Poslovanje obrtnika

Za fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja pri čemu utvrđuju
dohodak prema poslovnim knjigama, propisana je obveza podnošenja godišnje porezne prijave na
Obrascima DOH i DOH-Z za zajedničku djelatnost, radi utvrđivanja godišnjeg dohotka za 2023. godinu.
Neovisno o načinu dostavljanja poreznih prijava – korištenjem sustava ePorezna ili u papirnatom
obliku, radi konačnog utvrđivanja porezne obveze za 2023. godinu, u ispostavama Porezne uprave
provode se kontrolno-analitički postupci obrade i verifikacije zaprimljenih godišnjih poreznih
prijava. Kontrolni postupci uključuju usklađenje i kontrolu stanja poreznih evidencija iskazanih
u informacijskom sustavu Porezne uprave s podacima koje su obrtnici iskazali u svojim prijavama
na Obrascima DOH i DOH-Z. Nakon verificirane godišnje porezne prijave za 2023. godinu, fizičkim
osobama koje obavljaju samostalnu djelatnost, na novi način se utvrđuje iznos predujma poreza na
dohodak koji se plaća tijekom 2024. godine.

Udruženje obrtnika, područne obrtničke komore i Hrvatska obrtnička komora čine jedinstven sustav
organiziranosti obrta. Članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori je obvezno, čime se osigurava siguran
priljev sredstava za obavljanje zakonske i statutarne dužnosti.
Kako je početkom ove kalendarske godine izmijenjen Zakon o porezu na dohodak u dijelu koji utvrđuje
visinu osnovnog osobnog odbitka o kojemu ovisi visina doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori, iznos
koji ćemo biti u obvezi uplaćivati, ponešto se izmijenio.

Osobe koje ostvaruju dohodak od samostalne djelatnost (obrtnici, osobe koje obavljaju djelatnost
slobodnog zanimanja i poljoprivrednici) mogu, uz ispunjavanje propisanih uvjeta, u godišnjoj prijavi
poreza na dohodak za 2023. godinu iskazati: olakšice propisane za potpomognuta područja jedinica
lokalne samouprave razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti i za područje Grada Vukovara;
poticaje zapošljavanja; poticaje istraživanja i razvoja; potpore za obrazovanje i izobrazbu te potpore
za izvođenje praktične nastave i vježbi naukovanja u sustavu vezanih obrta.
Porezni obveznici koji u godišnjem obračunu poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koriste
prava na umanjenje godišnje porezne obveze, obvezno uz godišnju prijavu poreza na dohodak prilažu
izračun korištene olakšice odnosno poticaja.

Fizičke osobe koje obavljaju djelatnost obrta i s obrtom izjednačenu djelatnost, djelatnost slobodnih
zanimanja te djelatnost poljoprivrede i šumarstva, a dohodak od navedenih samostalnih djelatnosti
utvrđuju na temelju podataka iskazanih u poslovnim knjigama i evidencijama, moraju do kraja
mjeseca veljače tekuće godine podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak za prethodnu godinu na
propisanom DOH obrascu, koji se nadležnoj ispostavi Porezne uprave može predati i putem ePorezna
ili putem mobilne aplikacije mPorezna.
U poreznoj prijavi, uz dohodak od samostalne djelatnosti, iskazuju i dohodak od nesamostalnoga
rada i drugi dohodak, ako su ih ostvarili tijekom godine te utvrđuju godišnju poreznu obvezu.

Dva ili više supoduzetnika mogu zajednički obavljati obrtničku djelatnost, pri čemu su međusobni
odnosi između supoduzetnika uređeni pisanim ugovorom. Dohodak ostvaren obavljanjem zajedničke
samostalne djelatnosti utvrđuje se kao jedinstveni dohodak, na isti način kao i u uvjetima gdje je
jedan nositelj obavljanja samostalne djelatnosti, a to znači kao razlika između poslovnih primitaka i
poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju odnosno kalendarskoj godini.
Po isteku poreznog razdoblja, a najkasnije do 31. siječnja 2024. za 2023. godinu, nositelj zajedničke
djelatnosti obvezan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu ili uobičajenom
boravištu, podnijeti prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti na novom Obrascu DOH-Z elektroničkim
putem. Međutim, svaki od supoduzetnika plaća porez na dio dohotka koji mu pripada od zajedničke
samostalne djelatnosti, prema Obrascu DOH, koji se obvezno mora podnijeti do kraja veljače 2024.
za 2023. godinu. Osim što se iznosi u novom Obrascu DOH-Z za 2023. godinu iskazuju u eurima i
centima, u odnosu na prošlu godinu, promijenjen je i sadržaj podataka koji se unosi u obrazac.

Fizičke osobe koje ostvaruju primitke od obavljanja samostalne djelatnosti obrta i s obrtom izjednačene
djelatnosti, poljoprivrede i šumarstva te samostalnu djelatnost koja se obavlja kao domaća radinost
i sporedno zanimanje, a nisu upisane u registar obveznika PDV-a te ako im ukupni primici po osnovi
djelatnosti u poreznom razdoblju nisu veće od 39.816,84 €, mogu plaćati paušalni porez na dohodak
i prirez.
Kod paušalnog plaćanja poreza, godišnja porezna obveza utvrđuje se prema ostvarenom prometu
iskazanom na Obrascu PO-SD, a u slučaju zajedničkog obavljanja djelatnosti na Obrascu PO-SD-Z,
koji se za 2023. godinu trebaju dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije do 15. siječnja
2024. godine. Iznosi u navedenim obrascima PO-SD i PO-SD-Z po prvi puta se iskazuju u eurima i
centima.
Utvrđeni godišnji paušalni porez na dohodak prema Obrascu PO-SD je konačan, radi čega fizička
osoba po toj osnovi ne može podnijeti godišnju poreznu prijavu.

Uvjeti i način obavljanja trgovine propisani su Zakonom o trgovini, a prava potrošača pri kupnji
proizvoda i usluga Zakonom o zaštiti potrošača. Odredbe navedenih propisa primjenjuju se i na
trgovce na malo koji se bave prodajom cvijeća bilo da se radi o trgovcu organiziranom kao trgovačko
društvo, obrt ili obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo. Prema Zakonu o trgovini, trgovinu na malo
cvijećem može obavljati za to registriran trgovac koji posluje kao obrt ili trgovačko društvo, a prema
istim uvjetima prodajom vlastitog cvijeća na malo mogu se baviti i proizvođači cvijeća (proizvodni
obrt, trgovačko društvo, zadruga i obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo). Trgovci na malo cvijećem
bilo da prodaju cvijeće kao trgovačku robu ili iz vlastite proizvodnje, moraju osigurati evidenciju o
kretanju robe s obvezom osiguravanja podataka o stanju robe. Autorica u članku piše o evidencijama
i poreznim obvezama cvjećarskog obrta te OPG-a koji prodaje cvijeće vlastite proizvodnje te o
obvezama cvjećara vezanim za primjenu Zakona o zaštiti potrošača.

Obrtnik može zbog bilo kojeg razloga privremeno obustaviti obavljanje obrta do godinu dana, a ako
ga obustavlja zbog spriječenosti za rad uzrokovanoj bolešću ili zbog korištenja rodiljnih i roditeljskih
dopusta prema posebnom zakonu, obustava može trajati sve dok traje korištenje tih prava. Ako se
obrt obustavlja zbog bolovanja i zbog korištenja prava na dopuste po osnovi roditeljstva, obrtniku u
tom razdoblju miruje obveza doprinosa, a teku mu prava u socijalnim sustavima.
Ako se obrt obustavlja zbog nekog drugog razloga, obrtnik se može odjaviti iz sustava socijalnih
osiguranja, o čemu je dužan obavijestiti Zavod za mirovinsko osiguranje u roku 24 sata od izvršnosti
rješenja o obustavi obrta. Ova je novina uvedena od 1. siječnja 2023. godine, izmjenama Zakona
o mirovinskom osiguranju. Ako se ne odjavi iz sustava osiguranja, tada je i za razdoblje obustave
obvezan plaćati doprinose.
U članku se pojašnjava utjecaj razdoblja obustave obrta na obvezu doprinosa i poreza na dohodak za
obrtnika koji je po toj osnovi socijalno osiguran i za obrtnika kojemu je obrt druga djelatnost

U svom poslovanju obrtnici i ostale samostalne djelatnosti vrlo često imaju slučajeve unosa/ulaganja
i izuzimanja određene imovine s kojom planiraju obavljati određenu poslovnu aktivnosti ili izuzeti
za privatne svrhe određeni dio imovine kojim se obavlja samostalna djelatnost. Prema Pravilniku
o porezu na dohodak, ulaganjima se smatraju sva osobna dobra koja porezni obveznik unese u
djelatnost, a koja ne potječu od obavljanja djelatnosti. Izuzimanjima se smatraju sve vrijednosti koje
porezni obveznik izuzme iz radnje, obrta ili drugog oblika samostalne djelatnosti za svoje potrebe,
potrebe svoga domaćinstva ili druge potrebe koje nisu u svezi s obavljanjem djelatnosti i smatraju se
poslovnim primicima u trenutku kada su izuzeti. U članku je obrađen porezni tretman takve imovine i
način evidentiranja kod obrtnika ili samostalne djelatnosti obveznika poreza na dohodak i obveznika
poreza na dobit.

Usluge prijevoza robe spadaju u usluge na koje se kod obračuna PDV-a primjenjuje opće načelo vezano
za definiciju mjesta obavljanja pa se iste oporezuju prema sjedištu poreznog obveznika primatelja
usluge. Važna je i primjena poreznih oslobođenja kod prijevoznih usluga koje se obavljaju pri izvozu
odnosno pri uvozu dobara, kada su korisnici usluga sa sjedištem u Hrvatskoj. O specifičnostima
obračuna PDV-a kod obrta za cestovni prijevoz robe može se pročitati u nastavku članka.