega kreditne institucije, HP – Hrvatska pošta d.d., društva za upravljanje investicijskim fondovima,
mirovinska društva, društva za osiguranje i dr. pa sve do pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju
profesionalne djelatnosti.
Među profesionalne djelatnosti spadaju revizori, porezni savjetnici, odvjetnici, javni bilježnici i vanjski
računovođe.
Nakon zadnje novele Zakona (Nar. nov., br. 151/22.), koja se primjenjuje od 1. siječnja 2023. godine,
neke novine odnose se na obveze vanjskih računovođa, koje ranije nisu postojale.