Poslovni izdaci i izdaci koji se porezno ne priznaju u obrtničkoj djelatnosti
Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost obrta i slobodnih zanimanja, a utvrđuju dohodak
na temelju poslovnih knjiga i evidencija, primjenjuju načelo blagajne. To znači da se dohodak od
samostalne djelatnosti utvrđuje kao razlika između naplaćenih poslovnih primitaka od strane kupca
te plaćenih poslovnih izdataka dobavljačima. Izdaci po osnovi samostalnih djelatnosti su svi odljevi
dobara tijekom poreznog razdoblja koji nastaju radi stjecanja, osiguranja i očuvanja poslovnih
primitaka. U poslovnim se knjigama za samostalnu djelatnost kao poslovni izdaci mogu evidentirati
svi oni izdaci koji su izravno vezani za obavljanje djelatnosti.
Međutim, u poslovanju samostalnih djelatnosti nastaju neki poslovni izdaci koji, iako su plaćeni po
načelu blagajne, nisu porezno priznati radi čega se ne evidentiraju u Knjizi primitaka i izdataka kao
izdaci obrta i slobodnih zanimanja. Jednako tako, iako su u izravnoj svezi s obavljanjem djelatnosti,
određeni izdaci koji nastaju, samo se djelomično porezno priznaju. Više o navedenome, kao i o načinu
evidentiranja izdataka u Obrascu KPI, može se pročitati u nastavku članka.
Naknada za bolovanje obrtnika i drugih osoba koje obavljaju registriranu samostalnu djelatnost
Izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju od 1. kolovoza 2025. godine
povećani su najviši i najniži iznos mjesečne naknade na teret HZZO-a za sve osigurane osobe koje
zbog privremene spriječenosti za rad ostvaruju pravo na naknadu. Obrtnici, poljoprivrednici i
osobe koje obavljaju profesionalnu djelatnost slobodnog zanimanja i po toj su osnovi obvezno
osigurani, ostvaruju pravo na naknadu za bolovanje od 43. dana spriječenosti za rad zbog bolesti, a
u propisanim slučajevima (ozljeda na radu, komplikacije u trudnoći) od prvog dana spriječenosti za
rad. Isplata naknade za bolovanje od strane HZZO-a uvjetovana je podmirenim obvezama doprinosa
za zdravstveno osiguranje.
Naknada za bolovanje određuje se od osnovice na koju su plaćeni doprinosi za šest mjeseci koji
prethode mjesecu u kojemu je započeto bolovanje. Ta se mjesečna osnovica za svrhe određivanja
visine naknade za bolovanje preračunava u neto plaću, a dnevna svota naknade se određuje uz
pretpostavku šestodnevnog radnog tjedna. Utvrđivanje dnevne osnovice za obračun naknade za
bolovanje provodi HZZO na obrascu Potvrda o osnovicama osiguranja.
Obrtnicima, poljoprivrednicima i osobama koje obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost
miruje obveza doprinosa u razdoblju od 43. dana spriječenosti za rad odobrene od strane ovlaštenog
doktora, a samo u propisanim slučajevima od prvog dana spriječenosti za rad.
Ulaganja i izuzimanja dugotrajne imovine kod obrta i ostalih samostalnih djelatnosti
U poslovanju obrtnika i ostalih samostalnih djelatnosti često se pojavljuju situacije unosa (ulaganja) ili
izuzimanja imovine. Riječ je o imovini koju porezni obveznik unosi radi obavljanja određene poslovne
aktivnosti ili, s druge strane, izuzima za privatne potrebe.
Prema Pravilniku o porezu na dohodak, ulaganjima se smatra sva osobna imovina koju porezni obveznik
unese u djelatnost, a koja ne potječe iz samog obavljanja djelatnosti. S druge strane, izuzimanjima
se smatraju sve vrijednosti koje porezni obveznik povuče iz obrta, radnje ili drugog oblika samostalne
djelatnosti za osobne potrebe, potrebe domaćinstva ili druge svrhe koje nisu povezane s obavljanjem
djelatnosti. Takva izuzimanja u trenutku povlačenja smatraju se poslovnim primicima.
U ovom članku obrađuje se porezni tretman navedene imovine te način njezina evidentiranja kod
obrtnika i drugih samostalnih djelatnosti i to, kako kod obveznika poreza na dohodak, tako i kod
obveznika poreza na dobit.
Socijalno osiguranje obrtnika koji obrt obavlja uz radni odnos ili uz mirovinu
Do 31. prosinca 2025. godine nije dozvoljeno obavljanje obrta uz primanje mirovine. Od 1. siječnja
2026. godine prema novom Zakonu o mirovinskom osiguranju, obrtnik će nakon navršenih 65 godina
moći nastaviti obavljanje obrta i primati mirovinu u umanjenom iznosu.
Zaposlena osoba može uz radni odnos obavljati i samostalnu djelatnost obrta. Obavljanje domaće
radinosti i sporednog zanimanja dozvoljeno je uz radni odnos ili uz mirovinu, neovisno o dobi fizičke
osobe. Ove mogućnosti su dozvoljene i od 1. siječnja 2026. godine, u tom dijelu nema promjena.
Prema propisima o obveznim doprinosima, obavljanje obrtničke djelatnosti, domaće radinosti ili
sporednog zanimanja uz istovremeni radni odnos kod poslodavca, bilo radni odnos s punim ili s
nepunim radnim vremenom, smatra se drugom djelatnosti. Za drugu djelatnost se obveza doprinosa
utvrđuje jednom godišnje, a doprinosi se plaćaju po sniženim stopama.
Obavljanjem obrta uz mirovinu, što će biti moguće od 1. siječnja 2026. godine, obrtnik će imati status
obvezno osigurane osobe po osnovi obavljanja samostalne djelatnosti, uz mjesečnu obvezu plaćanja
doprinosa prema propisanim mjesečnim osnovicama i po redovnim stopama doprinosa.
Poslovne knjige ugostiteljskog obrta obveznika poreza na dohodak
Ugostiteljsku djelatnost mogu obavljati i obrtnici koji ispunjavaju uvjete propisane za obavljanje te
djelatnosti. Obrtnik ugostitelj može biti obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit o čemu ovisi i
vođenje poslovnih knjiga. Kao obveznik poreza na dohodak vodi poslovne knjige sukladno odredbama
Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak, a ako je obveznik PDV-a vodi još i knjige propisane Zakonom
i Pravilnikom o PDV-u. Ovisno o odlukama lokalne samouprave dio prometa ugostiteljske djelatnosti
oporezuje se i posebnim (općinskim) porezom na potrošnju, što zahtijeva posebne evidencije. U članku
autorica piše o načinu vođenja poslovnih knjiga ugostiteljskog obrta obveznika poreza na dohodak
koji pruža usluge prehrane i pića te o njihovim obvezama prema propisima o oporezivanju dohotka i
poreza na dodanu vrijednost.
Obrada prijave poreza na dohodak obrtnika za 2024. godinu u Poreznoj upravi
Radi utvrđivanja godišnjeg dohotka za 2024. godinu, za sve fizičke osobe koje obavljaju samostalnu
djelatnost obrta i slobodnih zanimanja, a utvrđuju dohodak prema poslovnim knjigama, propisana je
obveza podnošenja porezne prijave na Obrascima DOH i DOH-Z za zajedničku djelatnost.
U nadležnim ispostavama Porezne uprave provode se kontrolno analitički postupci obrade i
verifikacije zaprimljenih godišnjih poreznih prijava. Postupci uključuju usklađenje i kontrolu stanja
poreznih evidencija iskazanih u informacijskom sustavu Porezne uprave s podacima koje su obrtnici
iskazali u svojim prijavama na Obrascima DOH i DOH-Z.
Potpore i poticaji u godišnjoj poreznoj prijavi obveznika poreza na dohodak od samostalne djelatnosti
Obrtnici, osobe koje obavljaju djelatnost slobodnog zanimanja i poljoprivrednici mogu u godišnjoj
prijavi poreza na dohodak, uz ispunjavanje propisanih uvjeta, umanjiti dohodak od samostalne
djelatnosti ili obvezu poreza na dohodak od samostalne djelatnosti za porezne olakšice i poticaje koje
su propisane odredbama Zakona o porezu na dohodak i odredbama posebnih propisa.
Porezni obveznici koji u godišnjem obračunu poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koriste
prava na porezne olakšice, obvezno uz godišnju prijavu poreza na dohodak prilažu izračun korištene
olakšice odnosno poticaja.
Doprinos Hrvatskoj obrtničkoj komori u 2025. godini
Udruženje obrtnika, područne obrtničke komore i Hrvatska obrtnička komora čine jedinstven sustav
organiziranosti obrta. Članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori je obvezno, čime se osigurava siguran
priljev sredstava za obavljanje zakonske i statutarne dužnosti.
Kako je početkom ove kalendarske godine izmijenjen Zakon o porezu na dohodak u dijelu koji uređuje
visinu osnovnog osobnog odbitka o kojemu ovisi visina doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori, iznos
koji ćemo biti u obvezi uplaćivati, ponešto se izmijenio.
Prijava poreza na dohodak obrtnika za 2024. godinu
Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost (djelatnost obrta i s obrtom izjednačenu djelatnost,
djelatnost slobodnih zanimanja te djelatnost poljoprivrede i šumarstva), a dohodak od tih djelatnosti
utvrđuju na temelju podataka iskazanih u poslovnim knjigama i evidencijama, moraju do kraja
mjeseca veljače tekuće godine podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak za prethodnu godinu.
Godišnja porezna prijava se predaje nadležnoj ispostavi Porezne uprave na propisanom DOH obrascu,
a može se podnijeti i putem ePorezna ili putem mobilne aplikacije mPorezna.
U DOH obrascu se, osim dohotka od samostalne djelatnosti, iskazuje i dohodak od nesamostalnoga
rada i/ili drugi dohodak, ako su ih osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost tijekom istog poreznog
razdoblja ostvarile u tuzemstvu odnosno u inozemstvu.
Fiskalna obilježja poduzetničke plaće
Poduzetnička plaća nije institut radnog prava, nego osnovica na koju obrtnici, slobodna zanimanja
i poljoprivrednici, koji umjesto poreza na dohodak plaćaju porez na dobit, obračunavaju i plaćaju
doprinose za svoje obvezno osiguranje. Za 2025. godinu poduzetnička plaća iznosi 1.977,80
eura mjesečno. Ako poduzetnik sebi isplaćuje plaću, taj se primitak oporezuje kao dohodak od
nesamostalnog rada.
U razdoblju korištenja prava na bolovanje na teret HZZO-a i prava na dopuste po osnovi roditeljstva,
poduzetniku miruje obveza doprinosa. Ako i u tom razdoblju sebi isplaćuje plaću u novcu ili omogućava
plaću u naravi, taj se primitak za svrhe poreza na dohodak smatra dohotkom od nesamostalnog
rada, a za svrhe doprinosa drugim dohotkom.
Obrtnici, poljoprivrednici i slobodna zanimanja koji samostalnu djelatnost za koju su obveznici poreza
na dobit obavljaju kao drugu djelatnost, također mogu sebi isplaćivati dohodak od nesamostalnog
rada, ali na taj primitak doprinose obračunavaju prema vrstama i stopama kako je propisano za
primitke po osnovi drugog dohotka.