Zdravstveno osiguranje

Naknada plaće za bolovanje uzrokovano ozljedom na radu odnosno profesionalnom bolesti određuje
se u visini 100 % prosječne neto plaće radnika isplaćene u prethodnih šest mjeseci prije mjeseca u
kojemu je nastao osigurani slučaj. Najviši iznos naknade nije ograničen. Naknadu plaće isplaćuje
poslodavac, a zatim od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje potražuje povrat isplaćenog
iznosa. Naknada za bolovanje uzrokovano ozljedom na radu je neoporezivi primitak osiguranika, ne
podliježe obvezi doprinosa ni poreza na dohodak.
Poslodavac može pri obračunu naknade za bolovanje uzrokovano ozljedom na radu ili profesionalnom
bolesti postupiti prema opisanim pravilima tek nakon što je ozljeda na radu priznata od strane
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a dotada obračunava i isplaćuje naknadu u visini
kako je propisano za bolovanje kojemu nije uzrok ozljeda na radu ni profesionalna bolest. Nakon
završenog postupka u kojemu je ozljeda na radu priznata, poslodavac provodi ispravak isplaćenog
iznosa naknade i ispravak obrasca JOPPD.

Uredbe EU primjenjuju se izravno iznad lokalnog zakonodavstva članica EU. U ovom članku autorica
je detaljno obrazložila i primjenu uredbi i načela koja se odnose na područje obveznog zdravstvenog
osiguranja i koji direktno utječu na ostvarivanje prava radnika osiguranika HZZO. Posebno je
pojašnjena primjena i to: načela asimilacije činjenica i načela zbrajanja razdoblja.

Zdravstveno osiguranje umirovljenika koji se nalaze u nekoj od prekograničnih situacija, u Republici
Hrvatskoj je uređeno hrvatskim zakonodavstvom, europskim pravnim propisima i međunarodnim
ugovorima o socijalnom osiguranju.
U članku se pojašnjavaju prava i obveze umirovljenika u području zdravstvenog osiguranja, ovisno
o tome je li u prekograničnu situaciju uključena država članica EU, ugovorna država ili treća zemlja.

U ovom članku autorica je temeljem Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (ZOZO) obrazložila
status osiguranika te način prijave na obvezno zdravstveno osiguranje članova obitelji koji žive sa
stranim radnikom (osiguranikom HZZO-a) u Hrvatskoj.

Radnici koja je prije zaposlenja u Hrvatskoj određeno vrijeme radila kod poslodavca sa sjedištem
u drugoj državi članici Europske unije (EU), Europskog ekonomskog prostora (EEP) ili u Švicarskoj,
radni odnos iz druge države članice može zbog načela asimilacije činjenica propisanog Uredbom EU
883/2004, utjecati na korištenje rodiljnog dopusta u Hrvatskoj.
U članku se obrađuje utjecaj radnog odnosa u drugoj državi članici EU u slučaju prijenosa prava na
dopust na drugog roditelja i na visinu naknade za rodiljni dopust.