Bankarstvo i druge financijske institucije

Zakonom o potrošačkom kreditiranju propisano je kako kreditne institucije kod kredita s promjenjivom
kamatnom stopom moraju definirati parametar koji prate u kontekstu donošenja odluke o njezinoj
korekciji, a isti mora biti jasan i poznat potrošačima. Referentne kamatne stope koje se rabe za
promjenu ugovorenih parametara o kojima ovisi kretanje kamatne stope tijekom trajanja ugovornog
kreditno-potrošačkog odnosa ključne su za financijsku stabilnost te stoga imaju središnju ulogu na
financijskim tržištima jer ih pojedinci i organizacije u cijelom gospodarskom sustavu često primjenjuju
sve dok mogu osigurati nepristranu i nespornu vrijednost ugovora o potrošačkom kreditiranju. S
obzirom na gospodarsku važnost referentnih kamatnih stopa, bitno je osigurati njihovu pouzdanost
jasnim upravljačkim strukturama i transparentnim metodologijama.
Nacionalna referentna stopa ostala nakon uvođenja eura 1. siječnja 2023. godine jedna je od
značajnijih referentnih kamatnih stopa u Republici Hrvatskoj uz nužnu posljedicu zamjene kunskih
kredita ugovorenih uz promjenjivu kamatnu stopu vezanu uz kunski NRS odgovarajućim eurskim NRSom. Međutim i dalje je otvoreno pitanje koliko je iskorištena prigoda uvođenja eura za kvalitetniju
prilagodbu NRS-a jer zapravo u Hrvatskoj zbog nerazvijenosti domaćeg tržišta novca i dosadašnje
visoke “euriziranosti” financijskog sustava ne postoji “prava” referentna kamatna stopa, već je to
samo stopa kojom se iskazuje prosječni trošak financiranja banaka.

Cilj rada je dati odgovore na pitanja o potencijalnoj primjeni sekuritizacije u rješavanju loših plasmana
banaka. U uvodnom dijelu daje se prikaz općeg okvira sekuritizacije i njezine regulacije i nalaza kako
su sekuritizacijska izdanja u SAD-u u vremenu krize ranjivija u odnosu na europska, ali su i sklona
bržem oporavku u poslijekriznom razdoblju. Banke su nakon krize posljedično naslijedile značajne
iznose izloženosti problematičnim kreditima u čije se rješavanje ponegdje uključila i država, uz ostale
mogućnosti, izdavanjem jamstva kako bi ih svela na minimalnu i prihvatljivu razinu. Posljedično u
radu se zaključuje kako su inovacije na području sekuritizacije česte i raznolike, no bez konkretnih
značajnijih primjena i rezultata.

Zakonom o potrošačkom kreditiranju propisuje se kako kreditne institucije kod kredita s promjenjivom
kamatnom stopom moraju definirati parametar koji prate u kontekstu donošenja odluke o njezinoj korekciji,
a on mora biti jasan i poznat potrošačima. Referentne kamatne stope koje se rabe za promjenu ugovorenih
parametara o kojima ovisi kretanje kamatne stope tijekom trajanja ugovornog kreditno-potrošačkog odnosa
su korisne sve dok ih se smatra pouzdanima i nepristranima.
Poseban članak u Zakonu o uvođenju eura posvećen je samo NRS-u zbog njegove nacionalne specifičnosti.
Nacionalna referentna stopa ostaje jedna od značajnijih referentnih kamatnih stopa u Republici Hrvatskoj,
a čija prilagodba će biti nužna nakon uvođenja eura 1. siječnja 2023. godine. Uvođenje eura kao službene
valute u RH utjecat će na dio ugovora o kreditu kod kojih će biti potrebno prilagoditi kamatnu stopu. Ugovori
o kreditu koji su ugovoreni s promjenjivom kamatnom stopom nastavit će vrijediti uz zamjenu kunskih kredita
ugovorenih s promjenjivom kamatnom stopom vezanu uz kunski NRS odgovarajućim eurskim NRS-om te uz
obvezu zakonskog preciznog definiranja kako se potrošači ne bi našli u nepovoljnijem položaju, nego što bi
bili da nije došlo do uvođenja eura.