Trgovačko pravo

Politike, kontrole i postupci za smanjenje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja
terorizma (dalje u tekstu: PKP) su akt koji se nekada zvao opći ili interni akt, tako da PKP trebaju imati
svi obveznici koji primjenjuju Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov.,
br. 108/17. i 39/19., dalje u tekstu ZSPNFT).
U ovom članku navodimo sadržaj PKP koji mogu kao pomoć u izradi svojih akata koristiti svi obveznici
kojima je Financijski inspektorat po čl. 81. st. 1. toč. 2. ZSPNFT određen kao nadzorno tijelo.
U članku će se uz kunske iznose navoditi i novi iznosi u eurima koji bi se trebali primjenjivati nakon 1.
1. 2023. godine.

U Narodnim novinama broj 114 od 3. 10. 2022. objavljen je Zakon o izmjenama Zakona o trgovačkim
društvima koji će stupiti na snagu na dan uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
U Zakonu su u eurima navedeni novi najniži nominalni iznosi temeljnog kapitala dioničkog društva
i dionica, novi najniži iznosi temeljnog kapitala društva s ograničenom odgovornošću i poslovnih
udjela te najniži iznos temeljnog kapitala jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću, kao i
najniži nominalni iznos poslovnog udjela tog društva.
Spomenuti najniži iznosi temeljnog kapitala i dijelova toga kapitala vrijedit će za sva društva koja
će biti osnovana nakon 1. siječnja 2023., dok će se za postojeća društva vršiti preračunavanje i
usklađivanje s kunskih iznosa na iznose u eurima.
Osim ovih, izmijenjeni su i u eurima izraženi neki drugi iznosi koji su u Zakonu o trgovačkim društvima
bili navedeni u kunama.
Budući da se u zadanim rokovima od jedne (za dionička društva) odnosno tri godine (za društva s
ograničenom odgovornošću) moraju uskladiti i preračunati iznosi temeljnog kapitala, dionica i
poslovnih udjela iz kuna u eure, Zakon o izmjenama Zakona o trgovačkim društvima popisao je i
postupak usklađivanja i preračunavanja postojećih kunskih iznosa.

U pripremi je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja
terorizma, koji bi trebao stupiti na snagu 1. siječnja 2023. godine.
Jedno od važnijih pitanja koja će se ovim Zakonom urediti su novi pragovi novčanih iznosa izraženih u
eurima. Ti pragovi neće nastati preračunavanjem kune u euro po fiksnom tečaju, već će biti određeni
autonomno, osim u slučaju novčanih kazni za prekršaje koje će se preračunati po fiksnom tečaju.
Druga značajna novina koja će se urediti ovim Zakonom bit će znatno veći nadzor nad pružanjem
usluga virtualne imovine. U tome smjeru će se osnovati Registar pružatelja usluga virtualne imovine
kojega će voditi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.
U vezi s pravnim i fizičkim osobama koje se bave djelatnošću pružanja usluga povezanih s trustovima
i trgovačkim društvima predviđa se osnivanje registra pružatelja tih usluga, a taj će registar voditi
Ministarstvo financija.

Rokovi ispunjenja su imali svoj put kroz propise, kako danas ugovaramo rokove ispunjenja, koji su
nam zakonski okviri, kada se možemo poslužiti zakonskim iznimkama, koje odredbe se imaju smatrati
ništetnim, samo su neke od tema koje autorica obrađuje u tekstu koji slijedi.

Hrvatski sabor bi po hitnom postupku trebao donijeti Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o
trgovačkim društvima, a taj bi Zakon trebao stupiti na snagu najkasnije do 1. siječnja 2023. godine.
U odnosu na rješenja iz Konačnog prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim
društvima iz kolovoza 2022., u konačno usvojenom tekstu ne bi trebalo doći do značajnijih izmjena
jer su temeljna načela preračunavanja temeljnog kapitala već navedena u postojećem Zakonu o
uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br. 57/22.).
Osim odredbi o preračunavanju temeljnog kapitala za dionička društva i društva s ograničenom
odgovornošću te visine uloga komanditnog društva, izmjene Zakona o trgovačkim društvima
obuhvatile bi i ograničenja za osobe koje su pravomoćno osuđene za kaznena djela pranja novca i
financiranja terorizma, kao i za osobe u pogledu kojih su uvedene međunarodne mjere ograničavanja
raspolaganja imovinom.

Asignacija je institut obveznog prava koji se u praksi najčešće koristi kao oblik bezgotovinskog
plaćanja te ju se vrlo često poistovjećuje s cesijom i preuzimanjem ispunjenja. Koja su osnovna
obilježja asignacije, kako ju pisano uobličiti te koja prava i obveze nastaju za stranke koje su tim
odnosom obuhvaćene pročitajte u tekstu koji slijedi.

Svjedočimo završnoj fazi zahtjevnog procesa uvođenja eura, koji bi umjesto naše kune trebao postati
službena valuta u Republici Hrvatskoj. Prilikom procesa uvođenja eura u pojedinoj državi članici
nužno je kretati se u okvirima Eurostrategije, čije je glavno načelo zaštita potrošača. Proces zamjene
za potrošača mora biti besplatan odnosno potrošač ne smije biti u financijski nepovoljnijem položaju,
nego što bi bio da euro nije uveden.

Prema članku 9. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Nar. nov., br.
57/22. – dalje u tekstu: Zakon), postupak uvođenja eura ne utječe na valjanost postojećih pravnih
instrumenata u kojima se navodi kuna u skladu s člankom 3. Uredbe (EZ) br. 1103/97.
Slična odredba sadržana je i u članku 54. stavka 1. Zakona u kojoj se navodi da uvođenje eura ne daje
pravo bilo kojoj strani na valjani jednostrani raskid ili otkaz pravnog instrumenta u skladu s člankom
3. Uredbe (EZ) br. 1103/97, izmjenu njegove pojedine odredbe, osim ako je između stranaka drukčije
izrijekom ugovoreno ili ako je Zakonom ili posebnim propisom drukčije uređeno.

U procesu zamjene kune eurom kao službenom valutom u Republici Hrvatskoj većina kuna bit će
zamijenjena preračunom po računima, a ostatak će biti zamijenjen u gotovom novcu. Prema
podacima HNB-a i stanju gotovog novca izvan trezora HNB-a i gotovinskih centara i umanjeno za
količine, apoene i iznose gotovog novca pohranjene kod banaka iznos gotovog novca premašuje 40
mlrd. kuna. Obzirom da je riječ o promjeni gotovog novca, prilikom promjene potrebno je poštivati uz
odredbe Zakona o uvođenju eura u Republici Hrvatskoj i odredbe Zakona o sprječavanju pranja novca
i financiranja terorizma te njegove podzakonske akte. U postupku zamjene gotovog novca iz kune u
euro najznačajniju ulogu odigrat će banke, poslovnice Fine i Hrvatske pošte.

Brojni potrošači prate sniženja i razne druge oblike posebnih oblika prodaje ne bi li nabavili željeni
proizvod. Kako su sezonska sniženja u punom jeku, može se dogoditi da proizvod koji smo kupili
pokaže nedostatak ili pak da smo se malo zanijeli u kupovini shvativši za koji dan da zapravo i ne
želimo taj proizvod, bez obzira na to ima li stvar nedostatak ili nema.
Koje su obveze nas kao potrošača i što je prema potrošačima dužan poduzeti prodavatelj prema
Zakonu o obveznim odnosima?