Definicije voditelja obrade i izvršitelja obrade su pojmovi iz UREDBE (EU) 2016/679 Europskog
parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinca u vezi s obradom osobnih podataka i o
slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o
zaštiti podataka, dalje u tekstu: Opća uredba). Opća uredba objavljena je u Službenom listu Europske
unije L119 od 4. 5. 2016., a neposredno se od 25. svibnja 2018. godine primjenjuje u svim državama
članicama Europske unije.
Prema definiciji iz Opće uredbe voditelj obrade znači fizičku ili pravnu osobu, tijelo javne vlasti, agenciju
ili drugo tijelo koje samo ili zajedno s drugima određuje svrhe i sredstva obrade osobnih podataka,
kada su svrha i sredstva takve obrade utvrđena pravom Unije (EU) ili pravom države članice.
Izvršitelj obrade je u Općoj uredbi definiran kao fizička ili pravna osoba, tijelo javne vlasti, agencija ili
drugo tijelo koje obrađuje osobne podatke u ime voditelja obrade.
Jednostavnije rečeno, voditelj obrade je osoba koja prikuplja, bilježi, pohranjuje, prilagođava, mijenja,
uporabljuje, briše i dr. osobne podatke, dok je izvršitelj obrade osoba koja obrađuje osobne podatke
u ime voditelja obrade.
Opća uredba je jedini pravni instrument koji u RH uređuje odnose voditelja i izvršitelja obrade, budući
da se ista neposredno primjenjuje u svim državama članicama.
Trgovačko pravo
-
2023ČlanciRačunovodstvo i financijeStudeniTrgovačko pravoZakonodavstvo i pravna praksa
-
2023ČlanciListopadRačunovodstvo i financijeTrgovačko pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Obračunska plaćanja u uvjetima blokade računa
Tržište je uvijek turbulentno i svakodnevno poslovanje može dovesti do poteškoća pa i blokade
računa poduzetnika. Koji su bili koraci zakonodavca i koja su ograničenja stavljena pred osobe koje
se suočavaju s takvom situacijom, autorica obrađuje u ovome članku. -
2023ČlanciListopadRačunovodstvo i financijeTrgovačko pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Porezni nadzor kao dio poreznopravnog odnosa
U prošlom broju našeg časopisa pisano je o normativnom okviru poreznog nadzora. Ovim člankom
nastavlja se prikaz iste teme, ali s aspekta praktične primjene tog nadzora, sve sa svrhom da se
materija poreznog nadzora prije svega približi poreznim obveznicima kako bi isti što lakše prošli
kroz proces u kojemu porezna tijela provode postupak radi provjere utvrđivanja činjenica bitnih za
oporezivanje poreznih obveznika. -
2023ČlanciRačunovodstvo i financijeRujanTrgovačko pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Porezni nadzor – zakonsko uređenje
Porezna uprava kao upravna organizacija u sastavu Ministarstva financija zadužena je za primjenu
i nadzor primjene poreznih propisa i propisa o prikupljanju doprinosa. Jedna od najvažnijih zadaća
Porezne uprave je naplata poreza, doprinosa i drugih javnih davanja kojima se financiraju zajedničke
potrebe svih građana Republike Hrvatske. Ustav Republike Hrvatske nas obvezuje na sudjelovanje u
podmirenju javnih troškova u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima, a porezni sustav treba
se temeljiti na načelima jednakosti i pravednosti. Svi građani Republike Hrvatske dužni su ispunjavati
svoje zakonom propisane obveze. U sklopu svojih redovitih nadzornih aktivnosti ovlaštene osobe
za obavljanje poreznog nadzora od strane poreznih tijela provode porezni nadzor nad poreznim
obveznicima. Cilj poreznog nadzora je sprječavanje različitih poreznih prijevara i utaja, kao i zaštita
državnog proračuna i poreznih obveznika koji uredno ispunjavaju propisane porezne obveze. -
2023ČlanciRačunovodstvo i financijeSrpanjTrgovačko pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Internet trgovina
Nove tehnologije imaju nemalu ulogu u osvajanju tržišta i stvaranju konkurentske klime. Internet
kupovina iz udobnosti vlastitog doma potrošačima nosi brojne pogodnosti. Naš zakonodavac
pokušava stvoriti što bolji zakonski okvir, što je u okolnostima brzog razvoja tehnologije ozbiljan
zadatak.
Djelatnost je visokoregulirana kroz Direktive i naše propise, nastoje se zaštititi potrošači, ali i olakšati
poslovanje trgovcima. -
2023ČlanciRačunovodstvo i financijeSrpanjTrgovačko pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Izmjene Zakona o trgovini i ograničenje rada nedjeljom
Ograničenje rada nedjeljom se u našoj državnopravnoj tradiciji pokušalo riješiti u više navrata. Prema
novom zakonskom rješenju radno vrijeme trgovina, prodajnih objekata uređuje se na način da su
trgovine zatvorene nedjeljom i u dane blagdana. Trgovac može samostalno 16 nedjelja u godini
odrediti kao radne, s time da se trajanju radnog vremena prodajnih objekata od 90 sati tjedno, dodaje
15 sati koje raspoređuje od ponedjeljka do nedjelje, što čini 105 radnih sati tjedno od ponedjeljka do
petka. -
2023ČlanciLipanjRačunovodstvo i financijeTrgovačko pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Profesionalne djelatnosti kao obveznici provedbe Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma
Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 109/17., 39/19. i 151/22.,
dalje u tekstu: Zakon), ustanovljen je veliki broj obveznika koji su dužni provoditi mjere, radnje i
postupke za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma.
Radi se o pravnim i fizičkim osobama koje su taksativno navedene u čl. 9. Zakona, a to su prije
svega kreditne institucije, HP – Hrvatska pošta d.d., društva za upravljanje investicijskim fondovima,
mirovinska društva, društva za osiguranje i dr. pa sve do pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju
profesionalne djelatnosti.
Među profesionalne djelatnosti spadaju revizori, porezni savjetnici, odvjetnici, javni bilježnici i vanjski
računovođe.
Nakon zadnje novele Zakona (Nar. nov., br. 151/22.), koja se primjenjuje od 1. siječnja 2023. godine,
neke novine odnose se na obveze vanjskih računovođa, koje ranije nisu postojale. -
2023ČlanciRačunovodstvo i financijeTravanjTrgovačko pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Provođenje mjere dubinske analize nakon izmjena Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma
Izmjene Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma objavljene u Nar. nov., br.
151/22., posljedica su nužne izmjene vezane uz uvođenje eura kao službene valute u Republici
Hrvatskoj, ali i ispunjenja preventivnih mjera iz Akcijskog plana za jačanje učinkovitosti hrvatskog
sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 56/22. Izmjenama Zakona
usklađena je valuta, ali i propisivanjem dodatnih obveza obveznika i preciziranjem određenih detalja
vezanih uz prikupljanje podataka obveznika. Prilikom uspostavljanja poslovnog odnosa, prilikom
provođenja transakcije i u okviru mjera stalnog praćenja poslovnog odnosa, obveznici provođenja
mjera, radnji i postupaka iz Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma (Nar. nov.,
br. 108/17., 39/19. i 151/22.), dužni su provesti mjere dubinske analize i utvrditi političku izloženost
stranke. O postupku provođenja mjera dubinske analize i utvrđivanja političke izloženosti stranke
autor dalje na primjeru za računovođe obrađuje u članku. -
2023ČlanciOžujakRačunovodstvo i financijeTrgovačko pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Zadnje izmjene Zakona o trgovačkim društvima
U Nar. nov., br. 18/23. od 15. 2. 2023. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim
društvima. Zakon je stupio na snagu prvog dana od dana objave u Narodnim novinama, dakle 16. 2.
2023.
Od donošenja Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93.), ovo je već šesnaesta izmjena i
dopuna tog Zakona.
Zadnje izmjene Zakona o trgovačkim društvima sastoje se u tome da su propisana neka ograničenja
za osobe koje su pravomoćno osuđene za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo
pranja novca dok traju pravne posljedice osude, kao i za osobe kojima su uvedene međunarodne
mjere ograničavanja raspolaganja imovinom.
Osobe kojima su uvedena naprijed navedena ograničenja su: prokuristi, članovi javnog trgovačkog
društva, članovi tajnog društva, osnivači dioničkog društva, upisnici dionica, osobe kojima bi se
dionice trebale rasporediti, članovi uprave dioničkog društva, članovi nadzornog odbora dioničkog
društva, članovi upravnog odbora dioničkog društva i izvršni direktor, osnivači društva s ograničenom
odgovornošću, članovi društva s ograničenom odgovornošću, članovi uprave društva s ograničenom
odgovornošću i članovi uprave gospodarskog interesnog udruženja.
Druga značajna novina je da kod društava s ograničenom odgovornošću više nije propisan rok od tri
godine za usklađivanje temeljnog kapitala i pojedinih dijelova toga kapitala koji se odnosi na pojedine
poslovne udjele, tako da obveza usklađivanja više nije ograničena rokom. Sada se usklađivanje mora
provesti prilikom prve promjene izjave o osnivanju odnosno društvenog ugovora, statusne promjene
društva ili promjene nekog od poslovnih udjela u društvu.
Obveza usklađivanja nije ograničena rokom ni za društveni ugovor komanditnog društva, ali se to
mora provesti prilikom prve promjene društvenog ugovora. -
2023ČlanciRačunovodstvo i financijeSiječanjTrgovačko pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Izmjene i dopune Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma
U Nar. nov., br. 151 od 22. 12. 2022. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sprječavanju
pranja novca i financiranja terorizma. Zakon stupa na snagu 1. siječnja 2023.
Ovo je druga novela tog Zakona. Zakon je donijet i objavljen u Nar. nov., br. 108/17., a počeo se
primjenjivati 1. siječnja 2018. Prva novela uslijedila je u travnju 2019. (Nar. nov., br. 39/19.), kada je
u pravni poredak Republike Hrvatske prenesena Direktiva (EU) 2018/843 Europskoga parlamenta i
Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprječavanju korištenja financijskog
sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni Direktive 2009/138 i 2013/36/EU
(tekst značajan za EGP) (SL L 156, 19. 6. 2018.).
Ovom drugom novelom se nastoje ispuniti preventivne mjere iz Akcijskog plana za jačanje učinkovitosti
hrvatskog sustava sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 56/22.) te Zakon
uskladiti s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.