Zajednički obrtničku djelatnost mogu obavljati dva ili više supoduzetnika, pri čemu se dohodak
ostvaren obavljanjem zajedničke djelatnosti utvrđuje kao jedinstveni dohodak na isti način kao i u
uvjetima gdje je jedan nositelj obavljanja samostalne djelatnosti.
Po isteku poreznog razdoblja, a najkasnije do 31. siječnja 2025. za 2024. godinu, nositelj zajedničke
djelatnosti obvezan je nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu ili uobičajenom
boravištu, podnijeti prijavu dohotka od zajedničke djelatnosti na Obrascu DOH-Z elektroničkim
putem. Međutim, svaki od supoduzetnika plaća porez na dio dohotka koji mu pripada od zajedničke
samostalne djelatnosti, prema Obrascu DOH koji se obvezno mora podnijeti do kraja veljače 2025. za
2024. godinu.
Granske specifičnosti
-
2025ČlanciGranske specifičnostiPoslovanje obrtnikaRačunovodstvo i financijeSiječanj
-
2024ČlanciGranske specifičnostiPoslovanje obrtnikaProsinacRačunovodstvo i financije
Plaćanje paušalnog poreza i podnošenje godišnjeg izvješća na Obrascu PO-SD i PO-SD-Z do 15. siječnja 2025. godine
Paušalni porez na dohodak mogu plaćati fizičke osobe koje ostvaruju primitke od obavljanja
samostalne djelatnosti obrta i s obrtom izjednačene djelatnosti, poljoprivrede i šumarstva te
samostalne djelatnosti koja se obavlja kao domaća radinost i sporedno zanimanje, a nisu upisane u
registar obveznika PDV-a te ako im ukupni primici po osnovi djelatnosti u poreznom razdoblju nisu
već od 40.000,00 €, koliko iznosi propisani prag za upis u registar obveznika PDV-a od 1. siječnja
2024. godine.
Puašalisti utvrđuju godišnju poreznu obvezu prema ostvarenom prometu iskazanom na Obrascu POSD, a u slučaju zajedničkog obavljanja djelatnosti na Obrascu PO-SD-Z, koji se za 2024. godinu podnose
nadležnoj ispostavi Porezne uprave najkasnije do 15. siječnja 2025. godine. Osim u papirnatom
obliku, navedene obrasce paušalisti mogu podnijeti korištenjem elektroničkih usluga ePorezna te
putem mobilne aplikacije mPorezna.
Paušalni porez na dohodak smatra se konačnim dohotkom, radi čega fizička osoba po toj osnovi ne
može podnijeti godišnju poreznu prijavu. -
2024ČlanciGranske specifičnostiPoslovanje obrtnikaRačunovodstvo i financijeStudeni
Popis dugotrajne imovine u obrtničkoj djelatnosti i obračun amortizacije za 2024. godinu
Fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost obrta, slobodnog zanimanja te poljoprivrede
i šumarstva, od koje utvrđuju dohodak kao razliku primitaka i izdataka, dužni su voditi poslovne
knjige primjenjujući načelo blagajne. Ako se obavljajući djelatnost koriste dugotrajnom imovinom
čija je pojedinačna nabavna vrijednost veća od 665,00 €, a vijek trajanja dulji od godine dana, tada
dugotrajnu imovinu iskazuju u posebnoj evidenciji – Popisu dugotrajne imovine na Obrascu DI.
Obrazac DI poreznim obveznicima služi za utvrđivanje izdataka otpisa odnosno amortizacije.
Međutim, dugotrajna imovina koja se može samostalno koristiti, bez obzira na vijek trajanja (kraći ili
duži od 1 godine), a čija je pojedinačna nabavna vrijednost manja od 665,00 €, otpisuje se jednokratno
kroz izdatke poslovanja te se ne evidentira u Popisu dugotrajne imovine, već se izdatak iskazuje u
Obrascu KPI pod uvjetom da je plaćena. -
2024ČlanciGranske specifičnostiListopadPoslovanje obrtnikaRačunovodstvo i financije
Evidentiranje stjecanja dobara kod obrtnika obveznika poreza na dohodak
Obveznici poreza na dohodak primitke i izdatke od poslovanja utvrđuju primjenjujući novčano načelo.
Prema ovom načelu primitak se evidentira prema primljenoj uplati od strane kupca, a izdatak prema
obavljenom plaćanju dobavljaču. U slučaju priljeva odnosno odljeva u stranoj valuti preračunavaju
se u eure prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke važećem na dan primitka (uplate) odnosno
izdatka (isplate). Autorica u članku daje primjere evidentiranja poslovnih događaja stjecanja dobara
iz druge države članice, ukazujući na moguće razlike kod utvrđivanja osnovice za obračun poreza na
dodanu vrijednost u odnosu na iskazivanje primitaka i izdataka u KPI zbog razlike u obračunu PDV-a
u odnosu na iskazivanje primitaka prema Zakonu o porezu na dohodak. -
2024ČlanciGranske specifičnostiPoslovanje obrtnikaRačunovodstvo i financijeRujan
Obrt, poljoprivreda i slobodno zanimanje uz radni odnos
Fizička osoba zaposlena u radnom odnosu može uz radni odnos obavljati samostalnu djelatnost
obrta, poljoprivrede i šumarstva, a ako je to posebnim propisima dozvoljeno i djelatnost slobodnog
zanimanja. Obavljanje samostalne djelatnosti uz mirovinu je ograničeno mirovinskim propisima tako
da korisnik mirovine može uz mirovinu obavljati djelatnosti za koje nije propisana obveza prijave u
osiguranje (sporedno zanimanje, domaća radinost i poljoprivreda).
Obavljanje samostalne djelatnosti uz usporedni radni odnos kod poslodavca i obavljanje samostalne
djelatnosti uz mirovinu se prema propisima o obveznim doprinosima smatra drugom djelatnosti. Za
drugu djelatnost se obveza doprinosa utvrđuje jednom godišnje, a doprinosi se plaćaju po sniženim
stopama. -
2024ČlanciGranske specifičnostiPoslovanje obrtnikaRačunovodstvo i financijeSrpanj
Doprinosi za obvezno osiguranje samozaposlenih osoba
Obrtnici, slobodna zanimanja i poljoprivrednici koji su kao samozaposlene osobe obveznici poreza
na dohodak od samostalne djelatnosti mogu izabrati mjesečnu osnovicu na koju plaćaju doprinose
za svoje osobno osiguranje u većem iznosu od osnovice koja je za njih propisana kao obvezna. Ako
ostvareni dohodak utvrđuju na temelju nastalih primitaka i izdataka, obvezni su Poreznoj upravi za
svaki mjesec proveden u osiguranju dostavljati JOPPD obrazac za doprinose.
Obrtnici i poljoprivrednici obveznici poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koji porez na
dohodak plaćaju u paušalnom iznosu, plaćaju doprinose po rješenju Porezne uprave. I oni mogu
izabrati osnovicu za obračun doprinosa u većem iznosu od za njih propisane mjesečne osnovice, o
čemu obavještavaju Poreznu upravu na obrascu IVO-DOP.
Obrtnici, slobodna zanimanja i poljoprivrednici koji su obveznici poreza na dobit, plaćaju doprinose
na osnovicu poduzetničke plaće i ispostavljaju JOPPD obrazac za poduzetničku plaću.
Obrtnici, slobodna zanimanja i poljoprivrednici kojima je samostalna djelatnost druga djelatnost,
plaćaju doprinose po sniženim stopama na osnovicu godišnjeg dohotka odnosno dobiti, ali najviše do
visine godišnje osnovice propisane za drugu djelatnost. -
2024Bankarstvo i druge financijske institucijeČlanciGranske specifičnostiLipanjRačunovodstvo i financije
Promjenjive kamatne stope u razdoblju nakon uvođenja eura u RH
Zakonom o potrošačkom kreditiranju propisano je kako kreditne institucije kod kredita s promjenjivom
kamatnom stopom moraju definirati parametar koji prate u kontekstu donošenja odluke o njezinoj
korekciji, a isti mora biti jasan i poznat potrošačima. Referentne kamatne stope koje se rabe za
promjenu ugovorenih parametara o kojima ovisi kretanje kamatne stope tijekom trajanja ugovornog
kreditno potrošačkog odnosa ključne su za financijsku stabilnost te stoga imaju središnju ulogu na
financijskim tržištima jer ih pojedinci i organizacije u cijelom gospodarskom sustavu često primjenjuju
sve dok mogu osigurati nepristranu i nespornu vrijednost ugovora o potrošačkom kreditiranju. S
obzirom na gospodarsku važnost referentnih kamatnih stopa, bitno je osigurati njihovu pouzdanost
jasnim upravljačkim strukturama i transparentnim metodologijama.
Nacionalna referentna stopa ostala je nakon uvođenja eura 1. siječnja 2023. godine jedna od
značajnijih referentnih kamatnih stopa u Republici Hrvatskoj uz nužnu posljedicu zamjene kunskih
kredita ugovorenih uz promjenjivu kamatnu stopu vezanu uz kunski NRS odgovarajućim eurskim NRSom. Međutim i dalje je otvoreno pitanje koliko je iskorištena prigoda uvođenja eura za kvalitetniju
prilagodbu NRS-a jer zapravo u Hrvatskoj zbog nerazvijenosti domaćeg tržišta novca i dosadašnje
visoke “euriziranosti” financijskog sustava ne postoji “prava” referentna kamatna stopa, već je to
samo stopa kojom se iskazuje prosječni trošak financiranja banaka. -
2024ČlanciGranske specifičnostiLipanjRačunovodstvo i financijeSlobodna zanimanja
Djelatnost odvjetnika i javnih bilježnika prema poreznim propisima
Prema odredbama Zakona o porezu na dohodak, djelatnostima slobodnih zanimanja smatra se i
odvjetnička i javnobilježnička djelatnost, koju obavljaju fizičke osobe ako su po toj osnovi obvezno
osigurane prema propisima koji uređuju obvezna osiguranja te kojima su to osnovne djelatnosti po
kojima su upisane u registar obveznika poreza na dohodak u Poreznoj upravi. Obavljajući djelatnost
slobodnog zanimanja, odvjetnici i javni bilježnici ostvaruju dohodak koji se obvezno mora utvrđivati
na temelju propisanih poslovnih knjiga i evidencija koje se vode po načelu blagajne. Međutim, ako
podnesu zahtjev za plaćanjem poreza na dobit odmah na početku obavljanja djelatnosti ili do kraja
tekuće godine za sljedeće porezno razdoblje, mogu dobrovoljno postati i obveznicima plaćanja
poreza na dobit ili obvezno moraju plaćati porez na dobit prema Zakonu o porezu na dobit, ako
je u prethodnom poreznom razdoblju ostvaren ukupan primitak veći od 1.000.000,00 eura. Ako su
upisani u registar obveznika PDV-a, obvezni sadržaj računa za gotovinski promet kojega odvjetnici i
javni bilježnici izdaju krajnjim potrošačima, propisan je odredbama Općeg poreznog zakona. -
2024ČlanciGranske specifičnostiLipanjPoslovanje obrtnikaRačunovodstvo i financije
Nova Odluka HOK-a o porezno dopuštenim gubicima u ugostiteljstvu
U skladu s čl. 26. Pravilnika o PDV-u, Hrvatska obrtnička komora donijela je novu Odluku o dopuštenoj
visini kala, rastepa, kvara i loma u ugostiteljstvu. Odluka je objavljena u Nar. nov., br, 39/24. te
se primjenjuje od 11. travnja 2024. godine. Ovom je Odlukom stavljena van snage Odluka iz 2004.
godine i donosi važne novine vezano za porezno priznate gubitke za ugostitelje obrtnike. Autorica u
članku daje praktične primjene obračuna kala, rastepa, kvara i loma kod obrtnika koji pružaju usluge
pripremanja i usluživanja hrane i pića u ugostiteljskim objektima. -
2024ČlanciGranske specifičnostiRačunovodstvo i financijeTravanjUgostiteljstvo i turizam
Obavljanje ugostiteljskih usluga na OPG-u i obveze nositelja djelatnosti
Pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu spada u
dopunsku djelatnost OPG-a koja se registrira prema Zakonu o OPG-u i u skladu s propisima koji uređuju
ugostiteljsku i turističku djelatnost. Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti i Zakon o pružanju usluga u
turizmu ovu djelatnost uređuju kao ugostiteljske i turističke usluge na obiteljskom poljoprivrednom
gospodarstvu. Autorica u članku piše o uvjetima za pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga na
OPG-u, o poreznim obvezama i obvezama za doprinose nositelja OPG-a.