Prema odredbama Zakona o socijalnoj skrbi (Nar. nov., br. 18/22., 46/22. i 119/22.), dom socijalne
skrbi javna je ustanova koja se osniva za pružanje šireg spektra socijalnih usluga među kojima su
najvažnije: pomoć u kući, boravak, organizirano stanovanje i/ili smještaj.
Dom socijalne skrbi može se osnovati kao: centar za odgoj i obrazovanje, centar za rehabilitaciju,
centar za pružanje usluga u zajednici, dom za odrasle osobe i dom za starije osobe.
Osnivač doma socijalne skrbi može biti: Republika Hrvatska, jedinica lokalne i područne (regionalne)
samouprave odnosno Grad Zagreb, vjerska zajednica, trgovačko društvo, udruga i druga domaća i
strana pravna ili fizička osoba.
Dom socijalne skrbi ima ravnatelja čiji se djelokrug, ovlaštenja i odgovornost utvrđuju statutom.
Ravnatelja doma socijalne skrbi kojem je osnivač ili suosnivač Republika Hrvatska, na temelju javnog
natječaja, imenuje upravno vijeće doma, uz prethodnu suglasnost ministra. Mandat ravnatelja traje
četiri godine, a ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja.
Prilikom imenovanja ravnatelja doma socijalne skrbi se osim odredbi Zakona o socijalnoj skrbi
primjenjuju i odredbe Zakona o ustanovama (Nar. nov., br. 76/93. do 151/22.) te odredbe još nekih
drugih zakona.
mr. Darko Terek
-
-
2023ČlanciLipanjRačunovodstvo i financijeTrgovačko pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Profesionalne djelatnosti kao obveznici provedbe Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma
Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma (Nar. nov., br. 109/17., 39/19. i 151/22.,
dalje u tekstu: Zakon), ustanovljen je veliki broj obveznika koji su dužni provoditi mjere, radnje i
postupke za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma.
Radi se o pravnim i fizičkim osobama koje su taksativno navedene u čl. 9. Zakona, a to su prije
svega kreditne institucije, HP – Hrvatska pošta d.d., društva za upravljanje investicijskim fondovima,
mirovinska društva, društva za osiguranje i dr. pa sve do pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju
profesionalne djelatnosti.
Među profesionalne djelatnosti spadaju revizori, porezni savjetnici, odvjetnici, javni bilježnici i vanjski
računovođe.
Nakon zadnje novele Zakona (Nar. nov., br. 151/22.), koja se primjenjuje od 1. siječnja 2023. godine,
neke novine odnose se na obveze vanjskih računovođa, koje ranije nisu postojale. -
2023ČlanciLipanjRiznicaZakonodavstvo i pravna praksa
Primjeri za praktičnu provedbu Zakona o pravu na pristup informacijama
Zakonom o pravu na pristup informacijama (Nar. nov., br. 25/13., 85/15. i 69/22.), osigurava se korisniku
pravo na pristup informacijama. Korisnik toga prava može biti svaka domaća ili strana fizička i pravna
osoba, a korisnik ima pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti.
Zakonom su propisane i iznimke pa se Zakon ne primjenjuje na stranke u sudskim, upravnim i drugim
na zakonu utemeljenim postupcima, ne primjenjuje se na informacije za koje postoji obveza čuvanja
tajnosti, sukladno zakonu koji uređuje sigurnosno-obavještajni sustav Republike Hrvatske, kao niti
na informacije koje predstavljaju klasificirane informacije čiji su vlasnici međunarodne organizacije
ili druge države te klasificirane informacije tijela javne vlasti koje nastaju ili se razmjenjuju u okviru
suradnje s međunarodnim organizacijama ili drugim državama.
Cilj Zakona je omogućiti i osigurati ostvarivanje Ustavom Republike Hrvatske zajamčenog prava na
pristup informacijama, kao i na ponovnu uporabu informacija fizičkim i pravnim osobama putem
otvorenosti i javnosti djelovanja tijela javne vlasti.
U članku se daju primjeri za praktičnu provedbu Zakona i to: što sadrži i kako se podnosi zahtjev
nadležnom tijelu, kako se radi test razmjernosti i javnog interesa, kada se donosi rješenje kojim se
odlučuje o zahtjevu i drugo.
Navodi se i postupanje Povjerenika za informiranje u povodu žalbe protiv rješenja, kao i možebitni
daljnji postupak u vezi sa zahtjevom. Na kraju se citiraju i neka mišljenja Povjerenika za informiranje. -
2023ČlanciRačunovodstvo i financijeRadno pravoSvibanjZakonodavstvo i pravna praksa
Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora
Otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora je institut radnog prava uređen u čl. 123. Zakona o radu (Nar.
nov., 93/14., 127/17., 98/19. i 151/22.).
Svrha je ovog instituta da se radnika, bez obzira što mu se ugovor o radu otkazuje, ipak nastoji zadržati
u radnom odnosu, ali pod izmijenjenim uvjetima.
Radi se o slučaju kad se radniku otkazuje ugovor o radu, ali mu se istodobno nudi sklapanje drugog,
izmijenjenog ugovora o radu, kako bi se zadovoljile stanovite potrebe poslodavca, a radniku omogućio
nastavak rada.
Važno je naglasiti da poslovi koji se radniku nude putem izmijenjenog ugovora ne moraju odgovarati
njegovoj stručnosti i radnoj sposobnosti, ali ako kod radnika postoji profesionalna nesposobnost za
rad ili neposredna opasnost od nastanka invalidnosti, mogu mu se novim ugovorom ponuditi samo
poslovi za koje je sposoban.
U članku se daje prikaz zakonskih odredbi o otkazu s ponudom izmijenjenog ugovora, nekoliko
recentnih odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske na ovu temu, kao i ogledni primjer odluke o
otkazu ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora. -
2023ČlanciRačunovodstvo i financijeSvibanjZakonodavstvo i pravna praksa
Test razmjernosti i javnog interesa
Test razmjernosti i javnog interesa je pojam iz Zakona o pravu na pristup informacijama (Nar. nov.,
br. 25/13., 85/15. i 69/22.). Test razmjernosti i javnog interesa definira se kao procjena razmjernosti
između razloga za omogućavanje pristupa informaciji i razloga za ograničenje te omogućavanje
pristupa informaciji ako prevladava javni interes.
Kod provođenja testa razmjernosti i javnog interesa tijelo javne vlasti dužno je utvrditi može li se
pristup informaciji ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenih interesa iz članka 15. stavka 2., 3. i
4. Zakona o pravu na pristup informacijama1, bi li omogućavanjem pristupa traženoj informaciji u
svakom pojedinom slučaju taj interes bio ozbiljno povrijeđen te prevladava li potreba zaštite prava
na ograničenje ili javni interes. Ako prevladava javni interes u odnosu na štetu po zaštićene interese,
informacija će se učiniti dostupnom. -
2023ČlanciRačunovodstvo i financijeRadno pravoTravanjZakonodavstvo i pravna praksa
Sindikalni povjerenik i sindikalni predstavnik
Uloga i ovlaštenja sindikalnog povjerenika i sindikalnog predstavnika, što se zakonskog uređenja
tiče, uglavnom su propisani Zakonom o radu (Nar. nov., br. 93/14., 12/17., 98/19. i 151/22.). Neke
odredbe o sindikalnom povjereniku sadržava i Zakon o zaštiti na radu (Nar. nov., br. 71/14. do 96/18.).
Osnovna razlika između sindikalnog povjerenika i predstavnika je da je sindikalni povjerenik radnik
koji je u radnom odnosu kod poslodavca, a da sindikalni predstavnik to nije. -
2023ČlanciRačunovodstvo i financijeRadno pravoTravanjZakonodavstvo i pravna praksa
Zaštita dostojanstva radnika prema izmjenama i dopunama Zakona o radu
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Nar. nov., br. 151/22.) je u vezi sa zaštitom
dostojanstva radnika uveo neke novine koje se odnose na osobe koje su osim poslodavca ovlaštene
primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.
Nakon 1. siječnja 2023. godine, od kada se primjenjuju izmjene i dopune Zakona o radu, poslodavac
koji zapošljava najmanje 20 radnika dužan je, uz prethodnu pisanu suglasnost imenovati jednu osobu
koja će osim njega primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva radnika.
Ako poslodavac zapošljava više od 75 radnika, dužan je uz njihovu prethodnu pisanu suglasnost
imenovati dvije osobe različitog spola koje su osim njega ovlaštene primati i rješavati pritužbe vezane
za zaštitu dostojanstva radnika.
Novina je i da osobe koje su ovlaštene primati i rješavati pritužbe vezane za zaštitu dostojanstva
radnika sada mogu biti i osobe koje nisu u radnom odnosu kod poslodavca te da je poslodavac dužan
o imenovanju osoba u roku osam dana od imenovanja o imenovanju obavijestiti radnike. -
2023ČlanciOžujakRačunovodstvo i financijeRadno pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Usklađivanje pravilnika o radu s izmjenama Zakona o radu
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Nar. nov., br. 151/22.), u prijelaznim i završnim
odredbama obvezao je poslodavce da su dužni uskladiti pravilnike o radu s odredbama tog Zakona u
roku šest mjeseci od dana stupanja Zakona na snagu.
Budući da je Zakon stupio na snagu 1. siječnja 2023., rok u kojemu se pravilnici moraju uskladiti je
1. srpnja 2023. godine.
U članku se bavimo pitanjima trebaju li se raditi samo izmjene i dopune pravilnika o radu ili cjelovit
akt, pitanjima koja bi se u njemu trebala urediti, postupkom donošenja i objavom prije stupanja na
snagu. -
2023ČlanciOžujakRačunovodstvo i financijeTrgovačko pravoZakonodavstvo i pravna praksa
Zadnje izmjene Zakona o trgovačkim društvima
U Nar. nov., br. 18/23. od 15. 2. 2023. objavljen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim
društvima. Zakon je stupio na snagu prvog dana od dana objave u Narodnim novinama, dakle 16. 2.
2023.
Od donošenja Zakona o trgovačkim društvima (Nar. nov., br. 111/93.), ovo je već šesnaesta izmjena i
dopuna tog Zakona.
Zadnje izmjene Zakona o trgovačkim društvima sastoje se u tome da su propisana neka ograničenja
za osobe koje su pravomoćno osuđene za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo
pranja novca dok traju pravne posljedice osude, kao i za osobe kojima su uvedene međunarodne
mjere ograničavanja raspolaganja imovinom.
Osobe kojima su uvedena naprijed navedena ograničenja su: prokuristi, članovi javnog trgovačkog
društva, članovi tajnog društva, osnivači dioničkog društva, upisnici dionica, osobe kojima bi se
dionice trebale rasporediti, članovi uprave dioničkog društva, članovi nadzornog odbora dioničkog
društva, članovi upravnog odbora dioničkog društva i izvršni direktor, osnivači društva s ograničenom
odgovornošću, članovi društva s ograničenom odgovornošću, članovi uprave društva s ograničenom
odgovornošću i članovi uprave gospodarskog interesnog udruženja.
Druga značajna novina je da kod društava s ograničenom odgovornošću više nije propisan rok od tri
godine za usklađivanje temeljnog kapitala i pojedinih dijelova toga kapitala koji se odnosi na pojedine
poslovne udjele, tako da obveza usklađivanja više nije ograničena rokom. Sada se usklađivanje mora
provesti prilikom prve promjene izjave o osnivanju odnosno društvenog ugovora, statusne promjene
društva ili promjene nekog od poslovnih udjela u društvu.
Obveza usklađivanja nije ograničena rokom ni za društveni ugovor komanditnog društva, ali se to
mora provesti prilikom prve promjene društvenog ugovora. -
2023ČlanciRačunovodstvo i financijeRadno pravoVeljačaZakonodavstvo i pravna praksa
Rad na izdvojenom mjestu rada i rad na daljinu
Tekst Zakona o radu koji je vrijedio do 1. siječnja 2023. godine (Nar. nov., br. 93/14., 127/17. i 98/19.),
definirao je samo obvezni sadržaj pisanog ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada, kada se poslovi
obavljaju kod kuće radnika i u drugom prostoru koji nije prostor poslodavca.
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o radu (Nar. nov., br. 151/22. od 22. 12. 2022., koji je
stupio na snagu 1. siječnja 2023. (osim članaka 55. i 56.) detaljnije su propisani načini obavljanja rada
na izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu.
Novom regulativom rada na izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu definirani su pojmovi rada na
izdvojenom mjestu rada i rada na daljinu, uređen je sadržaj ugovora o radu na takvim poslovima,
obveze i prava poslodavca prema radnicima koji rade na tim poslovima, ali i obveze i prava tih radnika.