Poslovanje obrtnika

Obrtnik može zbog bilo kojeg razloga privremeno obustaviti obavljanje obrta do godinu dana, a ako
ga obustavlja zbog spriječenosti za rad uzrokovanoj bolešću ili zbog korištenja rodiljnih i roditeljskih
dopusta prema posebnom zakonu, obustava može trajati sve dok traje korištenje tih prava. Ako se
obrt obustavlja zbog bolovanja i zbog korištenja prava na dopuste po osnovi roditeljstva, obrtniku u
tom razdoblju miruje obveza doprinosa, a teku mu prava u socijalnim sustavima.
Ako se obrt obustavlja zbog nekog drugog razloga, obrtnik se može odjaviti iz sustava socijalnih
osiguranja, o čemu je dužan obavijestiti Zavod za mirovinsko osiguranje u roku 24 sata od izvršnosti
rješenja o obustavi obrta. Ova je novina uvedena od 1. siječnja 2023. godine, izmjenama Zakona
o mirovinskom osiguranju. Ako se ne odjavi iz sustava osiguranja, tada je i za razdoblje obustave
obvezan plaćati doprinose.
U članku se pojašnjava utjecaj razdoblja obustave obrta na obvezu doprinosa i poreza na dohodak za
obrtnika koji je po toj osnovi socijalno osiguran i za obrtnika kojemu je obrt druga djelatnost

U svom poslovanju obrtnici i ostale samostalne djelatnosti vrlo često imaju slučajeve unosa/ulaganja
i izuzimanja određene imovine s kojom planiraju obavljati određenu poslovnu aktivnosti ili izuzeti
za privatne svrhe određeni dio imovine kojim se obavlja samostalna djelatnost. Prema Pravilniku
o porezu na dohodak, ulaganjima se smatraju sva osobna dobra koja porezni obveznik unese u
djelatnost, a koja ne potječu od obavljanja djelatnosti. Izuzimanjima se smatraju sve vrijednosti koje
porezni obveznik izuzme iz radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti za svoje potrebe,
potrebe svoga domaćinstva ili druge potrebe koje nisu u svezi s obavljanjem djelatnosti i smatraju se
poslovnim primicima u trenutku kada su izuzeti. U članku je obrađen porezni tretman takve imovine i
način evidentiranja kod obrtnika ili samostalne djelatnosti obveznika poreza na dohodak i obveznika
poreza na dobit.

Usluge prijevoza robe spadaju u usluge na koje se kod obračuna PDV-a primjenjuje opće načelo vezano
za definiciju mjesta obavljanja pa se iste oporezuju prema sjedištu poreznog obveznika primatelja
usluge. Važna je i primjena poreznih oslobođenja kod prijevoznih usluga koje se obavljaju pri izvozu
odnosno pri uvozu dobara, kada su korisnici usluga sa sjedištem u Hrvatskoj. O specifičnostima
obračuna PDV-a kod obrta za cestovni prijevoz robe može se pročitati u nastavku članka.

Nabava osobnog automobila na leasing ima određene specifičnosti u pogledu vođenja evidencije
i priznavanja izdataka ovisno o tome radi li se o operativnom ili financijskom leasingu. Autorica u
članku piše o uvjetima za priznavanje pretporeza, iskazivanju izdataka te načinu evidentiranja u
poslovnim knjigama nabave osobnog vozila putem financijskog ili operativnog najma kod obrtnika
obveznika poreza na dohodak.

Obavljanje domaće radinosti i sporednog zanimanja uređeno je Zakonom o obrtu, a odobrenje na
zahtjev fizičke osobe izdaje županijski ured za gospodarstvo odnosno ured za gospodarstvo grada
Zagreba. U okviru registrirane domaće radinosti i sporednog zanimanja mogu se obavljati sve
djelatnosti koje se mogu obavljati preko registriranog obrta, uz uvjet da primici od djelatnosti nisu
veći od deset prosječnih plaća u Hrvatskoj prema podacima za razdoblje siječanj-kolovoz prethodne
godine. U 2023. godini, primici ne smiju iznositi više od 13.671,80 eura.
Fizička osoba kojoj je izdano odobrenje za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja je
obveznik poreza na dohodak od samostalne djelatnosti i može izabrati paušalno plaćanje poreza.
Obvezu doprinosa utvrđuje i plaća ovisno o tome je li po osnovi te djelatnosti prijavljena u matičnu
evidenciju osiguranika ili je obavlja kao drugu djelatnost.

Udruženje obrtnika, područne obrtničke komore i Hrvatska obrtnička komora čine jedinstven sustav
organiziranosti obrta. Članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori je obvezno, čime se osigurava siguran
priljev sredstava za obavljanje zakonske i statutarne dužnosti. Promjene u naplati i visini u odnosu
na prethodnu godinu nije bilo.

Uz ispunjavanje uvjeta utvrđenih odredbama Zakona o porezu na dohodak i odredbama posebnih
propisa, obrtnici, osobe koje obavljaju djelatnost slobodnog zanimanja i poljoprivrednici mogu
pri utvrđivanju godišnje obveze poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koristiti pravo na
priznavanje propisanih poreznih olakšica, oslobođenja i poticaja.
Porezni obveznici koji su koristili propisana prava na umanjenje godišnje porezne obveze, obvezno uz
godišnju prijavu poreza na dohodak prilažu izračun korištene olakšice odnosno poticaja.

Fizičke osobe koje obavljaju djelatnost obrta i s obrtom izjednačenu djelatnost, djelatnost slobodnih
zanimanja te djelatnost poljoprivrede i šumarstva, a dohodak od navedenih samostalnih djelatnosti
utvrđuju na temelju podataka iskazanih u poslovnim knjigama i evidencijama, moraju do kraja
mjeseca veljače tekuće godine podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak za prethodnu godinu na
propisanom DOH obrascu, koji se nadležnoj ispostavi Porezne uprave može predati i putem ePorezna.
U skladu s odredbama članka 73. Zakona o uvođenju eura kao službene valute Republike Hrvatske1,
prijava poreza na dohodak za 2022. godinu se predaje u kunama.

Ako više fizičkih osoba zajednički ostvaruje dohodak, porezni obveznik je svaka fizička osoba zasebno
i to za svoj udio u zajednički ostvarenom dohotku. Dohodak ostvaren obavljanjem zajedničke
samostalne djelatnosti utvrđuje se kao jedinstveni dohodak, na isti način kao i u uvjetima gdje je
jedan nositelj obavljanja samostalne djelatnosti.
Po isteku poreznog razdoblja, a najkasnije do 31. siječnja 2023. za 2022. godinu, nositelj zajedničke
djelatnosti obvezan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu ili uobičajenom
boravištu, podnijeti prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti na Obrascu DOH-Z elektroničkim putem
korištenjem Jedinstvenog portala Porezne uprave. No svaki od supoduzetnika plaća porez na dio
dohotka koji mu pripada od zajedničke samostalne djelatnosti, prema Obrascu DOH koji se obvezno
mora podnijeti do kraja veljače 2023. za 2022. godinu.
Iako je od 1. siječnja 2023. godine euro službena novčana jedinica i zakonsko sredstvo plaćanja u
RH, porezna prijava za obračunsko razdoblje koje završava prije dana uvođenja eura, podnosi se u
kunama.
To znači da obrtnici Obrazac DOH-Z i Obrazac DOH za 2022. godinu sastavljaju i podnose u kunama.

Obrtnici i ostale fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti obvezno na kraju
svake poslovne godine popisuju imovinu i obveze te utvrđuju inventurne razlike uspoređivanjem
podataka dobivenih popisom sa stanjem iskazanim u poslovnim knjigama i evidencijama.
Razlike utvrđene godišnjim popisom iskazuju se kao višak ili manjak imovine, a porezni obveznici,
ovisno o razlogu zbog kojega su nastale, trebaju utvrditi podliježu li obvezi obračunavanja poreza na
dodanu vrijednost i poreza na dohodak.