Prof. dr. sc. Boris Tušek

Nakon inicijalne najave, dana 1. ožujka 2023. godine, kao rezultat svih prethodnih faza sveobuhvatnog
i višegodišnjeg projekta evolucije standarda interne revizije, globalni Institut internih revizora, a
na prijedlog Međunarodnog odbora za standarde interne revizije (engl. The International Internal
Audit Standards Board – IIASB), objavio je prijedlog nacrta Globalnih standarda interne revizijeTM
(engl. Global Internal Audit StandardsTM) za potrebe javnog savjetovanja i rasprave. Stoga je sada
trenutak da praktičari interne revizije, kao i druge zainteresirane interesno-utjecajne skupine, na
svjetskoj razini, uključujući naravno i Republiku Hrvatsku, aktivno sudjeluju u procesu javne rasprave
i daju svoja mišljenja, komentare, sugestije i primjedbe na predloženi nacrt Globalnih standarda
interne revizije. Kako bi im se to olakšalo, autori u ovome radu sažeto i sistematizirano daju pregled
prijedloga nacrta strukture i sadržaja Globalnih standarda interne revizije, kao i uspoređuju osnovne
elemente te prikazuju ključne razlike između strukture i sadržaja postojećeg Međunarodnog okvira
profesionalnog djelovanja interne revizije (engl. The International Professional Practices Framework
– IPPF) u odnosu na prijedlog novog Međunarodnog okvira profesionalnog djelovanja.

Uslijed disruptivnih uvjeta poslovanja poduzeća u proteklih nekoliko godina, došlo je do nužnosti revizije
postojećeg i donošenja novog Međunarodnog okvira profesionalnog djelovanja interne revizije zbog
toga što postojeće smjernice više nisu ispunjavale potrebe i zahtjeve same profesije interne revizije
i ključnih interesno-utjecajnih skupina. Međunarodni odbor za standarde interne revizije (engl. The
International Internal Audit Standards Board – IIASB) je stoga u 2020. godini započeo sveobuhvatni,
višegodišnji projekt evolucije Međunarodnog okvira profesionalnog djelovanja interne revizije čiji
glavni cilj jest osigurati jednostavnije, jasnije i izravnije smjernice profesionalnog djelovanja interne
revizije koje su prilagođene suvremenom dobu i uvažavaju disruptivne trendove.
Autori u radu prikazuju ključna obilježja i specifičnosti okvira donošenja standarda interne revizije
u javnom interesu, nakon čega se fokusiraju na kronologiju i faze postojećeg projekta evolucije
Međunarodnog okvira profesionalnog djelovanja interne revizije. Uz to, analiziraju i prikazuju
ključne promjene postojećih Međunarodnih standarda za profesionalno obavljanje interne revizije
i postojećeg Međunarodnog okvira profesionalnog djelovanja interne revizije koje su nastale
oblikovanjem Globalnih standarda interne revizije (engl. Global Internal Audit StandardsTM) i Smjernica
(engl. Guidance). Određene faze projekta evolucije Međunarodnog okvira profesionalnog djelovanja
interne revizije su završene, pri čemu od 1. ožujka 2023. godine započinje jedna od važnijih faza
projekta, a to je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću tijekom koje sve zainteresirane interesnoutjecajne skupine mogu dati svoje komentare na nacrt predloženih novih Standarda i novog Okvira.
Javno savjetovanje će trajati 90 dana, dakle, sve do 30. svibnja 2023. godine. Nakon toga će uslijediti
analiza i uvažavanje komentara, izmjene nacrta te finalizacija konačne verzije novih Standarda i
cjelokupnog novog Okvira, za koji se planira da će se objaviti u četvrtom kvartalu 2023. godine, a
onda formalno stupiti na snagu 12 mjeseci nakon datuma objave, dakle, okvirno u četvrtom kvartalu
2024. godine.

Digitalna ekonomija, sa svojim osnovnim pokretačkim resursima, digitalnim tehnologijama, iz temelja
sinergijski i integrirano transformira cjelokupne poslovne modele poduzeća, kao i povezane potporne
poslovne procese i aktivnosti, uključujući i sustave interne kontrole. Trendove digitalne transformacije
i digitalizacije poslovanja, koji su zastupljeni već nekoliko godina, dodatno je aktualizirala pandemija
respiratorne bolesti COVID-19. Da bi poduzeća opstala, njihovo poslovanje bilo i ostalo konkurentno
i uspješno, neophodno je sustav interne kontrole prilagođavati i transformirati usporedno s
promjenama u načinima i konceptima poslovanja poduzeća, kako bi pridonosio ostvarivanju svoje
svrhe postojanja u poduzećima, kao i bio učinkovit i djelotvoran. Pritom je važno da sve tri ‘linije
obrane’, sukladno konceptu „Modela tri linije“ globalnog Instituta internih revizora, ispune svoje uloge,
ovlasti i odgovornosti u cjelokupnom sustavu. Navedeno je moguće ostvariti praćenjem postojećih
trendova na svjetskoj razini te implementacijom odgovarajućih preporuka za unaprjeđenje sustava
interne kontrole, stoga se u ovom radu daje kritički pregled rezultata istraživanja postojećeg stanja
transformacije sustava interne kontrole u poduzećima koje su proveli globalno Udruženje ovlaštenih
računovođa, globalni Institut internih revizora i globalni Institut upravljačkih računovođa tijekom
2022. godine na svjetskoj razini.

U ovom se članku obrađuju relevantni metodološki aspekti interne revizije koje treba uzeti u obzir
prilikom planiranja interne revizije za 2023. godinu s posebnim osvrtom na aktualne Međunarodne
standarde za profesionalno obavljanje interne revizije, povezane smjernice i najbolje prakse.

U dobu velikih podataka, gotovo da više i nema dijela poslovanja poduzeća koji se ne odvija u
realnom vremenu, stoga se i od funkcije interne revizije očekuje da pruža svoje uvjerenje u što je
više moguće realnijem vremenu, kako bi upravljačke strukture mogle donositi pravodobne poslovne
odluke u cilju povećanja uspješnosti poslovanja poduzeća u suvremenim disruptivnim uvjetima.
Funkcijama interne revizije, pružanje uvjerenja u realnom vremenu odnosno, drugim riječima,
pružanje kontinuiranog uvjerenja, omogućava upravo koncept kontinuirane revizije. Globalni Institut
internih revizora (engl. The Institute of Internal Auditors Global) je još u ožujku 2015. godine objavio
Dodatnu smjernicu, Globalni vodič za reviziju tehnologije, pod naslovom „Kontinuirano revidiranje:
Koordinacija kontinuiranog revidiranja i monitoringa radi pružanja kontinuiranog uvjerenja“,
koji čini dio Preporučenih smjernica Međunarodnog okvira profesionalnog djelovanja. Autori u
radu, stoga, upravo uvažavajući važnost i nužnost djelovanja suvremene funkcije interne revizije
u realnom vremenu, detaljno prikazuju ključne smjernice Globalnog vodiča za reviziju tehnologije
koji sistematizirano opisuje pojam, obilježja i specifičnosti kontinuirane interne revizije, kao i odnos
kontinuirane revizije i kontinuiranog monitoringa te rezultat kontinuirane interne revizije koji može
biti pružanje osnovnog ili optimiziranog kontinuiranog uvjerenja.

Posljednjih godina aktivnosti Međunarodnog odbora za standarde revidiranja i izražavanja uvjerenja,
pored revizije postojećih MRevS-ova, usmjerene su razvoju samostalnog revizijskog standarda koji bi
se primjenjivao u revizijama financijskih izvještaja manje složenih subjekata. U ovom članku dan je
pregled Memoranduma obrazloženja uz nacrt Međunarodnog revizijskog standarda za manje složene
subjekte (MRevS za MSS), a koji uključuje razradu početne ideje razvoja novog Standarda, objekt i
predmet revizije manje složenih subjekata, kao i strukturu i sadržaj nacrta Standarda.

U kriznim vremenima i uvjetima recentnih ekonomskih poremećaja, globalno i lokalno, javlja se
izloženost poduzeća brojnim poznatim i nepoznatim rizicima. Kada je riječ o recentnoj inflaciji koja je
u određenoj mjeri posljedica pandemije COVID-19, a u najvećoj mjeri rezultat brojnih sankcija Ruskoj
Federaciji zbog njihove invazije na Ukrajinu te izazovima s kojima se u takvim okolnostima suočavaju
funkcije interne revizije, općenito i široko govoreći mogu se istaknuti neposredni rizici povezani s
nemogućnosti učinkovitog planiranja i predviđanja, upravljanjem rastućim troškovima i ostalim
rashodima poslovanja te nemogućnosti učinkovitog prilagođavanja cijena radi održavanja marže i
profitabilnosti poduzeća.

U članku su predočeni temeljni zahtjevi HSFI-a 5 i MRS-a 38 koji se odnose na početno priznavanje
i mjerenje te naknadno mjerenje dugotrajne nematerijalne imovine, kao i prestanak priznavanja
dugotrajne nematerijalne imovine. Uz to, dani su konkretni primjeri tipičnih poslovnih događaja
te njihov računovodstveni tretman, prema Rif-ovom kontnom planu, u računovodstvu dugotrajne
nematerijalne imovine.

U članku su predočeni temeljni zahtjevi HSFI-a 6 i MRS-a 16 koji se odnose na priznavanje te početno
i naknadno mjerenje dugotrajne materijalne imovine, kao i prestanak priznavanja dugotrajne
materijalne imovine. Uz to, dani su konkretni primjeri tipičnih poslovnih događaja te njihov
računovodstveni tretman, prema RIF-ovom kontnom planu, u računovodstvu nekretnina, postrojenja
i opreme.