blagajna

Kontrola podmirenja obveza, ali i veća transparentnost u načinu vođenja poslovanja, razlog su zašto
društva sve manje u praksi koriste gotovinsko plaćanje. Pa iako se udio takve vrste plaćanja u ukupnim
plaćanjima kontinuirano smanjuje i dalje određeni broj društava koristi navedeni vid namirenja
obveza u svakodnevnom poslovanju. Gledajući strukturu takvih plaćanja, u pravilu se radi o polozima
utrška i podmirenju obveza prilikom zatvaranja manjih iznosa. Iz tog razloga u daljnjem tekstu bit će
pojašnjeni zakonski propisi, obrađena regulativa i postupanja pri plaćanju gotovim novcem te će se
prezentirati primjeri provođenja blagajničkog poslovanja u svojstvu platitelja i primatelja gotovog
novca.

Kontrola podmirenja obveza, ali i veća transparentnost u načinu vođenja poslovanja, razlog su zašto
društva sve manje u praksi koriste gotovinsko plaćanje. Pa iako se udio takve vrste plaćanja u ukupnim
plaćanjima kontinuirano smanjuje i dalje određeni broj društava koristi navedeni vid namirenja
obveza u svakodnevnom poslovanju. Gledajući strukturu takvih plaćanja, u pravilu se radi o polozima
utrška i podmirenju obveza prilikom zatvaranja manjih iznosa. Iz tog razloga u daljnjem tekstu bit će
pojašnjeni zakonski propisi, obrađena regulativa i postupanja pri plaćanju gotovim novcem te će se
prezentirati primjeri provođenja blagajničkog poslovanja u svojstvu platitelja i primatelja gotovog
novca.

Blagajnički maksimum propisan je Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom odnosno Pravilnikom
o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Obveznik fiskalizacije dužan je internim aktom odrediti visinu
blagajničkog maksimuma. Uvođenje eura nema utjecaja na doneseni interni akt. Blagajnički
maksimum izražen u internom aktu u kunama vrijedi i nakon uvođenja eura, samo što se temeljem
Zakona o uvođenju eura iznosi u kunama preračunavaju u euro primjenom fiksnog tečaja konverzije.
Međutim, kako je u prvih 14 dana 2023. omogućen dvojni optjecaj, prilagođena je i visina blagajničkog
maksimuma za to razdoblje.