Radno pravo

Početkom listopada 2024. godine na snagu stupa novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije
o radnicima zaposlenim kod poslodavca. Još prije ljeta propis je izašao u službenom listu Republike
Hrvatske kako bismo imali dovoljno vremena za prilagodbu poslovanja. Naravno da su se javile neke
nejasnoće, kao prilikom svake prilagodbe novom propisu. Donosimo neka mišljenja Ministarstva
rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Zakon o tržištu rada uređuje tržište rada kroz posredovanje pri zapošljavanju, profesionalno
usmjeravanje, obrazovanje u cilju povećanja zapošljavanja radne snage, osiguranje za slučaj
nezaposlenosti, mjere aktivne politike zapošljavanja, ostale aktivnosti u cilju poticanja prostorne i
profesionalne pokretljivosti radne snage, novog zapošljavanja i samozapošljavanja, zapošljavanje
na privremenim odnosno povremenim poslovima u poljoprivredi te ustroj, upravljanje i obavljanje
djelatnosti Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Promjene na tržištu rada su posljednjih godina evidentne, stoga je valjalo uskladiti propis.

Zakonom o radu pravo na godišnji odmor povoljnije je utvrđeno za osobe koje koriste pravo na
rodiljni, roditeljski i posvojiteljski dopust te dopust radi skrbi i njege djeteta s težim smetnjama u
razvoju. Radnik odnosno radnica koji nisu mogli iskoristiti godišnji odmor odnosno dio godišnjeg
odmora ili njegovo korištenje poslodavac nije omogućio do 30. lipnja sljedeće kalendarske godine,
radnik ima pravo iskoristiti do kraja kalendarske godine u kojoj se vratio na rad.
U praksi se javljaju određene nedoumice.

U ovom članku bit će izloženi primjeri iz prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske vezani za otkazivanje
ugovora o radu zbog alkoholiziranosti radnika na mjestu rada. U broju 4/24. časopisa Računovodstvo
i financije objavljen je članak pod nazivom „Provjera je li radnik pod utjecajem alkohola ili droga“, dok
je članak na temu „Alkoholizam i druge ovisnosti radnika“ bio objavljen u broju 10/24. Tema ovoga
članka se prirodno nadovezuje na navedene objavljene članke i zaokružuje problem alkoholiziranosti
na mjestu rada.
Alkoholizam na mjestu rada je čest problem s kojim se može susresti svaki poslodavac. Ponašanje
radnika na mjestu rada često se ne može u potpunosti nadzirati, a još manje kontrolirati. Tako se u
većini slučaja alkoholiziranosti radnika poslodavac najčešće odlučuje na izvanredni otkaz ugovora
o radu. No kako bi izvanredni otkaz bio zakonit i dopušten potrebno je voditi računa o dopuštenim
postupcima utvrđivanja alkoholiziranosti.
Zakoni koji su primjenjivi u slučaju alkoholiziranosti radnika su Zakon o radu i Zakon o zaštiti na radu.

U situaciji sve veće potražnje stranih radnika, poslodavci rješenje nalaze u Agencijama za privremeno
zapošljavanje koje nude usluge ustupanja radnika. Agencije posluju po načelu da sklapaju ugovor o
radu s radnikom kojega onda, temeljem ugovora o ustupanju, ustupaju na rad drugom poslodavcu. U
smislu Zakona o strancima, Agencija se smatra radnikovim poslodavcem koja u njegovo ime podnosi
zahtjev MUP-u za izdavanje radne dozvole. Međutim, iako je Agencija poslodavac, MUP neće izdati
radnu dozvolu ukoliko prethodno Hrvatski zavod za zapošljavanje nije pozitivno ocijenio poslodavca
kojemu se radnik ustupa. Upravo je provjera krajnjeg korisnika jedan od razloga zbog kojega radnu
dozvolu nije moguće dobiti u slučaju kada Agencija radnika želi ustupiti inozemnom poslodavcu.

Zakon o zaštiti na radu (Nar. nov., br. 71/14. – 96/18.), u čl. 57. do 60. uređuje zaštitu nepušača,
zabranu pijenja alkohola i uzimanje drugih sredstava ovisnosti. Navedene odredbe odnose se na
radnike, tj. osobe koje u radnom odnosu obavljaju poslove za poslodavca.
Zakon o zaštiti na radu u poglavlju o zaštiti nepušača, zabrani pijenja alkohola i uzimanja drugih
sredstava ovisnosti prvo uređuje zaštitu nepušača od djelovanja dima duhanskih i srodnih proizvoda.
Ova se zaštita odnosi na radnike poslodavca, ali i na sve osobe koje se zateknu na mjestu rada, dok
se zabrana korištenja alkohola i drugih sredstava ovisnosti odnosi samo na radnike.

Novi Pravilnik o nadzoru i kontroli Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (Nar. nov., br. 93/24.,
dalje u tekstu: Pravilnik), stupio je na snagu 15. kolovoza 2024. godine. Novim su Pravilnikom izvan
snage stavljeni Pravilnik o načinu provođenja nadzora i kontrole od 24. travnja 2014. i Pravilnik o
kontroli privremene nesposobnosti za rad od 5. studenoga 2013. godine.
Novim Pravilnikom uređuju se vrste nadzora i kontrole, provođenje nadzora i kontrole, nadzor i
kontrola privremene nesposobnosti, provjera podataka o kojima ovisi ostvarivanje prava, kontrolori
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje u tekstu: Zavod), u skladu s odredbama Zakona o
obveznom zdravstvenom osiguranju, kao i tajnost podataka.
U ovom članku iznesen je pregled vrsta nadzora i kontrole, provođenje nadzora i kontrole, nadzor i
kontrola privremene nesposobnosti i provjera podataka o kojima ovisi ostvarivanje prava na nadzoru
i kontroli privremene nesposobnosti.

Zakon o radu izrijekom zabranjuje poslodavcu otkazati ugovor o radu radnici za vrijeme trudnoće
odnosno otkazati ugovor o radu radnici ili drugoj osobi koja se koristi nekim od prava vezanih uz
trudnoću, porod odnosno nekog prava s osnova roditeljstva. Zaštita traje za vrijeme korištenja prava
i još narednih petnaest dana od prestanka trudnoće ili prestanka korištenja navedenih prava.
Što ne znači da radni odnos kao takav u nekim situacijama ipak ne može prestati.

U brojnim edukacijama o promjenama u Pravilniku o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima
zaposlenim kod poslodavca koji izlazi u Nar. nov., br. 55/24. i u primjeni od 1. listopada 2024. godine
u dijelu kojim se uređuju posebne evidencije o fizičkim osobama redovito je pitanje, što je s osobama
koje za poslodavca, ispravnije naručitelja obavljaju poslove temeljem ugovora o djelu, ugovora o
autorskom djelu i slično?
Evidencije o radnicima i radnom vremenu ne odnose se na te osobe.

Obvezno je voditi evidenciju radnika i radnog vremena, no razmjerno često postavlja se pitanje što sa
samim poslodavcem, rukovodećim osobljem, radnicima članovima obitelji poslodavca fizičke osobe
odnosno osobama kojima je teško mjeriti radno vrijeme iz očitih razloga.
Posebnim Pravilnikom određeno je što te evidencije moraju sadržavati, tko ih vodi, na temelju kojih
isprava, koliko ažurno, koliko smo dužni čuvati propisane evidencije i slično. Od 1. listopada 2024.
na snazi će biti novi Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije o radnicima zaposlenim kod
poslodavca, stoga valja nam vidjeti što ima nova.