Prosinac

Do 29. prosinca 2022. otvoren je natječaj „Ulaganja u navodnjavanje na poljoprivrednom
gospodarstvu“ koji provodi Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Natječaj se u potpunosti financira sredstvima Europske unije (EU-a) iz Instrumenta Europske
unije za oporavak i otpornost, a namijenjen je fizičkim i pravnim osobama upisanim u Upisnik
poljoprivrednika te proizvođačkim organizacijama. Ukupna vrijednost EU potpora alociranih za ovaj
natječaj iznosi 63.500.000,00 kuna (8.427.898,33 eura), dok se iznosi potpora za pojedinačne korisnike
kreću od minimalno 5.000 do maksimalno 100.000 eura. U ovom članku autorica je prezentirala
i obrazložila EU potpore za ulaganja u navodnjavanja na poljoprivrednim gospodarstvima.
Obrazloženi su iznosi potpora, uvjeti prihvatljivosti projekata te analiza prihvatljivih troškova
projekata.

Nagrade i naknade troškova za rad odvjetnika (Odvjetnička tarifa) uređene su Zakonom o odvjetništvu
(Nar. nov., br. 09/94. do 126/21.) i Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.
Tarifu utvrđuje i donosi Hrvatska odvjetnička komora uz suglasnost ministra nadležnog za poslove
pravosuđa. Ministar će kod davanja suglasnosti voditi računa o zaštiti socijalnih i gospodarskih
interesa te jednakosti u položaju primatelja i davatelja usluga s obzirom na njihovu nejednakost u
stručnom znanju kojim raspolažu.
U Narodnim novinama br. 126 od 28. 10. 2022. objavljena je Izmjena Tarife o nagradama i naknadi
troškova za rad odvjetnika. Izmjenu Tarife donio je uz suglasnost ministra pravosuđa i uprave RH
Upravni odbor Hrvatske odvjetničke komore na sjednici održanoj 24. listopada 2022. godine.
Izmjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika, odvjetničke usluge poskupjele su
za 50 %, jer je vrijednost boda povećana s 10,00 na 15,00 kuna. Izmjena tarife stupila je na snagu 5.
studenoga 2022. godine.

Kako ulazimo u hladnije doba godine izazovi koronakrize se aktualiziraju, nasreću ne toliko izraženo
kao prijašnjih par godina. Naravno, tu su i drugi razlozi korištenja zakonske mogućnosti poštede od
rada zbog privremene nesposobnosti za rad.
Tržište rada se susreće i s dodatnim izazovom, nedostaje radnika gotovo svih profila stoga je
poslodavcu vrlo teško u kratkom vremenu pronaći adekvatnu zamjenu za zaposlenika koji je odsutan.
Pred poslodavcima je nimalo jednostavan zadatak, organizirati rad u danim okolnostima.
Što kaže zakon, koje su obveze radnika, a koje poslodavca?

Očinski dopust i plaćeni dopust dva su različita pojma uređena u okviru dvaju različitih zakona.
Očinski dopust je najnovijim izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama
postao sastavni dio rodiljnih i roditeljskih potpora koje se isplaćuju na teret Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje odnosno državnog proračuna. Za razliku od očinskog dopusta, plaćeni dopust
institut je radnog prava za čije korištenje se naknada plaće isplaćuje na teret poslodavca. U ovom
članku autorica obrađuje osnovne razlike između očinskog dopusta i plaćenog dopusta te obveze koje
temeljem istih proizlaze za poslodavce.

Politike, kontrole i postupci za smanjenje i učinkovito upravljanje rizikom od pranja novca i financiranja
terorizma (dalje u tekstu: PKP) su akt koji se nekada zvao opći ili interni akt, tako da PKP trebaju imati
svi obveznici koji primjenjuju Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov.,
br. 108/17. i 39/19., dalje u tekstu ZSPNFT).
U ovom članku navodimo sadržaj PKP koji mogu kao pomoć u izradi svojih akata koristiti svi obveznici
kojima je Financijski inspektorat po čl. 81. st. 1. toč. 2. ZSPNFT određen kao nadzorno tijelo.
U članku će se uz kunske iznose navoditi i novi iznosi u eurima koji bi se trebali primjenjivati nakon 1.
1. 2023. godine.

Nakon stupanja na snagu novog Zakona o zaštiti potrošača i popratnih pravilnika ove godine
provodimo sezonska sniženja prema promijenjenim pravilima. Bez obzira što se mijenjalo više propisa,
promjene nisu korjenite, no ipak ne i zanemarive.
Uz izazov novih propisa, u ovogodišnjem provođenju sezonskih sniženja imamo i izazov dvojnog
iskazivanja cijena koje je uvjetovano posljednjom fazom postupka zamjene nacionalne valute eurom.

Obrtnici i ostale fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti obvezno na kraju
svake poslovne godine popisuju imovinu i obveze te utvrđuju inventurne razlike uspoređivanjem
podataka dobivenih popisom sa stanjem iskazanim u poslovnim knjigama i evidencijama.
Razlike utvrđene godišnjim popisom iskazuju se kao višak ili manjak imovine, a porezni obveznici,
ovisno o razlogu zbog kojega su nastale, trebaju utvrditi podliježu li obvezi obračunavanja poreza na
dodanu vrijednost i poreza na dohodak.

Osim utvrđivanja poreza na dohodak prema poslovnim knjigama, a uz zadovoljenje propisanih uvjeta,
porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost obrta te poljoprivrede i šumarstva, mogu
izabrati paušalno plaćanje poreza. Kod paušalnog plaćanja poreza, konačna porezna obveza utvrđuje
se prema ostvarenom prometu iskazanom na Obrascu PO-SD, a u slučaju zajedničkog obavljanja
djelatnosti na Obrascu PO-SD-Z, koji se za 2022. godinu trebaju dostaviti nadležnoj ispostavi Porezne
uprave najkasnije do 15. siječnja 2023. godine.
Neovisno od toga što je od 1. siječnja 2023. godine euro službena valuta u RH, navedeni se Obrasci
popunjavaju u kunama. Međutim, utvrđena razlika za uplatu po Obrascu PO-SD u razdoblju dvojnog
optjecaja, može se platiti u kunama i eurima, a od 15. siječnja 2023. godine (na zadnji dan podnošenja
prijave) i dalje, samo u eurima.
Utvrđeni godišnji paušalni porez na dohodak prema Obrascu PO-SD je konačan, radi čega fizička
osoba po toj osnovi ne može podnijeti godišnju poreznu prijavu.

Zakonom o radu uređena je mogućnost prijeboja potraživanja koje poslodavac ima prema radniku
uskratom plaće, naknade plaće ili nekog njezinog dijela. Za dopustivost prijeboja nije dovoljna samo
odluka odnosno izjava poslodavca, već moraju biti ispunjeni i ostali uvjeti koje propisuje Zakon o radu,
kao i Zakon o obveznim odnosima. Najčešće se kao spornima pojavljuje pitanje suglasnosti radnika te
dopustivost prijeboja na ostalim isplatama koje poslodavac isplaćuje radniku, a koji nemaju obilježja
plaće (npr. uskrata božićnice, dnevnice, naknade troška prijevoza na posao i s posla i dr.) o čemu više
pročitajte u tekstu koji slijedi.

Obračun javnih davanja i isplata plaće za prosinac 2022. koja će se isplaćivati u siječnju 2023.,
provodit će se u eurima. Ostali primici koji se odnose na 2022. ili ranije godine, od 1. siječnja 2023. će
se isplaćivati u eurima i javna davanja prema tim primicima obračunavati u eurima.
Najviša mjesečna osnovica za 2022. godinu iznosi 57.222,00 kn odnosno pri isplati plaće za prosinac
2022. koja se isplaćuje u siječnju 2023. iznosi 7.594,66 eura i primjenjuje se za oba mirovinska doprinosa:
doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti i doprinosa za mirovinsko osiguranje
individualne kapitalizirane štednje. Doprinos za mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane
štednje obračunava se do najviše mjesečne osnovice pri isplati mjesečne plaće osiguraniku za kojega
je već plaćen doprinos za mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti na najvišu godišnju osnovicu
propisanu za određenu kalendarsku godinu.
Najviša godišnja osnovica za obračun i plaćanje doprinosa za mirovinsko osiguranje generacijske
solidarnosti za 2022. godinu iznosi 686.664,00 kn, a ako se primjenjuje u 2023. godini ili kasnije za
primitke koji se odnose na 2022. godinu, iznosi 91.135,92 eura.