Granske specifičnosti

Za proizvode i usluge od značajnijeg društvenog interesa moguće je prema Zakonu o iznimnim
mjerama kontrole cijena propisati određene mjere društvene kontrole cijena koje se mogu propisati
samo iznimno, kada se drugim mjerama gospodarske politike ne mogu spriječiti negativni učinci
primjene cijena. Tako je Vlada Republike Hrvatske s primjenom od 15. svibnja 2025. u skladu sa
Zakonom o iznimnim mjerama kontrole cijena uz ranije mjere propisala mjeru koja se sastoji u
obvezi objave važećih cijena na mrežnim stranicama trgovca, kao i obvezu isticanja dodatne cijene
u trgovini na malo. O važećim oblicima izravne kontrole cijena u trgovini na malo autorica piše u
nastavku članka.

Prema Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti usluge smještaja gostima mogu pružati i građani u okviru
svog domaćinstva bez posebne registracije obrta ili trgovačkog društva. Usluge smještaja građani
mogu pružati u sobama, apartmanima i kućama za odmor kojih su vlasnici te usluge smještaja u
kampu na vlastitom zemljištu. Za pružanje usluga smještaja u objektu ili kampu, iznajmljivač mora
ishoditi rješenje nadležnog ureda o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu. Prema
izmjenama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti od 1. siječnja 2025. razlikuje se status iznajmljivača
domaćina od ostalih iznajmljivača. Domaćinom se smatra iznajmljivač koji ima prebivalište na
području jedinice lokalne samouprave gdje se nalazi objekt u kojemu pruža ugostiteljske usluge
smještaja. U nastavku članka autorica daje pregled važećih propisa o plaćanju poreza na dohodak,
turističke pristojbe i članarine turističkim zajednicama građana koji pružaju usluge smještaja u
domaćinstvu.

Ugostiteljsku djelatnost mogu obavljati i obrtnici koji ispunjavaju uvjete propisane za obavljanje te
djelatnosti. Obrtnik ugostitelj može biti obveznik poreza na dohodak ili poreza na dobit o čemu ovisi i
vođenje poslovnih knjiga. Kao obveznik poreza na dohodak vodi poslovne knjige sukladno odredbama
Zakona i Pravilnika o porezu na dohodak, a ako je obveznik PDV-a vodi još i knjige propisane Zakonom
i Pravilnikom o PDV-u. Ovisno o odlukama lokalne samouprave dio prometa ugostiteljske djelatnosti
oporezuje se i posebnim (općinskim) porezom na potrošnju, što zahtijeva posebne evidencije. U članku
autorica piše o načinu vođenja poslovnih knjiga ugostiteljskog obrta obveznika poreza na dohodak
koji pruža usluge prehrane i pića te o njihovim obvezama prema propisima o oporezivanju dohotka i
poreza na dodanu vrijednost.

Radi utvrđivanja godišnjeg dohotka za 2024. godinu, za sve fizičke osobe koje obavljaju samostalnu
djelatnost obrta i slobodnih zanimanja, a utvrđuju dohodak prema poslovnim knjigama, propisana je
obveza podnošenja porezne prijave na Obrascima DOH i DOH-Z za zajedničku djelatnost.
U nadležnim ispostavama Porezne uprave provode se kontrolno analitički postupci obrade i
verifikacije zaprimljenih godišnjih poreznih prijava. Postupci uključuju usklađenje i kontrolu stanja
poreznih evidencija iskazanih u informacijskom sustavu Porezne uprave s podacima koje su obrtnici
iskazali u svojim prijavama na Obrascima DOH i DOH-Z.

Obrtnici, osobe koje obavljaju djelatnost slobodnog zanimanja i poljoprivrednici mogu u godišnjoj
prijavi poreza na dohodak, uz ispunjavanje propisanih uvjeta, umanjiti dohodak od samostalne
djelatnosti ili obvezu poreza na dohodak od samostalne djelatnosti za porezne olakšice i poticaje koje
su propisane odredbama Zakona o porezu na dohodak i odredbama posebnih propisa.
Porezni obveznici koji u godišnjem obračunu poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koriste
prava na porezne olakšice, obvezno uz godišnju prijavu poreza na dohodak prilažu izračun korištene
olakšice odnosno poticaja.

Udruženje obrtnika, područne obrtničke komore i Hrvatska obrtnička komora čine jedinstven sustav
organiziranosti obrta. Članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori je obvezno, čime se osigurava siguran
priljev sredstava za obavljanje zakonske i statutarne dužnosti.
Kako je početkom ove kalendarske godine izmijenjen Zakon o porezu na dohodak u dijelu koji uređuje
visinu osnovnog osobnog odbitka o kojemu ovisi visina doprinosa Hrvatskoj obrtničkoj komori, iznos
koji ćemo biti u obvezi uplaćivati, ponešto se izmijenio.

Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost (djelatnost obrta i s obrtom izjednačenu djelatnost,
djelatnost slobodnih zanimanja te djelatnost poljoprivrede i šumarstva), a dohodak od tih djelatnosti
utvrđuju na temelju podataka iskazanih u poslovnim knjigama i evidencijama, moraju do kraja
mjeseca veljače tekuće godine podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak za prethodnu godinu.
Godišnja porezna prijava se predaje nadležnoj ispostavi Porezne uprave na propisanom DOH obrascu,
a može se podnijeti i putem ePorezna ili putem mobilne aplikacije mPorezna.
U DOH obrascu se, osim dohotka od samostalne djelatnosti, iskazuje i dohodak od nesamostalnoga
rada i/ili drugi dohodak, ako su ih osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost tijekom istog poreznog
razdoblja ostvarile u tuzemstvu odnosno u inozemstvu.

Poduzetnička plaća nije institut radnog prava, nego osnovica na koju obrtnici, slobodna zanimanja
i poljoprivrednici, koji umjesto poreza na dohodak plaćaju porez na dobit, obračunavaju i plaćaju
doprinose za svoje obvezno osiguranje. Za 2025. godinu poduzetnička plaća iznosi 1.977,80
eura mjesečno. Ako poduzetnik sebi isplaćuje plaću, taj se primitak oporezuje kao dohodak od
nesamostalnog rada.
U razdoblju korištenja prava na bolovanje na teret HZZO-a i prava na dopuste po osnovi roditeljstva,
poduzetniku miruje obveza doprinosa. Ako i u tom razdoblju sebi isplaćuje plaću u novcu ili omogućava
plaću u naravi, taj se primitak za svrhe poreza na dohodak smatra dohotkom od nesamostalnog
rada, a za svrhe doprinosa drugim dohotkom.
Obrtnici, poljoprivrednici i slobodna zanimanja koji samostalnu djelatnost za koju su obveznici poreza
na dobit obavljaju kao drugu djelatnost, također mogu sebi isplaćivati dohodak od nesamostalnog
rada, ali na taj primitak doprinose obračunavaju prema vrstama i stopama kako je propisano za
primitke po osnovi drugog dohotka.

Zajednički obrtničku djelatnost mogu obavljati dva ili više supoduzetnika, pri čemu se dohodak
ostvaren obavljanjem zajedničke djelatnosti utvrđuje kao jedinstveni dohodak na isti način kao i u
uvjetima gdje je jedan nositelj obavljanja samostalne djelatnosti.
Po isteku poreznog razdoblja, a najkasnije do 31. siječnja 2025. za 2024. godinu, nositelj zajedničke
djelatnosti obvezan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu ili uobičajenom
boravištu, podnijeti prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti na Obrascu DOH-Z elektroničkim
putem. Međutim, svaki od supoduzetnika plaća porez na dio dohotka koji mu pripada od zajedničke
samostalne djelatnosti, prema Obrascu DOH koji se obvezno mora podnijeti do kraja veljače 2025. za
2024. godinu.

Paušalni porez na dohodak mogu plaćati fizičke osobe koje ostvaruju primitke od obavljanja
samostalne djelatnosti obrta i s obrtom izjednačene djelatnosti, poljoprivrede i šumarstva te
samostalne djelatnosti koja se obavlja kao domaća radinost i sporedno zanimanje, a nisu upisane u
registar obveznika PDV-a te ako im ukupni primici po osnovi djelatnosti u poreznom razdoblju nisu
već od 40.000,00 €, koliko iznosi propisani prag za upis u registar obveznika PDV-a od 1. siječnja
2024. godine.
Puašalisti utvrđuju godišnju poreznu obvezu prema ostvarenom prometu iskazanom na Obrascu POSD, a u slučaju zajedničkog obavljanja djelatnosti na Obrascu PO-SD-Z, koji se za 2024. godinu podnose
nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije do 15. siječnja 2025. godine. Osim u papirnatom
obliku, navedene obrasce paušalisti mogu podnijeti korištenjem elektroničkih usluga ePorezna te
putem mobilne aplikacije mPorezna.
Paušalni porez na dohodak smatra se konačnim dohotkom, radi čega fizička osoba po toj osnovi ne
može podnijeti godišnju poreznu prijavu.