Poslovanje obrtnika

Uz ispunjavanje uvjeta utvrđenih odredbama Zakona o porezu na dohodak i odredbama posebnih
propisa, obrtnici, osobe koje obavljaju djelatnost slobodnog zanimanja i poljoprivrednici mogu
pri utvrđivanju godišnje obveze poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koristiti pravo na
priznavanje propisanih poreznih olakšica, oslobođenja i poticaja.
Porezni obveznici koji su koristili propisana prava na umanjenje godišnje porezne obveze, obvezno uz
godišnju prijavu poreza na dohodak prilažu izračun korištene olakšice odnosno poticaja.

Fizičke osobe koje obavljaju djelatnost obrta i s obrtom izjednačenu djelatnost, djelatnost slobodnih
zanimanja te djelatnost poljoprivrede i šumarstva, a dohodak od navedenih samostalnih djelatnosti
utvrđuju na temelju podataka iskazanih u poslovnim knjigama i evidencijama, moraju do kraja
mjeseca veljače tekuće godine podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak za prethodnu godinu na
propisanom DOH obrascu, koji se nadležnoj ispostavi Porezne uprave može predati i putem ePorezna.
U skladu s odredbama članka 73. Zakona o uvođenju eura kao službene valute Republike Hrvatske1,
prijava poreza na dohodak za 2022. godinu se predaje u kunama.

Ako više fizičkih osoba zajednički ostvaruje dohodak, porezni obveznik je svaka fizička osoba zasebno
i to za svoj udio u zajednički ostvarenom dohotku. Dohodak ostvaren obavljanjem zajedničke
samostalne djelatnosti utvrđuje se kao jedinstveni dohodak, na isti način kao i u uvjetima gdje je
jedan nositelj obavljanja samostalne djelatnosti.
Po isteku poreznog razdoblja, a najkasnije do 31. siječnja 2023. za 2022. godinu, nositelj zajedničke
djelatnosti obvezan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu ili uobičajenom
boravištu, podnijeti prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti na Obrascu DOH-Z elektroničkim putem
korištenjem Jedinstvenog portala Porezne uprave. No svaki od supoduzetnika plaća porez na dio
dohotka koji mu pripada od zajedničke samostalne djelatnosti, prema Obrascu DOH koji se obvezno
mora podnijeti do kraja veljače 2023. za 2022. godinu.
Iako je od 1. siječnja 2023. godine euro službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u
RH, porezna prijava za obračunsko razdoblje koje završava prije dana uvođenja eura, podnosi se u
kunama.
To znači da obrtnici Obrazac DOH-Z i Obrazac DOH za 2022. godinu sastavljaju i podnose u kunama.

Obrtnici i ostale fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti obvezno na kraju
svake poslovne godine popisuju imovinu i obveze te utvrđuju inventurne razlike uspoređivanjem
podataka dobivenih popisom sa stanjem iskazanim u poslovnim knjigama i evidencijama.
Razlike utvrđene godišnjim popisom iskazuju se kao višak ili manjak imovine, a porezni obveznici,
ovisno o razlogu zbog kojega su nastale, trebaju utvrditi podliježu li obvezi obračunavanja poreza na
dodanu vrijednost i poreza na dohodak.

Osim utvrđivanja poreza na dohodak prema poslovnim knjigama, a uz zadovoljenje propisanih uvjeta,
porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost obrta te poljoprivrede i šumarstva, mogu
izabrati paušalno plaćanje poreza. Kod paušalnog plaćanja poreza, konačna porezna obveza utvrđuje
se prema ostvarenom prometu iskazanom na Obrascu PO-SD, a u slučaju zajedničkog obavljanja
djelatnosti na Obrascu PO-SD-Z, koji se za 2022. godinu trebaju dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne
uprave najkasnije do 15. siječnja 2023. godine.
Neovisno od toga što je od 1. siječnja 2023. godine euro službena valuta u RH, navedeni se Obrasci
popunjavaju u kunama. Međutim, utvrđena razlika za uplatu po Obrascu PO-SD u razdoblju dvojnog
optjecaja, može se platiti u kunama i eurima, a od 15. siječnja 2023. godine (na zadnji dan podnošenja
prijave) i dalje, samo u eurima.
Utvrđeni godišnji paušalni porez na dohodak prema Obrascu PO-SD je konačan, radi čega fizička
osoba po toj osnovi ne može podnijeti godišnju poreznu prijavu.

Porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost od koje utvrđuju dohodak kao razliku primitaka
i izdataka, dužni su voditi poslovne knjige primjenjujući načelo blagajne. Ako se obavljajući djelatnost
koriste dugotrajnom imovinom u vrijednosti većoj od 3.500,00 kuna i vijeku trajanja duljem od
godine dana, tada dugotrajnu imovinu iskazuju u posebnoj evidenciji – Popisu dugotrajne imovine
na Obrascu DI. Obrazac DI poreznim obveznicima služi za utvrđivanje izdataka otpisa odnosno
amortizacije. Međutim, dugotrajna imovina koja se može samostalno koristiti, bez obzira na vijek
trajanja (kraći ili duži od 1 godine), a čija je pojedinačna nabavna vrijednost manja od 3.500,00 kuna
otpisuje se jednokratno kroz izdatke poslovanja te se ne evidentira u Popisu dugotrajne imovine, već
u Obrascu KPI pod uvjetom da je plaćena.

Ugostiteljsku djelatnost mogu obavljati i obrtnici koji ispunjavaju uvjete propisane za obavljanje te
djelatnosti. Obrtnik ugostitelj može biti obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit, o čemu ovisi i
vođenje poslovnih knjiga. Kao obveznik poreza na dohodak vodi poslovne knjige sukladno odredbama
Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak, a ako je obveznik PDV-a vodi još i knjige propisane Zakonom
i Pravilnikom o PDV-u. Ovisno o odlukama lokalne samouprave dio prometa ugostiteljske djelatnosti
oporezuje se i posebnim (općinskim) porezom na potrošnju, što zahtijeva posebne evidencije. U članku
autorica piše o načinu vođenja poslovnih knjiga ugostiteljskog obrta obveznika poreza na dohodak
koji pruža usluge prehrane i pića te o njihovim obvezama prema Zakonu o uvođenju eura kao službene
valute u Republici Hrvatskoj vezano za obvezu dvojnog isticanja cijena i dvojnog iskazivanja ukupnog
iznosa na računima.