Trgovačko pravo

Izuzimanja od ovrhe i ograničenja ovrhe uređena su u čl. 172. i 173. Ovršnog zakona (Nar. nov., br.
112/12. – 06/24.).
Dok su odredbe o izuzimanju od ovrhe propisane zakonom i ne podliježu stalnim promjenama,
ograničenja ovrhe ovise o statističkim pokazateljima i podliježu promjenama na godišnjoj razini.
Ograničenja ovrhe ovise o visini prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenome u pravnim
osobama Republike Hrvatske, koji iznos utvrđuje i objavljuje Državni zavod za statistiku svake godine i
to za razdoblje siječanj – kolovoz. O tako utvrđenom iznosu ovise ograničenja ovrhe u sljedećoj godini.
Državni zavod za statistiku je u Nar. nov., br. 124/24., objavio da je prosječna mjesečna isplaćena neto
plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za razdoblje siječanj – kolovoz 2023.
iznosila je 1.302,00 eura.
Ovaj će se iznos primjenjivati i na plaću za prosinac 2024., koja dospijeva i isplaćuje se u siječnju 2025.

Kad spominjemo trgovačka društva obično su prva asocijacija društva kapitala odnosno dionička
društva i društva s ograničenom odgovornošću. Međutim, Zakon o trgovačkim društvima (dalje u
tekstu: ZTD; Nar. nov., 111/93. – 136/24.), uređuje i drugu vrstu društava – društva osoba. Društva
osoba su poseban oblik udruženja čija je glavna značajka osobna odgovornost članova vjerovnicima
društva čitavom osobnom imovinom. Iako se zbog te značajke društva osoba čine manje privlačnim
od društva kapitala, društva osoba jednostavnija su za osnivanje, pogodnija su za manja poslovanja
koja ne iziskuju velik početni kapital te se njima jednostavnije upravlja uz jednostavniji zakonski okvir.
ZTD propisuje tri vrste društva osoba, a to su javno trgovačko društvo (čl. 68. – čl. 130.), komanditno
društvo (čl. 131. – čl. 147.) i gospodarsko interesno udruženje (čl. 583. – čl. 609.). U društva osoba
udružuju se dvije ili više osoba zbog obavljanja djelatnosti pod zajedničkom tvrtkom. Kombiniraju
se ulozi članova i njihov osobni rad i angažman za uspješno poslovanje društva, dok se zbog osobne
odgovornosti članova vjerovnicima društva osoba mogu činiti kao sigurnija opcija za ugovaranje
poslova. Njihove specifičnosti izložene su dalje u tekstu ovoga članka.

Financijski inspektorat je uz Hrvatsku narodnu banku, Poreznu upravu i Hrvatsku agenciju za nadzor
financijskih usluga jedno od četiri nadzorna tijela navedena u članku 81. stavka 1. Zakona o sprječavanju
pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 108/17., 39/19. i 151/22., dalje u tekstu: Zakon).
Osim navedena četiri nadzorna tijela, pravo provoditi nadzor nad primjenom Zakona ima i Ured
za sprječavanje pranja novca, ali se u članku 4. stavka 1. točka 9) Zakona, Ured naziva domaćom
financijsko-obavještajnom jedinicom (FOJ), što znači da je i Ured nadzorno tijelo, ali kao FOJ ima
značajniju ulogu u odnosu na ostala četiri nadzorna tijela.
Nadzorna tijela mogu donijeti sektorske smjernice radi jedinstvene primjene Zakona i na temelju
njega donesenih podzakonskih akata. Financijski inspektorat je temeljem ovlaštenja za donošenje
sektorskih smjernica donio i na svojim mrežnim stranicama objavio šest smjernica o kojima će u ovom
članku biti nešto više riječi.
Osim sektorskih smjernica postoje i druge vrste smjernica koje donose nadzorna tijela. Radi se o
smjernicama koje mogu pisanim putem zatražiti obveznici primjene Zakona. Te se smjernice odnose
na primjenu pojedine odredbe Zakona, tako da smjernice možemo podijeliti na opće (koje vrijede za
sve obveznike Zakona na koje se odnose) te posebne ili pojedinačne (one koje se donose temeljem
zahtjeva pojedinog obveznika i služe da se pojasni pojedina odredba Zakona).

U posljednjoj godini, propisi vezani uz zaštitu potrošača, inače vrlo turbulentni, miruju.
No valja se ipak podsjetiti na brojne obveze trgovaca vezane uz zaštitu potrošača, isticanje cijena i
uopće provođenje sezonskih sniženja.

Kodeks korporativnog upravljanja je skup smjernica i preporuka koje definiraju najbolje prakse u
upravljanju trgovačkim društvima, s ciljem poboljšanja odgovornosti, transparentnosti i efikasnosti
u njihovom poslovanju. Prema Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (dalje u tekstu:
HANFA) usluga korporativnog upravljanja usmjerena je na povećanje odgovornosti relevantnih
osoba unutar društva te jačanje mehanizama unutarnje i vanjske kontrole, kao i povećanje zahtjeva
transparentnosti poslovanja prema dioničarima i ulagateljima. Primjena Kodeksa korporativnog
upravljanja predviđena je čl. 272.p Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93. – 130/23,
dalje u tekstu: ZTD), u odredbama koje se odnose na organe dioničkog društva.
Kodeks korporativnog upravljanja usvojili su HANFA i Zagrebačka burza 15. listopada 2019., a počeo
se primjenjivati od 1. siječnja 2020. godine. Tekst Kodeksa korporativnog upravljanja objavljen je na
stranicama HANFE.

Podjela društava kapitala uređena je u GLAVI VII.a Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br.
111/93. – 130/23.), od čl. 550.a do čl. 551.n.
U navedenoj glavi Zakona o trgovačkim društvima (dalje: ZTD) uređuju se: podjela s osnivanjem,
podjela s preuzimanjem i prekogranična podjela.
Radi se samo o podjeli društava kapitala, društva s ograničenom odgovornošću i dioničkog društva.

Internet trgovina je nesumnjivo naša svakodnevica, no odlučimo li se na poduzetnički pothvat valja
dobro poznavati pravnu osnovu poslovanja. Od samog početka poslovanja, preko isticanja cijena,
prigovora potrošača do omogućavanja jednostranog raskida od strane potrošača u roku 14 dana bez
navođenja razloga.
Internet kupovina iz udobnosti vlastitog doma potrošačima nosi brojne pogodnosti. Naš zakonodavac
pokušava stvoriti što bolji zakonski okvir, što je u okolnostima brzog razvoja tehnologije ozbiljan
zadatak.

Pripajanje i spajanje trgovačkih društava uređeno je u GLAVI II. Zakona o trgovačkim društvima (Nar.
nov., br. 111/93. – 130/23) od čl. 512. do čl. 550.
U navedenoj glavi Zakona o trgovačkim društvima (dalje: ZTD) uređeno je: pripajanje i spajanje
dioničkih društava, pripajanje dioničkoga društva društvu s ograničenom odgovornošću, pripajanje
i spajanje društava s ograničenom odgovornošću, pripajanje društva s ograničenom odgovornošću
dioničkome društvu te prekogranična pripajanja i spajanja.
U navedenoj glavi ZTD-a uređena su pripajanja i spajanja društava kapitala (dioničkog društva i
društva s ograničenom odgovornošću), a nisu predviđena pripajanja i spajanja društava osoba
(javnog trgovačkog društva, komanditnog društva i gospodarskog interesnog udruženja).

Rokovi ispunjenja su imali vrlo zanimljiv put kroz propise, što je bilo razumno u okolnostima poslovanja
s kojima smo tada bili suočeni.
Zakonodavstvo miruje, što pogoduje ustaljenoj pravnoj praksi.
Kako danas ugovaramo rokove ispunjenja, koji su nam zakonski okviri, kada se možemo poslužiti
zakonskim iznimkama, koje odredbe se imaju smatrati ništetnim, samo su neke od tema koje autorica
obrađuje u tekstu koji slijedi.

Trgovačka društva nemaju mogućnost izražavanja svoje volje, kao što to imaju fizičke osobe. Kako bi
trgovačka društva kao pravne osobe mogle sudjelovati u pravnom prometu za njih volju izražavaju
organi predviđeni Zakonom o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93. – 130/23., dalje u tekstu:
Zakon, ZTD). Prema trećima trgovačko društvo primarno zastupa uprava. Međutim, ponekad će
biti nužno i korisno da se određene pojedince ovlasti na zastupanje društva koji neće biti sputavani
odredbama Zakona kojima se uređuje djelovanje uprave.
U ovom članku bit će riječ o jednom od takvih instituta predviđenim ZTD-om odnosno prokuri. Radi
se o trgovačkoj punomoći koja svom imatelju – prokuristu daje vrlo široke ovlasti. Cilj ovoga članka je
prikazati širi kontekst ovoga naizgled jednostavnog instituta. Prokura je uređena od čl. 44. do čl. 54.
Zakona koje odredbe, među ostalima, uređuju pojam prokure, pojedinačnu i skupnu prokuru, opseg
ovlasti i ograničenje prokure, sklapanje ugovora sa samim sobom, upis i opoziv prokure.