Ministarstvo financija je po prvi puta donijelo Uputu kojom se želi ujednačiti način provođenja
formalne i suštinske provjere sadržaja zaprimljenih Izjava o fiskalnoj odgovornosti, što uključuje i
izradu izvješća o provedenim provjerama. Više o Uputi koja se primjenjuje za zaprimljene Izjave za
2024. godinu, autori detaljnije pojašnjavaju u nastavku.
Prema Pravilniku o načinu i uvjetima otvaranja računa za provedbu specifičnih transakcija proračuna
i proračunskih korisnika, JLP(R)S trebaju izvještavati Ministarstvo financija o obuhvatu priljeva i
odljeva preko svojih jedinstvenih računa proračuna pa se za 2024. godinu izvješće treba dostaviti
do 1. ožujka 2025. Autorice u članku obrazlažu jedinstveni račun proračuna, sadržaj Upute o načinu
dostave o obuhvatu priljeva i odljeva preko jedinstvenog računa, strukturu podataka o obuhvatu
te se daje pregled rezultata prve analize podataka o obuhvatu priljeva i odljeva preko jedinstvenih
računa proračuna JLP(R)S koju je izradilo Ministarstvo financija.
Izjava o fiskalnoj odgovornosti za 2024. godinu daje se temeljem Zakona o fiskalnoj odgovornosti i
Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila.
Izjava i obrasci Izjave, a niti Upitnik o fiskalnoj odgovornosti nisu se mijenjali te ostaju isti kao i kod
sastavljanja Izjave za prethodnu godinu. U tekstu autor podsjeća na obvezu sastavljanja i predaje
Izjave o fiskalnoj odgovornosti za 2024. godinu.
Bolnička zdravstvena zaštita uključuje najsloženije oblike dijagnostike i liječenja te je troškovno
najznačajniji element zdravstvenog sustava na sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene
djelatnosti. Ista obuhvaća i specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu te provođenje posebnih
programa. Tako normativni okvir iz područja zdravstva propisuje način organizacije, vrstu
djelatnosti, cijene, kao i način financiranja bolničke zdravstvene zaštite. Za provođenje bolničke
zdravstvene zaštite Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (dalje u tekstu: Zavod) sklapa ugovore
sa subjektima u okviru mreže javno-zdravstvene službe, koji su zaduženi za njezinu provedbu. Cilj
ovoga članka je prikazati specifičnosti i način financiranja sekundarne i tercijarne zdravstvene
zaštite kroz djelatnosti bolničkih ustanova, kao i novine u financiranju koje se primjenjuju od
1. srpnja 2024. godine.
Primarna zdravstvena zaštita predstavlja prvi doticaj svakog pojedinca sa zdravstvenim sustavom
i prvi stup za zaštitu, prevenciju, liječenje i sprječavanje bolesti, stoga je njezinu važnost potrebno
promatrati ne samo kroz organizacijske, već i financijske aspekte djelovanja. Tako normativni okvir
iz područja zdravstva propisuje način organizacije, vrstu djelatnosti, cijene, kao i način financiranja
primarne zdravstvene zaštite. Za provođenje primarne zdravstvene zaštite Hrvatski zavod za
zdravstveno osiguranje (dalje u tekstu: Zavod) sklapa ugovore s javnim i privatnim subjektima u
okviru mreže javno-zdravstvene službe i koji su zaduženi za njezinu provedbu. Cilj ovoga članka je
prikazati specifičnosti i način financiranja primarne zdravstvene zaštite kroz djelatnosti, kao i novine
u financiranju koje se primjenjuju od 1. srpnja 2024. godine.
Decentralizirane funkcije su rashodi koji su posebnim zakonima za osnovno i srednje školstvo, socijalnu
skrb, zdravstvo i vatrogastvo preneseni na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
a financiraju se iz dodatnog udjela u porezu na dohodak i pomoći izravnanja za decentralizirane
funkcije. Vlada Republike Hrvatske za svaku proračunsku godinu na temelju Zakona o financiranju
jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave donosi normativne propise koji uređuju način
izračuna, planiranje i izvršenje decentraliziranih funkcija. Cilj ovoga članka je prikazati ulogu i značaj
decentraliziranih funkcija iz područja zdravstva, uzimajući u obzir specifičnosti izmjene Zakona o
zdravstvenoj zaštiti, kao i posebne propise koje se odnose na obnovu zdravstvene infrastrukture
oštećene u potresu.
Inicijativa triju mora (3SI) pokrenuta je 2014. g. s vrlo jasnim ciljevima – povezivanje srednjoeuropskog
i istočnoeuropskog gospodarstva i infrastrukture od sjevera do juga, u dijelu koji se odnosi na
promet, energetiku i digitalnu infrastrukturu. Navedeni ciljevi ostvaruju se provođenjem projekata
koji trebaju omogućiti međusobnu povezanost zemalja 3SI te pridonijeti gospodarskoj integraciji i
razvoju te energetskoj sigurnosti. S obzirom na ciljeve 3SI, nominirane projekte u okviru 3SI, ciljeve
na razini pojedine članice 3SI, značajna sredstva potrebna za njihovo provođenje i ostvarenje ciljeva,
vrhovne revizijske institucije zemalja 3SI prepoznale su potrebu i opravdanost sustavnog promišljanja
o njihovoj ulozi u vezi s pitanjima i temama vezanima za 3SI.
U ovom radu su navedene informacije u vezi s 3SI strateškim dokumentima Republike Hrvatske,
okvirom za implementaciju 3SI, nominiranim projektima Republike Hrvatske u okviru 3SI, nadležnim
institucijama za provođenje 3SI u Republici Hrvatskoj, pravnim okvirom te ulogom vrhovnih revizijskih
institucija, kao i Državnog ureda za reviziju u implementaciji 3SI.
Inicijativa triju mora je relativno novi oblik regionalne suradnje u srednjoj Europi. To je neformalna,
komercijalno vođena platforma za suradnju 12 država članica Europske unije između Jadrana,
Baltika i Crnog mora pokrenuta u ljeto 2016., radi pružanja potpore pri ostvarivanju zajedničkih
prekograničnih strateških projekata s naglaskom na energetsku, prometnu i digitalnu povezanost
uključenih zemalja. U tom smislu, pokrenut je velik broj nacionalnih i multilateralnih projekata, za
čije financiranje se koriste različiti izvori financiranja.
U ovom radu daje se prikaz koncepta Inicijative triju mora, njenih ciljeva i prioriteta, karaktera
suradnje zemalja sudionica te načina financiranja infrastrukturnih projekata koji se pokreću u svrhu
ostvarivanja ciljeva Inicijative, usmjerenih na uravnoteženje gospodarskog razvoja Europske unije
Sve neprofitne organizacije koje po odredbama Zakona o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih
organizacija obvezno vode dvojno knjigovodstvo, trebaju provoditi samoprocjenu učinkovitog i djelotvornog
funkcioniranja sustava financijskog upravljanja i kontrola. Popunjavanje Upitnika kao načina provođenja
samoprocjene sustava za 2023. godinu mora se obaviti najkasnije do 30. ožujka 2024. godine. Autori u članku
pojašnjavaju pitanja i način popunjavanja upitnika za samoprocjenu sustava financijskog upravljanja i kontrola.
U srpnju 2023. godine objavljene su izmjene i dopune Zakona o fiskalnoj odgovornosti u kontekstu
kojih će se tijekom 2024. godine uskladiti Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o fiskalnoj odgovornosti i izvještaja o primjeni fiskalnih pravila. Važno je napomenuti da se za 2023. godinu popunjava
isti Upitnik o fiskalnoj odgovornosti kao i za prethodne godine. Davanju odgovora za svako pitanje
prethodi testiranje dokumenata ili prilaganje reference pa je bitno napomenuti da se testiranjem
obuhvaćaju dokumenti iz cijele 2023.godine. U članku se pojašnjava davanje odgovora na značajnija
pitanja iz Upitnika koji se prilaže uz Izjavu o fiskalnoj odgovornosti za 2023. godinu.
