Veljača

RIF-ove obavijesti

Narodne novine / novi propisi Veljača. 2023.

Do 28. veljače odnosno 20. ožujka otvoren je prvi poziv na dostavu projektnih prijedloga iz Programa
europske teritorijalne suradnje „Interreg VI-A Italija – Hrvatska 2021-2027“. Prvi rok se odnosi
na prijavu „malih“, a drugi na prijavu „standardnih“ projekata. Programom je obuhvaćeno osam
hrvatskih županija i dvadeset i pet talijanskih pokrajina, a u projektima, u obveznim partnerstvima,
mogu sudjelovati javne i privatne organizacije i poduzeća. Ukupna alokacija bespovratnih sredstava
za ovaj poziv iz Europskog fonda za regionalni razvoj iznosi 80 milijuna eura.

Tekst Zakona o radu koji je vrijedio do 1. siječnja 2023. godine (Nar. nov., br. 93/14., 127/17. i 98/19.),
definirao je samo obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada, kada se poslovi
obavljaju kod kuće radnika i u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Nar. nov., br. 151/22. od 22. 12. 2022., koji je
stupio na snagu 1. siječnja 2023. (osim članaka 55. i 56.) detaljnije su propisani načini obavljanja rada
na izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu.
Novom regulativom rada na izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu definirani su pojmovi rada na
izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu, uređen je sadržaj ugovora o radu na takvim poslovima,
obveze i prava poslodavca prema radnicima koji rade na tim poslovima, ali i obveze i prava tih radnika.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Nar. nov., br. 151/22.), dodatan rad uređen je u
novim člancima 18.a, 18.b i 18.c, dok je u ranijoj verziji Zakona o radu takav rad bio normiran u stavku
3. članka 61. koji članak je inače uređivao pitanja punog radnog vremena.
Prema ranijoj verziji, puno radno vrijeme radnika nije moglo biti duže od 40 sati tjedno, ali je takav
radnik mogao sklopiti ugovor o radu s drugim poslodavcem u najdužem trajanju do 8 sati tjedno
odnosno do 180 sati godišnje, samo ako je poslodavac s kojim radnik već ima prethodno sklopljen
ugovor o radu, radniku za takav rad dao pisanu suglasnost.
Novom regulativom detaljnije je uređen dodatan rad radnika tako da mu za zaposlenje kod drugog
poslodavca više nije potrebna pisana suglasnost matičnog poslodavca, a ne postoji ni ograničenje od
180 sati godišnje.

Radni odnos se zasniva sklapanjem ugovora o radu koji može biti sklopljen na određeno i neodređeno
vrijeme. Iako je slovom Zakona ugovor o radu na neodređeno vrijeme pravilo, praksa je ugovor o radu
na određeno vrijeme učinila mnogo češćim ugovorom koji radnici i poslodavci sklapaju.
Kako zakonodavac dugi niz godina nastoji izmjenama propisa demotivirati poslodavce da sklapaju
ugovore o radu na određeno vrijeme, bit će zanimljivo pratiti primjenu posljednje izmjene i dopune
Zakona o radu.

Radno vrijeme i obvezni odmori mobilnih radnika uređeni su posebnim lex specialis zakonom. Najnovijim
izmjenama i dopunama predmetnog zakona posebno se uređuje i pitanje upućivanja mobilnih radnika
odnosno vozača u okviru transnacionalnog pružanja usluga. U nastavku teksta pročitajte koje su
posebnosti početkom ove godine propisane za vozače prilikom obavljanja prijevoza robe ili putnika
unutar više država članica ili trećih zemalja, kao i ostale novine Zakona o mobilnim radnicima.

Cilj rada je dati odgovore na pitanja o potencijalnoj primjeni sekuritizacije u rješavanju loših plasmana
banaka. U uvodnom dijelu daje se prikaz općeg okvira sekuritizacije i njezine regulacije i nalaza kako
su sekuritizacijska izdanja u SAD-u u vremenu krize ranjivija u odnosu na europska, ali su i sklona
bržem oporavku u poslijekriznom razdoblju. Banke su nakon krize posljedično naslijedile značajne
iznose izloženosti problematičnim kreditima u čije se rješavanje ponegdje uključila i država, uz ostale
mogućnosti, izdavanjem jamstva kako bi ih svela na minimalnu i prihvatljivu razinu. Posljedično u
radu se zaključuje kako su inovacije na području sekuritizacije česte i raznolike, no bez konkretnih
značajnijih primjena i rezultata.

Udruženje obrtnika, područne obrtničke komore i Hrvatska obrtnička komora čine jedinstven sustav
organiziranosti obrta. Članstvo u Hrvatskoj obrtničkoj komori je obvezno, čime se osigurava siguran
priljev sredstava za obavljanje zakonske i statutarne dužnosti. Promjene u naplati i visini u odnosu
na prethodnu godinu nije bilo.

Uz ispunjavanje uvjeta utvrđenih odredbama Zakona o porezu na dohodak i odredbama posebnih
propisa, obrtnici, osobe koje obavljaju djelatnost slobodnog zanimanja i poljoprivrednici mogu
pri utvrđivanju godišnje obveze poreza na dohodak od samostalne djelatnosti koristiti pravo na
priznavanje propisanih poreznih olakšica, oslobođenja i poticaja.
Porezni obveznici koji su koristili propisana prava na umanjenje godišnje porezne obveze, obvezno uz
godišnju prijavu poreza na dohodak prilažu izračun korištene olakšice odnosno poticaja.