Poslovanje obrtnika

Paušalni porez na dohodak mogu plaćati fizičke osobe koje ostvaruju primitke od obavljanja
samostalne djelatnosti obrta i s obrtom izjednačene djelatnosti, poljoprivrede i šumarstva te
samostalne djelatnosti koja se obavlja kao domaća radinost i sporedno zanimanje, a nisu upisane u
registar obveznika PDV-a te ako im ukupni primici po osnovi djelatnosti u poreznom razdoblju nisu
već od 40.000,00 €, koliko iznosi propisani prag za upis u registar obveznika PDV-a od 1. siječnja
2024. godine.
Puašalisti utvrđuju godišnju poreznu obvezu prema ostvarenom prometu iskazanom na Obrascu POSD, a u slučaju zajedničkog obavljanja djelatnosti na Obrascu PO-SD-Z, koji se za 2024. godinu podnose
nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije do 15. siječnja 2025. godine. Osim u papirnatom
obliku, navedene obrasce paušalisti mogu podnijeti korištenjem elektroničkih usluga ePorezna te
putem mobilne aplikacije mPorezna.
Paušalni porez na dohodak smatra se konačnim dohotkom, radi čega fizička osoba po toj osnovi ne
može podnijeti godišnju poreznu prijavu.

Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja te poljoprivrede
i šumarstva, od koje utvrđuju dohodak kao razliku primitaka i izdataka, dužni su voditi poslovne
knjige primjenjujući načelo blagajne. Ako se obavljajući djelatnost koriste dugotrajnom imovinom
čija je pojedinačna nabavna vrijednost veća od 665,00 €, a vijek trajanja dulji od godine dana, tada
dugotrajnu imovinu iskazuju u posebnoj evidenciji – Popisu dugotrajne imovine na Obrascu DI.
Obrazac DI poreznim obveznicima služi za utvrđivanje izdataka otpisa odnosno amortizacije.
Međutim, dugotrajna imovina koja se može samostalno koristiti, bez obzira na vijek trajanja (kraći ili
duži od 1 godine), a čija je pojedinačna nabavna vrijednost manja od 665,00 €, otpisuje se jednokratno
kroz izdatke poslovanja te se ne evidentira u Popisu dugotrajne imovine, već se izdatak iskazuje u
Obrascu KPI pod uvjetom da je plaćena.

Obveznici poreza na dohodak primitke i izdatke od poslovanja utvrđuju primjenjujući novčano načelo.
Prema ovom načelu primitak se evidentira prema primljenoj uplati od strane kupca, a izdatak prema
obavljenom plaćanju dobavljaču. U slučaju priljeva odnosno odljeva u stranoj valuti preračunavaju
se u eure prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan primitka (uplate) odnosno
izdatka (isplate). Autorica u članku daje primjere evidentiranja poslovnih događaja stjecanja dobara
iz druge države članice, ukazujući na moguće razlike kod utvrđivanja osnovice za obračun poreza na
dodanu vrijednost u odnosu na iskazivanje primitaka i izdataka u KPI zbog razlike u obračunu PDV-a
u odnosu na iskazivanje primitaka prema Zakonu o porezu na dohodak.

Fizička osoba zaposlena u radnom odnosu može uz radni odnos obavljati samostalnu djelatnost
obrta, poljoprivrede i šumarstva, a ako je to posebnim propisima dozvoljeno i djelatnost slobodnog
zanimanja. Obavljanje samostalne djelatnosti uz mirovinu je ograničeno mirovinskim propisima tako
da korisnik mirovine može uz mirovinu obavljati djelatnosti za koje nije propisana obveza prijave u
osiguranje (sporedno zanimanje, domaća radinost i poljoprivreda).
Obavljanje samostalne djelatnosti uz usporedni radni odnos kod poslodavca i obavljanje samostalne
djelatnosti uz mirovinu se prema propisima o obveznim doprinosima smatra drugom djelatnosti. Za
drugu djelatnost se obveza doprinosa utvrđuje jednom godišnje, a doprinosi se plaćaju po sniženim
stopama.

Obrtnici, slobodna zanimanja i poljoprivrednici koji su kao samozaposlene osobe obveznici poreza
na dohodak od samostalne djelatnosti mogu izabrati mjesečnu osnovicu na koju plaćaju doprinose
za svoje osobno osiguranje u većem iznosu od osnovice koja je za njih propisana kao obvezna. Ako
ostvareni dohodak utvrđuju na temelju nastalih primitaka i izdataka, obvezni su Poreznoj upravi za
svaki mjesec proveden u osiguranju dostavljati JOPPD obrazac za doprinose.
Obrtnici i poljoprivrednici obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji porez na
dohodak plaćaju u paušalnom iznosu, plaćaju doprinose po rješenju Porezne uprave. I oni mogu
izabrati osnovicu za obračun doprinosa u većem iznosu od za njih propisane mjesečne osnovice, o
čemu obavještavaju Poreznu upravu na obrascu IVO-DOP.
Obrtnici, slobodna zanimanja i poljoprivrednici koji su obveznici poreza na dobit, plaćaju doprinose
na osnovicu poduzetničke plaće i ispostavljaju JOPPD obrazac za poduzetničku plaću.
Obrtnici, slobodna zanimanja i poljoprivrednici kojima je samostalna djelatnost druga djelatnost,
plaćaju doprinose po sniženim stopama na osnovicu godišnjeg dohotka odnosno dobiti, ali najviše do
visine godišnje osnovice propisane za drugu djelatnost.

U skladu s čl. 26. Pravilnika o PDV-u, Hrvatska obrtnička komora donijela je novu Odluku o dopuštenoj
visini kala, rastepa, kvara i loma u ugostiteljstvu. Odluka je objavljena u Nar. nov., br, 39/24. te
se primjenjuje od 11. travnja 2024. godine. Ovom je Odlukom stavljena van snage Odluka iz 2004.
godine i donosi važne novine vezano za porezno priznate gubitke za ugostitelje obrtnike. Autorica u
članku daje praktične primjene obračuna kala, rastepa, kvara i loma kod obrtnika koji pružaju usluge
pripremanja i usluživanja hrane i pića u ugostiteljskim objektima.

Za fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja pri čemu utvrđuju
dohodak prema poslovnim knjigama, propisana je obveza podnošenja godišnje porezne prijave na
Obrascima DOH i DOH-Z za zajedničku djelatnost, radi utvrđivanja godišnjeg dohotka za 2023. godinu.
Neovisno o načinu dostavljanja poreznih prijava – korištenjem sustava ePorezna ili u papirnatom
obliku, radi konačnog utvrđivanja porezne obveze za 2023. godinu, u ispostavama Porezne uprave
provode se kontrolno-analitički postupci obrade i verifikacije zaprimljenih godišnjih poreznih
prijava. Kontrolni postupci uključuju usklađenje i kontrolu stanja poreznih evidencija iskazanih
u informacijskom sustavu Porezne uprave s podacima koje su obrtnici iskazali u svojim prijavama
na Obrascima DOH i DOH-Z. Nakon verificirane godišnje porezne prijave za 2023. godinu, fizičkim
osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost, na novi način se utvrđuje iznos predujma poreza na
dohodak koji se plaća tijekom 2024. godine.

Udruženje obrtnika, područne obrtničke komore i Hrvatska obrtnička komora čine jedinstven sustav
organiziranosti obrta. Članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori je obvezno, čime se osigurava siguran
priljev sredstava za obavljanje zakonske i statutarne dužnosti.
Kako je početkom ove kalendarske godine izmijenjen Zakon o porezu na dohodak u dijelu koji utvrđuje
visinu osnovnog osobnog odbitka o kojemu ovisi visina doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori, iznos
koji ćemo biti u obvezi uplaćivati, ponešto se izmijenio.

Osobe koje ostvaruju dohodak od samostalne djelatnost (obrtnici, osobe koje obavljaju djelatnost
slobodnog zanimanja i poljoprivrednici) mogu, uz ispunjavanje propisanih uvjeta, u godišnjoj prijavi
poreza na dohodak za 2023. godinu iskazati: olakšice propisane za potpomognuta područja jedinica
lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti i za područje Grada Vukovara;
poticaje zapošljavanja; poticaje istraživanja i razvoja; potpore za obrazovanje i izobrazbu te potpore
za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja u sustavu vezanih obrta.
Porezni obveznici koji u godišnjem obračunu poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koriste
prava na umanjenje godišnje porezne obveze, obvezno uz godišnju prijavu poreza na dohodak prilažu
izračun korištene olakšice odnosno poticaja.

Fizičke osobe koje obavljaju djelatnost obrta i s obrtom izjednačenu djelatnost, djelatnost slobodnih
zanimanja te djelatnost poljoprivrede i šumarstva, a dohodak od navedenih samostalnih djelatnosti
utvrđuju na temelju podataka iskazanih u poslovnim knjigama i evidencijama, moraju do kraja
mjeseca veljače tekuće godine podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak za prethodnu godinu na
propisanom DOH obrascu, koji se nadležnoj ispostavi Porezne uprave može predati i putem ePorezna
ili putem mobilne aplikacije mPorezna.
U poreznoj prijavi, uz dohodak od samostalne djelatnosti, iskazuju i dohodak od nesamostalnoga
rada i drugi dohodak, ako su ih ostvarili tijekom godine te utvrđuju godišnju poreznu obvezu.