Novine koje donosi Pravilnik o kriterijima i načinu ostvarivanja prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja
Novi Pravilnik o ostvarivanju prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja je stupio na snagu 16.
travnja 2026. godine. Pravilnik usklađuje postojeće propise i detaljnije uređuje ostvarivanje prava,
osobito u području sanitetskog prijevoza, smještaja uz dijete, naknade plaće i troškova prijevoza.
Nadalje, preciziraju se postupci vezani za ozljedu na radu te navode novine poput povrata troškova
lijekova u slučaju nestašice.
Dobrovoljno zdravstveno osiguranje u sustavu zdravstva
Najavljeno povećanje cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja u 2026. godini od strane Hrvatskog
zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje u tekstu: HZZO) s 9,29 eura na 15 eura, u fokus javnosti
je ponovno stavilo ulogu i važnost funkcije postojanja dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja u
pružanju zdravstvene zaštite. Naime, u Republici Hrvatskoj osim obveznog zdravstvenog osiguranja,
koje pokriva pretežiti dio troškova za pružanje zdravstvene zaštite, djeluje i dobrovoljno zdravstveno
osiguranje koje, pod određenim uvjetima, svojim osiguranicima pokriva i ostale troškove pružanja
zdravstvene zaštite. Budući da je dopunsko zdravstveno osiguranje sastavni dio dobrovoljnog
zdravstvenog osiguranja, u ovom članku cilj je detaljnije prikazati ulogu i svrhu dobrovoljnog
zdravstvenog osiguranja, specifičnosti dobrovoljnog osiguranja na tržištu te cijene pod kojima takvi
subjekti osiguravaju pružanje zdravstvene zaštite.
Zbrajanje razdoblja osiguranja navršenog u državama članicama Europske unije i utjecaj na prava iz zdravstvenog osiguranja
Osiguranici hrvatskog sustava zdravstvenog osiguranja koji su u razdoblju koje utječe na njihova
prava iz zdravstvenog osiguranja bili zaposleni u drugoj državi EU ili su u drugoj državi EU obavljali
samostalnu djelatnost, mogu od HZZO-a tražiti da im se pravo odredi uz primjenu načela zbrajanja
razdoblja i asimilacije činjenica koje utječu na visinu određenog prava. Ova načela obvezuju sve
države članice EU.
U članku se obrađuje utjecaj tih načela na status u osiguranju, pravo na ortopedska i dentalna
pomagala i na visinu novčanih naknada.
Određivanje naknade za bolovanjena teret HZZO-a u slučaju promjene osnove osiguranja
Članak objašnjava kako se određuje osnovica i visina naknade plaće na teret HZZO-a za vrijeme
privremene nesposobnosti za rad, osobito kad je u šestomjesečnom obračunskom razdoblju došlo
do promjene osnove osiguranja (zaposleni ↔ samozaposleni). Za zaposlenike se osnovica računa iz
prosjeka isplaćenih redovitih plaća u posljednjih 6 mjeseci, a za samozaposlene iz mjesečne osnovice
osiguranja za doprinose (neto), uz uvjete staža i podmirenih doprinosa.
Osnove osiguranja u obveznom zdravstvenom osiguranju
Članak obrađuje pravni okvir obveznog zdravstvenog osiguranja u Republici Hrvatskoj prema
Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (ZOZO) i Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju
i zdravstvenoj zaštiti stranaca. Osigurane osobe mogu zadržati status u obveznom zdravstvenom
osiguranju za vrijeme dok ispunjavaju propisane uvjete za tu osnovu osiguranja, a obvezne su o svakoj
promjeni koja je od utjecaja na status obavijestiti HZZO. Ako osigurane osobe svoju obvezu ne izvrše
HZZO će provesti prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje ili odjavu s obveznoga zdravstvenog
osiguranja po službenoj dužnosti nakon saznanja za te okolnosti.
Specifičnost za strance je da oni s privremenim boravkom stječu status osigurane osobe samo uz
prethodnu jednokratnu uplatu doprinosa i prijavu u roku 8 dana, a prava mogu koristiti najdulje do
isteka privremenog boravka, uz predviđene iznimke (studenti, digitalni nomadi, privatno osiguranje).
Ozljeda na radu izaslanog radnika
Članak se bavi problematikom ozljeda na radu izaslanih radnika koji rade u inozemstvu. Objašnjava
pravne, administrativne i zdravstvene postupke koje radnik i poslodavac moraju slijediti kako bi
ostvarili prava iz sustava socijalne sigurnosti. Naglasak je na razlikama u nacionalnim zakonodavstvima
država članica EU te na važnosti pravovremene i ispravne prijave ozljede. Posebno su analizirani
postupci prijave ozljede kada se ona dogodi u državi članici EU, kao i u državama s kojima Hrvatska
ima sklopljene ugovore o socijalnom osiguranju. Kroz korištenje elektroničke razmjene podataka,
osigurava se zaštita prava hrvatskih radnika koji su izaslanici u inozemstvu.
Doprinos za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu za 2025. godinu
Obveza obračunavanja i plaćanja posebnog doprinosa za korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu
pitanje je koje se postavlja prilikom rada i boravka ili službenog putovanja izvan granica Republike
Hrvatske. Obveza ovisi o više faktora – statusa osiguranika, vrste boravka i države u koju se odlazi. U
kojim slučajevima se doprinos plaća, po kojoj stopi se obračunava, za koje države i tko snosi obvezu
plaćanja, pročitajte u nastavku teksta.
Zdravstvena zaštita stranih državljana za vrijeme studija u Republici Hrvatskoj
U ovom članku autorica je obrazložila regulatorni okvir zdravstvene zaštite stranih studenata
u Republici Hrvatskoj. Analizirani su i objašnjeni svi kriteriji temeljem kojih se utvrđuju prava na
zdravstvenu zaštitu stranih studenata.
Naknada za bolovanje zbog ozljede na radu i profesionalne bolesti
Naknada plaće za bolovanje uzrokovano ozljedom na radu odnosno profesionalnom bolesti određuje
se u visini 100 % prosječne neto plaće radnika isplaćene u prethodnih šest mjeseci prije mjeseca u
kojemu je nastao osigurani slučaj. Najviši iznos naknade nije ograničen. Naknadu plaće isplaćuje
poslodavac, a zatim od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje potražuje povrat isplaćenog
iznosa. Naknada za bolovanje uzrokovano ozljedom na radu je neoporezivi primitak osiguranika, ne
podliježe obvezi doprinosa ni poreza na dohodak.
Poslodavac može pri obračunu naknade za bolovanje uzrokovano ozljedom na radu ili profesionalnom
bolesti postupiti prema opisanim pravilima tek nakon što je ozljeda na radu priznata od strane
Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, a dotada obračunava i isplaćuje naknadu u visini
kako je propisano za bolovanje kojemu nije uzrok ozljeda na radu ni profesionalna bolest. Nakon
završenog postupka u kojemu je ozljeda na radu priznata, poslodavac provodi ispravak isplaćenog
iznosa naknade i ispravak obrasca JOPPD.
Utjecaj europskih propisa na prava iz zdravstvenog osiguranja
Uredbe EU primjenjuju se izravno iznad lokalnog zakonodavstva članica EU. U ovom članku autorica
je detaljno obrazložila i primjenu uredbi i načela koja se odnose na područje obveznog zdravstvenog
osiguranja i koji direktno utječu na ostvarivanje prava radnika osiguranika HZZO. Posebno je
pojašnjena primjena i to: načela asimilacije činjenica i načela zbrajanja razdoblja.